Za dovršetak obnove zgrada javne namjene oštećenih u potresu osigurano 594 milijuna eura

Slika /slike/Opcenito/VRH_4503-4.7.2024..jpg

Na sjednici Vlade prihvaćen je prijedlog Odluke o sufinanciranju vlastitog učešća Korisnika bespovratnih financijskih sredstava projekata konstrukcijske i cjelovite obnove započete u okviru Fonda solidarnosti Europske unije. Sredstva u iznosu od 594 milijuna eura osigurana su u državnom proračunu.

Više o Odluci kazao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić: „Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa iz Fonda solidarnosti osigurana su sredstva u iznosu od 1,003 milijarde eura. Od tog iznosa, 684 milijuna odnosi se na zagrebački potres, a 319 na petrinjski potres. Ukupna vrijednost radova koje smo ugovorili kroz Fond solidarnosti EU, a radi se o 1.309 projekata, iznosi 3,6 milijardi eura. Od čega 1,003 milijardi iz Fonda solidarnosti, 1,4 milijardi eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a iz Državnog proračuna i ostalih izvora 1,5 milijardi eura. Od tih 1.309 projekata, završeno je njih 999, 267 projekata je u realizaciji, a 43 su u nabavi. Od 267 projekata koji u izvođenju, 217 projekata je predmet ove odluke i njihova vrijednost je 2,5 milijarde eura.“

Tijela odgovorna za provedbu tih 217 projekata su Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstvo zdravstva: „Oni će svojim krajnjim korisnicima doznačiti, temeljem ove Odluke, 594 milijuna eura, u ovoj i iduće dvije godine. Ministarstvo znanosti će imati na raspolaganju 186 milijuna, Ministarstvo zdravstva  203 i Ministarstvo kulture i medija 205 milijuna eura. Tim sredstvima ćemo u potpunosti završiti konstrukcijsku i cjelovitu obnovu ovih 217 projekata. Ono što je važno reći jest da se ovi projekti i sredstva koja ćemo osigurati ovom Odlukom, odnose na radove koji su prihvatljivi sa spektra Uredbe o Fondu solidarnosti, da su bili definirani u Javnom pozivu - ali su naknadni radovi, da su opravdani troškovi i da su realizirani. Dakle, to su isključivo radovi koji se mogu podvući pod Odluku koju je donijela Vlada kada smo utvrđivali potrebu objave Javnih poziva za obnovu.“ pojasnio je ministar Bačić.

Sredstva za sufinanciranje vlastitog učešća Korisnika osiguravaju se u državnom proračunu za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu na pozicijama tijela odgovornih za provedbu financijskog doprinosa. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine preuzeti će ulogu koordinatora projekata te će izraditi Uputu o provedbi ove Odluke za osiguranje jednakog postupanja.

Podsjetimo, osigurana sredstva Fonda solidarnosti su u cijelosti iskorištena. Sredstva su utrošena za obnovu: 163 škole i vrtića, 26 fakulteta, 17 bolnica i 45 drugih zdravstvenih ustanova, preko 293 zgrada kulture i kulturne baštine, 600 km prometnica, 77 mostova, 6 km tramvajske pruge, 28 km nasipa i obaloutvrda, 100 km mreže vodoopskrbe i odvodnje, te je sanirano 217 klizišta i 108 urušenih vrtača.U okviru FSEU-a ukupno je verificirano 1,55 milijardi eura prihvatljivog troška, odnosno 155% ukupno dodijeljene alokacije.

Premda je FSEU izvorno namijenjen za financiranje vraćanja u stanje prije potresa, Republika Hrvatska se odlučila na provođenje radova konstrukcijske i cjelovite obnove, kako bi udovoljili suvremenim zahtjevima te naraštajima koji dolaze ostavili sigurnije, energetski učinkovite i otporne zgrade po načelu „obnoviti bolje“ (eng. build back better). Financiranje cjelovite obnove osigurano je tzv. blendingom tj. stapanjem financiranja FSEU, Mehanizma za oporavak i otpornost te financiranjem iz državnog proračuna i drugih izvora. 
   
 
 

Pisane vijesti | Informacija | Obnova