Održana 4. po redu sjednica Stručnog savjeta za obnovu

U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu danas je održana četvrta po redu sjednica Stručnog savjeta za obnovu. Na sjednici su članovi raspravili Polugodišnje izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine, trenutno stanje obnove kao i planove za buduće razdoblje.

Izvješće o obnovi predstavio je ministar Branko Bačić dok je izmjenu podzakonskog akta Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom predstavio posebni savjetnik ministra Dominik Skokandić, a plan obnove za naredno razdoblje načelnica Helena Jelić. 

S krajem lipnja ove godine obnovljene su 11.462 privatne kuće i zgrade, koje ukupno obuhvaćaju 45.775 stambenih jedinica, a u obnovi je 1.493 gradilišta kojima je obuhvaćeno 9.918 stambenih jedinica.

"Najveći dio u prvim godinama obnove odnosio se na nekonstrukcijsku odnosno jednostavniju obnovu. U tim prvim godinama bio je neznatan broj konstrukcijskih obnova" - kazao je ministar Branko Bačić.

"Kad govorimo o samoj provedbi obnove, obnovili smo 10.847 nekonstrukcijskih objekata, a u samom razdoblju za tih šest mjeseci smo proveli 763 nekonstrukcijske obnove i ukupno smo do sada na cijelom projektu nekonstrukcijske obnove utrošili 43,7 milijuna eura. Gradnjom obiteljskih kuća polako postižemo željenu dinamiku. Do siječnja prošle godine nije bila izgrađena nijedna zamjenska kuća. Danas imamo ukupno 255 zamjenskih obiteljskih kuća. U ovih šest mjeseci je završeno dodatnih 48 zamjenskih obiteljskih kuća" izvijestio je ministar Bačić članove savjeta.

"U cilju ubrzanja obnove uveo se i koncept blokovske obnove, a sutra počinje obnova bloka Malog Vatikana u Zagrebu koji obuhvaća 25 ulaza te 259 posebnih jedinica", najavio je ministar Bačić. U srpnju je pokrenuta i obnova najveće oštećene zgrade u petrinjskom potresu u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda u Sisku koja ima 5 dilatacija i obuhvaća 152 posebne jedinice. 

Poručio je i da bi obnova, tj. izgradnja svih zamjenskih obiteljskih kuća i zgrada, njih 900-tinjak trebala završiti do kraja 2026 godine, odnosno u prvoj polovini 2027, a cjelokupna obnova do 2030. godine.
 
U cilju revitalizacije potresom pogođenih područja kao i privremenog stambenog zbrinjavanja potresom pogođenog stanovništva pristupilo se i značajnom povećanju stambenog fonda. Izgraditi će se ukupno 56 višestambenih zgrada sa 974 stanova. Europskim sredstvima započela je izgradnja 20 zgrada s ukupno 308 stanova od kojih je 12 završeno i useljeno.
 
Istovremeno, APN će izgraditi 36 zgrada s ukupno 666 stanova. U prvoj polovici 2024. godine započela je gradnja 20 višestambenih zgrada s ukupno 362 stana dok je u pripremi ili postupcima javne nabave još 16 zgrada s ukupno 307 stanova.

Na današnji dan u izgradnji su 23 APN-ove zgrade dok ih je još 5 u postupku pripreme za izvođenje, dok će izgradnja 8 zgrada u Petrinji krenuti 30. rujna.  
 
Za smještaj građana čiji se domovi obnavljaju, a bili su smješteni u mobilnim kontejnerima, preuređena su i useljena i 157 državna stana te je izrađeno 130 mobilnih energetskih kuća i 131 drvena kuća u Glini i Petrinji. 

Za sugrađane koji su boravili u kontejnerima a nemaju pravo na obnovu odnosno nisu bili vlasnici nekretnina u trenutku potresa formirana su dva naselja s energetski učinkovitim kućama: Zeleni brijeg u Sisku i Sajmište u Petrinji. 
 
Kada govorimo o obnovi zgrada javne imovine i infrastrukture, za zagrebački i petrinjski potres ugovoreno je ukupno 1.309 projekata u vrijednosti od 3,63 milijardi eura. Do 30. lipnja 2024. završeno je 997 projekata.
 
Sredstva su utrošena za obnovu: 148 škola i vrtića te 34 visoko obrazovne institucije, 17 bolnica i 35 drugih zdravstvenih ustanova, 279 zgrade kulture i kulturne baštine, 600 km prometnica, 77 mostova, 6 km tramvajske pruge, 28 km nasipa i obaloutvrda, 100 km mreže vodoopskrbe i odvodnje, te je sanirano 217 klizišta i 108 urušenih vrtača. Daljnja obnova zgrada javne namjene provoditi će se sredstvima NPOO-a i državnog proračuna. 
 
Vlada je osigurala i zajam Svjetske banke u iznosu 200 milijuna dolara, a kao ključni projekti financirani tim sredstvima ističu se KBC Zagreb, pedijatrijska hematologiju i onkologija KBC-a Zagreb, srednja strukovna školu Petrinja, zgrada medicine rada HZJZ-a, studentski dom u Petrinji te Fakultet elektrotehnike i računarstva. Projekt izgradnje odjela pedijatrijske hematologije i onkologije KBC-a Zagreb je u završnoj fazi izgradnje dok je izgradnja nove zgrade Srednje strukovne škole Petrinja završena i škola je s radom započela u rujnu ove godine.  
 
Sveukupno je na obnovu privatne i javne imovine do kraja lipnja 2024. godine utrošeno 2,8 milijardi eura.
 
Spomenimo i kako je u cilju transparentnijeg i preglednijeg praćenja obnove, Ministarstvo internim resursima 2023. godine izradilo mrežnu aplikaciju koja na jednom mjestu pruža sve informacije o trenutnom statusu obnove privatnih zgrada i kuća. Aplikacija je dostupna na: https://obnova.mpgi.hr/   

Podsjetimo, Stučni savjet za obnovu imenovala je Odlukom Vlada Republike Hrvatske u ožujku 2023. godine temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom. Savjet ima predsjednika, dva zamjenika predsjednika i 19 članova, a obavlja savjetodavne i druge poslove vezane za stručna pitanja u provedbi Zakona. Predsjednika, njegove zamjenike i članove Stručnog savjeta imenuje Vlada Republike Hrvatske. 

Predsjednik Stručnog savjeta je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, a zamjenici su mu Tomislav Pokaz iz Ureda predsjednika Vlade i dr.sc. Luka Korlaet iz Grada Zagreba. Članovi se imenuju iz reda stručnjaka Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ministarstva nadležnog za kulturu, stručnjaka zaposlenika Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog inženjerskog saveza, Instituta za povijest umjetnosti, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog instituta, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


 


 

 

Pisane vijesti | Informacija | Obnova