Zamjenske kuće u Zagrebu do kraja 2025. - ljudi su zadovoljni obnovom nakon potresa

Premijer Andrej Plenković kazao je da bi gradnja zamjenskih obiteljskih kuća u sjevernim dijelovima Zagreba koje je u ožujku 2020. pogodio potres, mogla završiti do kraja 2025. godine, dok će obnova zgrada u centru Zagreba trajati nešto dulje. Naglasio je da je napor u obnovi itekako vidljiv na brojnim gradilištima, od obnova škola, fakulteta, bolnica, javnih zgrada, sakralnih objekata, do izgradnje potpuno novih zamjenskih kuća i višestambenih zgrada.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je u društvu potpredsjednika Vlade i ministra Branka Bačića, ravnatelja SAFU-a Dragana Jelića i suradnika obišao nekoliko gradilišta u procesu obnove nakon potresa u Zagrebu.

Ministar Bačić izjavio je kako je danas, nakon 17 mjeseci u Ministarstvu, zadovoljan postignutom dinamikom obnove. "Bio bih zadovoljniji da smo brži i učinkovitiji, ali mislim da s obzirom na naše kapacitete i u građevinskom sektoru, teško je dignuti tu ljestvicu iznad onog što je postignuto", dodao je ministar Bačić.

Obišli su gradilište konstrukcijske obnove zgrade u Đorđićevoj ulici te lokacije u Markuševcu i Čučerju. Tom prilikom premijer je kazao da je za konstrukcijsku obnovu zgrade u Đorđićevoj Grad Zagreb i država zajednički participiraju u troškovima u ukupnom iznosu od 1,8 milijuna eura od čega država s 80 %.

Dodao je da je taj projekt jedan od mnogih u središtu grada te se obnavlja 360 višestambenih zgrada stradalih u potresu, a cjelovit pristup obnovi omogućit će stanarima dugoročno protupotresno osiguranje zgrada i život u obnovljenim stanovima.

Također, posjetio je lokacije u Markuševcu i Čučerju, gdje se grade nove zamjenske kuće.

„Izgrađene su potpuno nove kuće, po najvišim standardima i visoke kvalitete, vidim da su ljudi itekako zadovoljni“, rekao je Plenković.

Za obnovljenu crkvu Župe Pohoda Blaženje Djevice Marije istaknuo je da je stara preko 300 godina i dodao da je dosadašnja ukupna investicija 4,6 milijuna eura.

„To je samo dio velikog mozaika procesa obnove kojeg vodimo u Zagrebu“, nastavio je, dodavši da je preko tri tisuće lokacija obnovljeno, brojni projekti još traju, a ukupno je osigurano 2,5 milijarde eura, po milijarda i 140 milijuna iz Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te još 300 milijuna eura nacionalnih sredstava.


Napor u obnovi itekako vidljiv

Naglasio je da je napor u obnovi itekako vidljiv na brojnim gradilištima, od obnova škola, fakulteta, bolnica, javnih zgrada, sakralnih objekata te višestambenih zgrada, do izgradnje potpuno novih zamjenskih kuća i višestambenih zgrada, osobito na Banovini, gdje ih se gradi ukupno 56 sa 991 stanom.

„To je ogroman pothvat koji se odvija paralelno uz sve druge velike investicije koje se tiču građevinskog sektora diljem Hrvatske i brojnih projekata koje realiziramo“, kazao je premijer zahvalivši brojnim ljudima iz ministarstava, nadležnih službi, izvođačima, projektantima, nadzornicima i ostalima koji su involvirani u obnovu.

Izrazio je uvjerenje da će radovi na zamjenskim kućama završiti do kraja 2025. godine, a drugi dio, kazao je, koji se tiče konstrukcijske obnove brojnih zgrada koje su u samom centru grada Zagreba će trajati nešto dulje.

Pritom je podsjetio da je bio odabir Vlade da iskoristi sredstva za koja se izborila za konstrukcijsku obnovu.

„To je bio jedini ispravan odabir, koji  traje nešto duže, košta nešto više, ali je protupotresna sigurnost na razini onog standarda kakav je dana primjenjiv u Europii  kako i treba biti u Hrvatskoj“, rekao je.


Veliki angažman građevinskog sektora pridonosi rastu BDP-a

Kazao je da tako veliki angažman građevinskog sektora pridonosi rastu BDP-a te s tim u vezi iznio nekoliko podataka koji dobro oslikavaju gdje je Hrvatska danas nakon osam godina ove Vlade.

Projekcija Europske komisije gospodarskog rasta Hrvatske za 2024. je 3,3 posto, to je projekcija drugog najvišeg rasta među 27 članica Unije, a jedina kojoj se projicira veći rast je Malta.

„Najvažnije je da shvatimo da je projekcija prosječnog rasta na razini EU svega 1 posto, a na razini europodručja, 0,8 posto i to stvara pretpostavke da Hrvatska zaista realizira ono što smo obećali već i u izbornom programu, ali i programu Vlade, a to je da ćemo do 2028. biti iznad 80 posto prosječne razvijenosti unutar Unije“, istaknuo je premijer.

Podsjetio je da je Hrvatska prije osam godina, 2016., bila na 62 posto, 2016. je to bilo, 2011. bila je na 61 posto.

„To je skoro isti rast, odnosno stagnacija, a danas smo na 76 posto, što je jednako koliko i razvijena Mađarska, koja je ušla u Uniju 9 godina prije nas“, zaključio je Plenković.

Izvor: Vlada/MPGI

Pisane vijesti | Informacija | Obnova