Nacionalni plan stambene politike

​Praćenjem stanja u stanogradnji i praćenjem potreba građana, aktivnosti za izradu Nacionalnog plana stambene politike započete su već 2019. godine, a do sada su izrađena dva dokumenta: Analiza stanja stambenog fonda u RH i nacrt Projektnog zadatka za izradu Stambene strategíje.
 
Nacionalni plan stambene politike pobliže će definirati posebne ciljeve u području stanovanja, a svrha mu je definirati pristupačno stanovanje koje istovremeno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete, a kroz istu je moguće težiti dodatnim ciljevima poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja života starijim osobama (program 65+), povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i dr.

Polazne teze za izradu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030.
 
  • Stanovanje je jedna od osnovnih ljudskih potreba, a dom predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnicu društvenog i emocionalnog života, ali sve češće i radno mjesto.
  • Ponuda na stambenom tržištu ne može zadovoljiti potrebe i cijene stambenih nekretnina stalno su u porastu.
  • Republika Hrvatska izrazito je geografski i ekonomski heterogena, što predstavlja poseban izazov u kreiraju Nacionalnog plana.
  • Prema podatcima iz Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (NN 140/2020), od ukupnog broja nastanjenih stambenih jedinica u RH koje se koriste za stalno stanovanje 97,28 % je u privatnom, a 2,72% u ostalim oblicima vlasništva.
  • Prema istraživanju Svjetske banke (2022.), danas oko 56% svjetske populacije — 4,4 milijarde stanovnika — živi u gradovima, a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti s urbanim stanovništvom koje će se do 2050. više nego udvostručiti u odnosu na sadašnju veličinu, a tada će gotovo 7 od 10 ljudi živjeti u gradovima.