Zastupnici Hrvatskog sabora raspravljaju o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima

Hrvatski sabor danas raspravlja o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, koji predstavlja značajan iskorak u daljnjem unaprjeđenju sustava i pravnog okvira stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima.

Zakon u saboru predstavlja potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, a saborskoj raspravi nazoči i državni tajnik Dario Tišov.

„Važećim Zakonom koji je donesen 2018. godine osiguravamo trajno, primjereno i priuštivo stanovanje našim sugrađanima koji žive ili se žele vratiti na potpomognuta, ratom pogođena ili demografski ugrožena područja kako bi se potaknula obnova, povratak, ostanak i demografska revitalizacija tih prostora. Tijekom ovih šest godina, Zakon se dvaput mijenjao. Ova izmjena ide k tome da se omogući lakši pristup stambenom zbrinjavanju naših sugrađana koji žive na potpomognutim područjima, i to uvođenjem novih modela stambenog zbrinjavanja“, kazao je ministar Branko Bačić.

Ti novi modeli su mogućnost otkupa neuseljivog stana u državnom vlasništvu i darovanje građevnog materijala za popravak stana u zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće. Također, povećani su iznosi za dodjelu građevinskog materijala s 25 % na 50 % zbog rasta cijena građevinskih proizvoda i usluga.

Prijedlogom Zakona izjednačava se iznos najamnine za sve korisnike stambenog zbrinjavanja na području njegove primjene. Ona je određena u visini zaštićene najamnine od 0,36 eura po četvornom metru.

„Ujednačili smo najamninu koju plaćaju najmoprimci u državnim stanovima i državnim kućama. Maksimalna visina propisana je u iznosu od 36 euro centi po kvadratnom metru, što je jednako zaštićenoj najamnini koju plaćaju svi zaštićeni najmoprimci u Republici Hrvatskoj. Dosad su postojale različite visine najamnine u odnosu na indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave, a sada su sve izjednačene“, pojasnio je ministar.

Precizirano je i postupanje u slučajevima raskida ugovora o najmu, osobito kad korisnik tijekom trajanja najma stekne drugu useljivu stambenu jedinicu, kao i u slučaju raskida ugovora o darovanju građevnog materijala, primjerice ako korisnik odbije potpisati ugovor ili odustane od obnove

Definiran je i rok prebivanja u stambenoj jedinici za stjecanje prava na otkup ili darovanje.

„Minimalan rok stanovanja u stambenoj jedinici za stjecanje prava na otkup ili darovanje u vlasništvu Republike Hrvatske je pet godina. Ako je stambena jedinica građena kroz međuresornu suradnju ili ako je gradnja stambene jedinice sufinancirana europskim fondovima, minimalan rok nakon kojeg se može podnijeti zahtjev za darovanje ili otkup iznosi 10 godina“, dodao je ministar.

Uvodi se i prijelazno razdoblje od tri godine za jedinice lokalne samouprave koje izgube status potpomognutog područja. Tijekom tog razdoblja one će moći ostvarivati prihod od prodaje nekretnina na svom području.

Zakonom se dodatno uređuje stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika, potomaka iseljenika i članova njihovih obitelji koji se vraćaju u Republiku Hrvatsku, u suradnji s Ministarstvom demografije. Također su propisane procedure za pomoć u stambenom zbrinjavanju hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini. Rješava se i pitanje građana koji su imali stanarsko pravo, a nisu ga mogli realizirati.

Definirana je i mogućnost zbrinjavanja žrtvi obiteljskog naselja i prije nego presuda postane pravomoćna.

„S obzirom na to da sudski postupak i u ovim slučajevima može potrajati dulje, žrtva obiteljskog naselja mora se sama stambeno zbrinuti. Mi smo ovim prijedlogom propisali da je moguće i na temelju nepravomoćne presude donijeti rješenje o stambenom zbrinjavanju, a pritom nismo uzimali u obzir dohodovni cenzus žrtve obiteljskog nasilja“, istaknuo je ministar.

Nakon prve rasprave u Hrvatskom saboru, prihvaćene su određene primjedbe i sugestije.

„Prihvatili smo da je otuđenje moguće i prije isteka roka od pet godina, ako postoje izvanredne okolnosti, primjerice promijenjeni životni uvjeti ili teško zdravstveno stanje. Nadalje, utvrdili smo rok u kojem JSL-ovi trebaju odgovoriti najmoprimcima kad podnesu zahtjev za otkup nekretnina. Novost je i da smo dosad međuresornu suradnji provodili isključivo s jedinicama lokalne samouprave, a sad smo takvu mogućnost predvidjeli i za jedinice područne odnosno regionalne samouprave“, zaključio je ministar.

Izmjene zakona donose konkretna poboljšanja u sustavu stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima, čime se doprinosi boljoj dostupnosti stanovanja najugroženijim skupinama i dugoročnom očuvanju demografske stabilnosti tih područja.

• Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (drugo čitanje)

Raspravu UŽIVO pratite na poveznici OVDJE. 

Pisane vijesti | Information | Stambeno zbrinjavanje