- Objavljeno: 23.01.2025.
Zastupnici Hrvatskoga sabora raspravljaju o prijedlogu zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i sindikate
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić danas u Saboru predstavlja Konačni prijedlog zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i sindikate. Najvažnije promjena u odnosu na prvo čitanje je uvođenje mogućnosti da država ili jedinice lokalne samouprave (JLS) iskoriste mogućnost prvokupa u skladu s primjedbama sa saborske rasprave.
„Vlada predlaže ovaj zakon kao konačni prijedlog nakon što smo ga u listopadu ovdje predstavili i proveli raspravu. I nakon što smo definirali ovakav konačni prijedlog zakona. Bilo je doista malo izmjena u odnosu na prvo čitanje“, izjavio je ministar Branko Bačić.Najvažnije promjena u odnosu na prvo čitanje je uvođenje mogućnosti da država ili jedinice lokalne samouprave (JLS) iskoriste mogućnost prvokupa u skladu s primjedbama sa saborske rasprave. Druga promjena odnosi se na nekretninu - Sindikalni dom na Sljemenu - za koju je Vlada Republike Hrvatske ovlaštena donijeti odluku da ta nekretnina predstavlja nekretninu od interesa za Republiku Hrvatsku i da će se, kada se ostvare preduvjeti za prijenos nekretnine na Fond, umjesto prijenosa nekretnine Fondu isplatiti tržišna vrijednost nekretnine.
Navedena nekretnina nesporno je vlasništvo sindikata koji su je i izgradili, ali je prepoznata kao potencijal za jednu vrstu zgrade javne namjene, kao što je npr. starački dom ili veteranski centar. Za prijenos te nekretnine potrebno je provesti predradnje, formirati zemljišnoknjižnu česticu potrebnu za korištenje građevine i druge radnje, a tijekom tog postupka provest će se studije izvedivosti i razmotriti buduća namjena nekretnine. Ako se utvrdi da je podobna za javnu namjenu, u tom će slučaju Republika Hrvatska isplatiti Sindikalnom fondu nekretnina tržišnu vrijednost te nekretnine, a ako se utvrdi da je najbolja opcija da ta nekretnina i nadalje ostane planinarski dom, ona će se prenijeti na Sindikalni fond nekretnina.
Konačnim prijedlogom Zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i sindikate država rješava višedesetljetno pitanje vlasništva nad imovinom kojom je u vrijeme SFRJ raspolagao (i imao pravo korištenja) Savez sindikata Hrvatske i sindikati registrirani kao društvene organizacije. Navedene nekretnine postale su vlasništvo RH temeljem Zakona o udrugama 1997. godine, no namjera zakona nije bila da one trajno ostanu u državnom vlasništvu nego da se sindikati dogovore oko podjele nekretnina, a ako ne uspiju, odluku o podjeli imovine trebao je donijeti Hrvatski sabor, no do sada se to pitanje nije riješilo.
S obzirom da je na nekim spornim nekretninama upisano vlasništvo Republike Hrvatske, a sindikati su u posjedu nekretnina bez zakonske osnove, tijekom godina vodili su se brojni sudski postupci za upis prava vlasništva, iseljenje, naplatu najamnine ili zakupnine te za povrat stečenog bez osnove.
„Ono što je također trebalo napraviti prema zakonu o udrugama iz 1997., a sindikalne središnjice nisu napravile jest popisati svu imovinu kojom su raspolagale od 1990. godine i o tome obavijestiti Vladu što također nisu napravile. Sve to operativno opterećuje resorno ministarstvo i Vladu jer smo stalno u raskoraku između zakona i stvarnog zemljišno-knjižnog upisa. Vode se brojni sporovi, opterećuje se Državno odvjetništvo i sudovi, u pravilu Vrhovni sud koji je uspostavio sudsku praksu u svojim presudama. Postupa prema prijedlogu Državnog odvjetništva tumačeći da su te nekretnine temeljem Zakona o udrugama doista vlasništvo Republike Hrvatske“, pojasnio je ministar Bačić.
Od ukupno 110 lokacija na kojima su se nalazile sporne nekretnine, protekom vremena i nakon očevida utvrđeno je da pojedine nekretnine nije moguće vratiti te je utvrđen konačni broj od 35 lokacija koje su pogodne za povrat u vlasništvo na Sindikalni fond nekretnina ili na točno određene sindikate odnosno sindikalne središnjice. Neke od navedenih nekretnina su nekretnine u Zagrebu: Radnički dom „Đuro Salaj“, Krešimirov trg; Dom Sindikata grafičara, Breščenskoga 2 i 4; Dom hrvatskih učitelja, Trg Republike Hrvatske 4; ali i u primorskom dijelu Hrvatske: Villa Ružica, Crikvenica; Villa Mirna, Omišalj; Villa Santa Maria, Lovran; Dom sindikata Franjo Belulović, Krešimirova 4, Rijeka, Dom sindikata, C. F. Bianchija 2, Zadar te na sjeveru Hrvatske: Dom sindikata, Trg Republike, Čakovec.
„Zakonom smo predvidjeli da za 35 nekretnine za koje se još nije utvrdilo kojem točno sindikatu pripada ili koriste te nekretnine zajednički, da ćemo te nekretnine, a njih je 22, ovim zakonom što je navedeno u Prilogu 1, pripasti Sindikalnom fondu nekretnina. Ovim zakonom se Sindikalni fond nekretnina uspostavlja kao pravna osoba koja će imati svoj upravni odbor, predsjednika i zamjenika, stručne službe, direktora fonda koji će tim nekretninama, sredstvima od zakupa, prodajom ili eventualnim stjecajem novih nekretnina, praktično upravljati nakon što ga temeljem ovog zakona osnujemo. Preostale nekretnine rasporedili smo upravo onoj središnjici koja je nedvojbeno korisnik i danas raspolaže tim nekretninama. Takvih je nekretnina najviše pripalo Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, njih sedam, a ostalim središnjicama pet“, izjavio je ministar Bačić.
Provedba Zakona omogućit će povrat imovine sindikatima koja im je privremeno oduzeta još 1997. godine, u koju će moći ulagati i koristiti je na reprezentativan način. Također, stjecanjem vlasništva nad imovinom u kojoj djeluju, omogućava se neovisnost, nepristranost i samostalnost sindikalnog djelovanja u Republici Hrvatskoj. Sindikalnom članstvu otvaraju se mogućnosti korištenja sindikalnih odmarališta i planinarskih kuća koji su dugo vremena bili u toj funkciji, a stjecajem okolnosti su prestale s radom. Povrat dijela sindikalne imovine sindikatima dovest će i do poboljšanja nevladinog sektora u Republici Hrvatskoj.
Na 3. saborskoj sjednici održanoj 11. listopada 2024. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona u prvom čitanju.
RASPRAVU uživo pratite OVDJE