Fond solidarnosti Europske unije

Dana 12. studenog 2020. godine Vlada je usvojila odluku kojom se utvrđuje način raspodjele 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU, odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa. Time je stvoren pravni okvir za koordinaciju, provedbu i nadzor sustava korištenja ovih sredstava. 

Odluka Vlade  sadrži priloge koji pobliže određuju vrste operacija koje će se provoditi, sredstva koja su za njih namijenjena, tijela koja su zadužena za pojedinu operaciju i područje primjene (Prilog 1 i Prilog 2).

Provedbena tijela raspisuju javne pozive za različite kategorije troška, na koje se javljaju krajnji korisnici. Nacionalno koordinacijsko tijelo za provedbu je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine a tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa prema zaduženjima iz svoje nadležnosti su: Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo obrane, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija te Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.  Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) je neovisno revizorsko tijelo. 

Na trećoj Međuresornoj radnoj skupini za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije namijenjenih za financiranje obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije održanoj 29. prosinca 2020. godine, raspravljeni su nacrti javnih poziva, zajednička nacionalna pravila te je dogovorena dinamika i daljnje postupanje. Procedure su uređene zajedničkim nacionalnim pravilima za Fond Solidarnosti EU te se sukladno njima, pojedinačnim pozivom pobliže uređuju pitanja prihvatljivih prijavitelja i troškova. Svi troškovi koji su prihvatljivi u smislu odredbi Uredbe o osnivanju Fonda solidarnosti EU nastali od dana potresa, dakle od 22. ožujka 2020. mogu se, temeljem prihvaćenih projektnih prijedloga i sklopljenih ugovora, nadoknaditi. 

Podsjetimo, Republika Hrvatska je sukladno zaključku Vlade od 10. lipnja 2020. godine zatražila dodjelu bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za saniranje posljedica prouzročenih potresom. 

Temeljem tog zahtjeva Europska komisija je predložila Europskom parlamentu i Vijeću dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu od 683.740.523,22 eura od čega je krajem kolovoza 2020. godine isplaćen predujam u iznosu od 88,9 milijuna Eura. 

Dana 23. studenog 2020. godine zastupnici Europskog parlamenta odobrili su na plenarnoj sjednici pomoć Hrvatskoj iz Europskog fonda solidarnosti za saniranje posljedica razornog potresa u Zagrebu 22. ožujka u visini od 683,7 milijuna eura.

Iz europskog Fonda solidarnosti Republici Hrvatskoj je krajem 2020. godine odobreno 683 milijuna eura financijske pomoći za saniranje posljedica potresa s epicentrom u Zagrebu. Resorna ministarstva, Grad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija raspisali su javne pozive za obnovu infrastrukture na području obrazovanja, zdravstva, prometa te vodoopskrbe i odvodnje, osiguranje mjera preventivne zaštite i zaštite kulturne baštine te za potrebe osiguranja privremenog smještaja.

Na temelju Brze procjene štete i potreba za područja pogođena potresom iz prosinca 2020. godine te dodatnih analiza i studija, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije podnijelo je, 18. ožujka 2021. godine, Europskoj komisiji zahtjev Republike Hrvatske za sredstva financijske pomoći iz Fonda solidarnosti Eurospke unije za obnovu područja pogođenih serijom potresa s epicentrom na području Petrinje.

Europska komisija objavila je 29. listopada 2021. godine informaciju o usvajanju odluke o dodjeli sredstava Europskog fonda solidarnosti. Riječ je o Prijedlogu Odluke o dodjeli sredstava koja će biti upućena u daljnji postupak u Europski parlament i Vijeće EU-a. Odluka će biti izvršna, odnosno isplata preostalog dijela sredstava do ukupno odobrenog iznosa bit će moguća tek nakon okončanja postupka navedenih tijela EU-a. Podsjećamo kako je Hrvatskoj u kolovozu ove godine uplaćen dio predujma u iznosu od 41.325.507,00 EUR a prema prijedlogu odluke Europske komisije, ukupni iznos iznosio bi 319.192.359,00 EUR.