Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine

Na 29. sjednici Vlade Republike Hrvatske, 14. prosinca 2020. godine, sukladno čl. 47.a Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) kojim su preuzete obveze iz članka 2.a Direktive (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (Službeni list Europske unije L 156, 19.6.2018., str. 75) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2018/844/EU),  donesena je Odluka o donošenju Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (u daljnjem tekstu Dugoročna strategija).
 
Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine donosi se sa svrhom podupiranja obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, te transformacije postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine. Njome se postavljaju dugoročni ciljevi za obnovu nacionalnog fonda zgrada i daje se procjena potrebnih ulaganja.
 
Dugoročnom strategijom obnove daju se ciljevi, plan i mjere s mjerljivim pokazateljima napretka za dekarbonizaciju fonda zgrada, energetsku i sveobuhvatnu obnovu, za smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske sigurnosti, smanjenje energetskog siromaštva, za uvođenje inovacija i pametnih tehnologija koje omogućuju zgradama da potpomognu sveukupnu dekarbonizaciju gospodarstva, promicanje održivost urbanih sredina, elektromobilnosti te zaštite od požara i rizika od pojačane seizmičke aktivnosti.
 
Glavni je cilj Dugoročne strategije, na osnovu utvrđenog ekonomsko-energetski optimalnog modela obnove zgrada, identificirati djelotvorne mjere za dugoročno poticanje troškovno učinkovite integralne obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine, koji obuhvaća sve zgrade stambenog i nestambenog sektora.
 
Navedene mjere doprinijet će postizanju ambicioznog klimatskog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine, u usporedbi sa stanjem 1990. godine, odnosno prema inicijativi Renovation Wave potrebno je smanjiti emisije stakleničkih plinova iz zgrada za 60%.
 
Stoga je i Dugoročnom strategijom obnove predviđeno postepeno povećanje  dosadašnje stope obnove  ( 2014. -2019) od  0,7%  ukupne površine fonda  zgrada odnosno 1,35 milijuna m² godišnje. Ciljana stopa obnove povećavat će se od 1% 2021. i 2022. godine, 1,5% 2023. i 2024.godine, 2,0% 2025. i 2026.godine, 2,5% 2027. i 2028.godine, 3% 2029. i 2030. godine, zatim na 3,5% od 2031. do 2040. godine te na 4% od 2041. do 2050. godine.
 
S obzirom na izvanredne okolnosti uzrokovane potresom koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb i okolicu, Dugoročna strategija će poslužiti za dodatno naglašavanje pitanja o riziku od pojačane seizmičke aktivnosti te povezivanje seizmičke i energetske obnove kako bi se istovremenim odvijanjem ova dva procesa postigla sinergija.
 
Za postizanje ciljeva, određenih Dugoročnom strategijom u najvažnije  mjere  spada provedba nacionalnih programa energetske obnove za različite tipologije zgrada. Programi energetske obnove zgrada donose se sukladno Zakonu o gradnji do 30 lipnja 2021. godine te će se u njima točno definirati potrebna financijska sredstva za sufinanciranje.
 
Energetska obnova zgrada u budućem razdoblju zahtijeva velike investicije, te će za sufinanciranje biti potrebno koristiti sve raspoložive izvore financiranja poput ESI fondova, Fond za oporavak i otpornost, nacionalna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, privatna ulaganja ESCO tvrtki, ulaganja iz sustava obveza energetskih ušteda, povlaštenih zajmova, garancija, JPP, itd.

Primarna pokretačka točka energetske obnove zgrada uz postojeće vlasničke odnose i ekonomsku strukturu suvlasnika u RH u razdoblju prvih deset godina su bespovratna sredstva za energetsku obnovu.
 
Rad na Dugoročnoj strategiji započeo je  putem Otvorenih dijaloga  partnera, inicijative koju je pokrenulo Ministarstvo s ciljem jačanja međuresorne komunikacije i suradnje između tijela državne uprave i realnog sektora. U okviru Otvorenih dijaloga partnera, od rujna 2018 do veljače 2020. godine održano je  pet tematskih radionica koje se okupile predstavnike državne i lokalne uprave, akademske zajednice i stručne javnosti, građevinskog i energetskog sektora te pratećih industrija. Na prvoj tematskoj radionici ,,Implementacija standarda zgrade gotovo nulte energije i nacionalne Dugoročne strategije energetske obnove zgrada do 2050.“ raspravljene su teme bitne za izradu dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, kao što su: dekarbonizacija fonda zgrada do 2050. godine, pametno financiranje i smanjivanje rizika investicija, elektromobilnost, osnivanje jedinstvenih kontaktnih točaka (one-stop shops), regulacija i automatizacija u zgradama, seizmika i zaštita od požara u obnovi zgrada.

