Financijska sredstva za obnovu
Republiku Hrvatsku su tijekom 2020. godine pogodili razorni potresi kojima je oštećen veliki broj javnih i privatnih zgrada te je prouzročena velika materijalna šteta. Oštećeno je 69.000 građevina, a inicijalna šteta procijenjena je na 17 milijardi eura.
Prilikom obnove zgrada oštećenih potresom razlikujemo obnovu privatnih kuća od obnovu zgrada javne namjene i infrastrukture.
Za obnovu privatnih kuća osiguravaju se sredstva državnog proračuna te proračuna županija dok se za obnovu infrastrukture i zgrada javne namjene koriste sredstva europskih fondova, konkretno Fonda solidarnosti Europske unije i NPOO-a kao i međunarodna sredstva (zajam Svjetske banke).
U obnovu je do 31. prosinca 2023. godine sveukupno uloženo 2,34 milijardi eura - europskih i nacionalnih sredstava.
U obnovi privatne imovine jedan od ključnih pokazatelja ubrzanja obnove svakako je podatak kako je 2021. i 2022. godine za obnovu privatne imovine iz državnog proračuna potrošeno 72 milijuna eura, a u 2023. godini 187,2 milijuna eura.
Fond solidarnosti Europske unije
S ciljem informiranja javnosti o tome na što su utrošena sredstva za obnovu iz FSEU-a izrađen je promotivni film pod nazivom „Fond solidarnosti EU u Hrvatskoj - Obnova nakon potresa i ulaganje u budućnost”. Izradu filma iniciralo je, naručilo i koordiniralo Ministarstvo u svojstvu Nacionalnog koordinacijskog tijela. Film je objavljen na YouTube kanalu Ministarstva.
Hrvatska je iskoristila obje alokacije Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres. Republici Hrvatskoj je odobreno ukupno milijardu i tri milijuna eura pomoći iz europskog Fonda solidarnosti za sanaciju šteta nastalih potresom - za zagrebački potres 683,7 milijuna eura a za petrinjski potres 319 milijuna eura.
Do zadanog roka za iskorištenje sredstava, 30. lipnja 2023. godine, iskorišteno je 1,453 milijardi eura što čini čak 145 % alokacije od dobivenih 1,003 milijarde eura.
Dodijeljena sredstva ovog europskog fonda namjenski se mogu koristiti za:
- vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture u ključnim sektorima,
- financiranje službi spašavanja te osiguranje privremenog smještaja i osnovnih životnih potreba pogođenih stanovnika,
- osiguranje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine i
- čišćenje pogođenih područja i sprečavanje erozije tla.
Premda je izvorno namijenjen za financiranje vraćanja u stanje prije potresa, Hrvatska koristi Fond solidarnosti za sufinanciranje zahtjevnih radova konstrukcijske i cjelovite obnove, kako bi udovoljili suvremenim zahtjevima te naraštajima koji dolaze ostavili sigurnije, energetski učinkovite i otporne zgrade.
U razdoblju provedbe sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti sklopljeno je 1.330 ugovora, koji uključuju 609 korisnika te 304 građevinske tvrtke. Na obnovi je ukupno angažirao čak 10.500 građevinskih radnika.
Obujam obnove sufinancirane sredstvima Fonda solidarnosti je značajan. Radovi obnove obuhvaćaju:
- 18 bolnica i 56 ostalih zdravstvenih ustanova
- 156 škola i vrtića
- 26 fakulteta
- 250 zgrada kulture i kulturne baštine
- 100 km mreže javne vodoopskrbe i odvodnje
- preko 600 km prometnica
- 77 mostova
- 40 propusta
- 6 km tramvajskih pruga
- 4 željezničke građevine
Dodatno kroz fond se financira:
- privremeni smještaj
- izgradnja 131 tipske montažne kuće
- oprema za preko 300 vatrogasnih postrojbi
- sanacija nasipa, obaloutvrda i klizišta
Ukupna vrijednost ugovorenih projekata obnove iznosi 3,3 milijarde eura za koje je iz Fonda solidarnosti predviđeno 1,003 milijarde eura, dok će se započeti projekti obnove završiti sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te sredstvima državnog proračuna.
NPOO
Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, potpisan je zajam u iznosu 183,9 milijuna eura od Svjetske banke, od čega je 165,5 milijuna eura namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, dok dio vezan uz pripravnost javnog zdravstva iznosi 13,8 milijuna eura.