Nacionalni plan stambene politike
Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić predstavio je 18. listopada 2024. Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.
Plan je krovni i prvi srednjoročni takav akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja za područje stanovanja u Hrvatskoj, a ministar Bačić je naglasio da je problematika priuštivog stanovanja, koju je istaknuo kao top temu u Hrvatskoj, prepoznata i na razini Europske unije.
"Ovaj strateški dokument izrađen je multidisciplinarno sagledavajući sve aspekte demografske, socijalne, gospodarske, financijske, prostorne i okolišne politike. Kroz sveobuhvatnu analizu identificirani su razlozi, kao i odgovori na iznimno visoke cijene stanova za kupnju, ali i najam u Hrvatskoj", rekao je ministar.
U uvodu je predstavio podatke koji pokazuju sadašnje stanje, među ostalim i činjenicu da u Hrvatskoj 40 posto stambenog fonda - 958.000 stanova - ne služi za stanovanje, a da istovremeno nedostaje više od 230.000 stanova, a pritom su protekle godine obilježene snažnim rastom cijena nekretnina i najma te potražnju veću od ponude.
Tri cilja Nacionalnog plana stambene politike
Tri su cilja Nacionalnog plana - priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja - trebala bi se postići kombinacijom četiriju poluga: financijske, porezne, zemljišne i ekološko- energetske.
Kako bi se ostvarila, mijenjat će se više zakona odnosno donositi novi, među ostalom i novi Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, novi Zakon o POS-u.
Za ostvarivanje triju ciljeva bit će potrebno aktivirati prazne nekretnine kroz mjere porezne politike i obnovom nekretnina u državnom vlasništvu te potaknuti dugoročni najam kroz reguliranje kratkoročnog najma i program priuštivog najma.
APN će objaviti javni poziv i za najmoprimce
Osim za najmodavce, APN će objaviti javni poziv i za najmoprimce čija će stanarina iznositi 30 posto od prihoda kućanstva koji ostane na raspolaganju nakon plaćanja režija.
Kada je riječ o gradnji stanova, u Hrvatskoj ih se godišnje izgradi između 14 i 15 tisuća, kazao je ministar Bačić, a kako bi se ta brojka povećala, ministarstvo je predložilo dvije mjere.
Prva mjera je provedba poticane stanogradnje, koja je prvi put uvedena još 2001., a APN će u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, graditi nova stambena naselja, u kojima će polovica stanova biti za prodaju, a polovica za priuštivi najam, dok se druga mjera tiče poticanja privatnih investitora na gradnju.
"Država će svojim mjerama poticati privatne investitore da grade u zonama koje će biti za priuštivo stanovanje. Moramo im omogućiti jednostavniji, brži i jeftiniji pristup zemljištu, ali uz obvezu da u svojim zgradama određeni postotak stanova mora biti za priuštivo stanovanje", kazao je ministar Bačić.
Povećat će se i kapaciteti studentskog smještaja kako bi se oslobodili stambeni kapaciteti u velikim gradovima, a poticat će se i djelovanje neprofitnih stambenih zadruga, zbog čega će se izmijeniti i Zakon o zadrugama.
Nacionalni plan stambene politike također uključuje donošenje jednostavnije i brže procedure za gradnju obiteljskih kuća u ruralnim područjima.
Za provedbu mjera osnovat će se Revolving fond
Za provedbu Nacionalnog plana stambene politike procjena je da će potrebno osigurati 1,2 milijardi eura. A za provedbu svega, naglasio je ministar, nužno je osnivanje Revolving fonda iz kojeg će se financirati cjelokupni Nacionalni plan.
U Fond će se ulagati sredstva državnog proračuna, fondova EU, zajmovi banaka, kao i novci koji će građani uplaćivati kroz korištenje mjera priuštivog stanovanja.
Kroz programe POS-a do 2030. godine izgradit će se, projekcija je, osam tisuća stambenih jedinica, na potpomognutim područjima izgradit će se i obnoviti dvije tisuće stambenih jedinica, aktivirat će se i najmanje 1.200 državnih stanova za priuštivi najam uz dodatno preuzimanje djela stanova u vlasništvu javnog sektora.
Aktivnom zemljišnom politikom i poticanjem rada neprofitnih stambenih zadruga izgradit će se 1.200 stambenih jedinica, a kroz Program priuštivog najma u planu je aktivirati 9.000 stambenih jedinica u privatnom vlasništvu.
Ovaj srednjoročni strateški dokument, usmjeren je prema demografskoj obnovi, priuštivom stanovanju za sve socijalne i dobne skupine, povećanju radne mobilnosti, poticanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva ali i izvrsnosti u arhitekturi, te zelenoj i kružnoj stanogradnji.
Slijedi proces vanjskog vrednovanja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030, nakon čega će se dokument uputiti u postupak javnog savjetovanja.
Nacionalni plan stambene politike pobliže će definirati posebne ciljeve u području stanovanja, a svrha mu je definirati pristupačno stanovanje koje istovremeno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete, a kroz istu je moguće težiti dodatnim ciljevima poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja života starijim osobama (program 65+), povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i dr.
Polazne teze za izradu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030.
- Stanovanje je jedna od osnovnih ljudskih potreba, a dom predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnicu društvenog i emocionalnog života, ali sve češće i radno mjesto.
- Ponuda na stambenom tržištu ne može zadovoljiti potrebe i cijene stambenih nekretnina stalno su u porastu.
- Republika Hrvatska izrazito je geografski i ekonomski heterogena, što predstavlja poseban izazov u kreiraju Nacionalnog plana.
- Prema podatcima iz Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (NN 140/2020), od ukupnog broja nastanjenih stambenih jedinica u RH koje se koriste za stalno stanovanje 97,28 % je u privatnom, a 2,72% u ostalim oblicima vlasništva.
- Prema istraživanju Svjetske banke (2022.), danas oko 56% svjetske populacije — 4,4 milijarde stanovnika — živi u gradovima, a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti s urbanim stanovništvom koje će se do 2050. više nego udvostručiti u odnosu na sadašnju veličinu, a tada će gotovo 7 od 10 ljudi živjeti u gradovima.