Za izradu Dugoročne strategije također su bile značajne i teme ostalih provedenih radionica u sklopu Otvorenog dijaloga partnera:  „Energetsko siromaštvo", „Primjena suvremenih rješenja i pravila zaštite od požara i rizika od pojačane seizmičke aktivnosti prilikom energetske obnove zgrada“, „Izmjene Zakona o gradnji“ te „Obnova nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske“.
 
O Nacrtu Dugoročne strategije provedeno je, u razdoblju od  8. kolovoza do 9. rujna 2020. godine (30 dana), javno savjetovanje. Primjedbe i prijedloge zainteresirana javnost mogla je uputiti elektroničkim putem na adresu: dugorocna.strategija@mgipu.hr te je informacija o navedenom bila objavljena i na web stranici Ministarstva.
 
U skladu s odredbama Direktive 2018/844/EU, prilikom izrade Dugoročne strategije obrađene su sljedeće tematske cjeline: 
 
1. Pregled nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske obuhvaća podatke o broju, površini, te građevinskim i energetskim karakteristikama nacionalnog fonda zgrada podijeljenog prema namjeni u četiri kategorije (višestambene zgrade, obiteljske kuće, zgrade javne namjene i zgrade komercijalne namjene). 
 
2. Analiza ključnih elemenata programa obnove zgrada obuhvaća analizu tehničkih mogućnosti za energetsku obnovu primjenom mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, analizu tehničkih mogućnosti sustava grijanja te određivanje mogućih modela održive obnove zgrada i procjene očekivanih ušteda energije. 
 
3. Politike i mjere za poticanje troškovno učinkovite integralne obnove zgrada obuhvaćaju pregled postojećih mjera i prepreka za integralnu energetsku obnovu zgrada u Republici Hrvatskoj te prijedlog rješenja i mjera baziranih na situaciji u Hrvatskoj i analizi uspješnih mjera i politika država članica Europske unije.  
 
4. Pregled politika i mjera usmjerenih na specifična problemska područja obuhvaća pregled nacionalnog fonda zgrada s najlošijim svojstvima te mjere odnosno programe za energetsku obnovu ovih zgrada, dileme suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca; nedostatke tržišta; mjere za suzbijanje energetskog siromaštva; promicanje vještina, novih tehnika i tehnologija u području zgrada gotovo nulte energije i energetske obnove te zahtjeve vezane uz održivost urbanih sredina i elektromobilnost. 
 
5. Politike i mjere usmjerene na sve zgrade javnog sektora obuhvaćaju pregled postojećih mjera i prepreka za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, zgrada kulturne baštine te zgrada u vlasništvu i korištenju oružanih snaga Republike Hrvatske.  
 
6. Nacionalne inicijative za promicanje pametnih tehnologija i dobro povezanih zgrada i zajednica kao i vještina i obrazovanja u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti obuhvaćaju pregled politika i mjera za promicanje pametnih tehnologija i dobro povezanih zgrada i pregled postojećih politika i mjera za promicanje vještina i obrazovanje u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti.
 
7. Plan s mjerama, mjerljivim pokazateljima napretka i pokazateljima za ključne točke 2030, 2040 i 2050 koji obuhvaća dugoročni plan s mjerama za dekarbonizaciju nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine te mjerljive pokazatelje napretka. Također, obuhvaća i okvirne relevantne ključne točke za 2030., 2040. i 2050. godinu te doprinos okvirnom nacionalnom cilju poboljšanja energetske učinkovitosti. 
 
8. Procjena očekivanih ušteda energije i širih koristi obuhvaća procjenu ušteda energije korištenjem metoda odozdo-prema-gore za svaku predloženu mjeru energetske obnove zgrada te procjenu smanjenja emisija CO2; doprinos postizanju ciljeva energetske učinkovitosti EU; makroekonomske učinke na BDP, zaposlenost i državni proračun; procjenu ostalih koristi energetske obnove nacionalnog fonda zgrada kao što su vrijednosti nekretnina te one vezane uz smanjenje rizika zdravlja, energetskog siromaštva i dobave energije. Ulaganja u integralnu obnovu zgrada stvaraju daleko šire ekonomske koristi od samih energetskih ušteda i poboljšanja kvalitete stanovanja i rada. 
 
9.  Zaštita od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću a koji utječu na energetske obnove i životni vijek zgrada. 
 
10. Procjena potrebnih ulaganja i potpore mobilizaciji ulaganja u obnovu obuhvaća procjenu potrebnih ulaganja prema Strategiji energetskog razvoja RH i Integralnom nacionalnom i energetskom i klimatskom planu te identifikaciju izvora financiranja (postojeći izvori financiranja, financijske barijere i ograničenja te dugoročni model financiranja energetske obnove i izvore financiranja) kao i aktivnosti za mobilizaciju ulaganja. 
 
11. Sažetak rezultata javnog savjetovanja.
 
U svom metodološkom dijelu Dugoročna strategija  je usuglašena s Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje 2021. do 2030. godine, te Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.