Konferencija "Energetska obnova višestambenih zgrada"

Objava novog poziva očekuje se početkom prvog kvartala sljedeće godine, Ministarstvo je u tu svrhu u prvoj fazi osiguralo minimalno 152 milijuna kuna, a stopa sufinanciranja bespovratnim sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova iznosit će, jednako kao i za prošli Poziv, 60 %. 

Konferenciju je otvorio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, a u uvodnom dijelu sudionicima se obratila i savjetnica direktora  Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Suada Mustajbegović.

„Iako se stalno govori kako Hrvatska ne povlači dovoljno novca iz EU fondova, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je potpisivanjem posljednjih ugovora u kolovozu ove godine ugovorilo 95 posto planiranih sredstava iz EU fondova upravo za energetsku obnovu. Znači, može se i ne namjeravamo na tome stati! Sve što imamo na raspolaganju, mi iskoristimo, pa kontinuirano povećavamo raspoloživi iznos, a tim tempom nastavit ćemo  i u idućoj godini“, istaknuo je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Štromar i dodao kako već u prvom kvartalu 2020. godine Ministarstvo planira otvoriti novi poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada, a potom i obnovu javnih zgrada te obiteljskih kuća. 

„Znamo da je interes velik te ćemo se fokusirati na povlačenje sredstava onih ministarstava koja nisu uspjela iskoristiti koliko je planirano, kako bismo vama osigurali onoliko sredstava koliko je potrebno. Imamo do sad preko 1400 obnovljenih škola, bolnica, vrtića i stambenih zgrada. Trenutno je više od 70 tisuća djece u ugodnijim učionicama, a energetska obnova obuhvatila je i preko 16 tisuća kućanstava. Toplije i ugodnije učionice i dječji vrtići, obnovljene bolnice i domovi zdravlja, veća ušteda energije u kućanstvima - sve to su rezultati energetske obnove zgrada od kojih nastaje višestruka korist, kako za gradove, općine i ustanove, tako i za sve građane. Podiže se kvaliteta života i rada te se štedi novac, i građanima i jedinicama lokalne samouprave“, kazao je ministar Predrag Štromar.

Od 2015. godine do danas objavljeno je pet poziva za energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada. Ugovoreno je ukupno 1.455 projekata, odnosno investicija u ukupnoj vrijednosti 550 milijuna eura, od čega 295,3 milijuna eura iznose bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, MGIPU je kao Posredničko tijelo prve razine na raspolaganju imalo preko 311 milijuna eura, a od tog iznosa, 100 milijuna bilo je namijenjeno obnovi stambenih zgrada, odnosno 71 milijun eura obnovi višestambenih zgrada. U obnovu su bile uključene sve vrste zgrada, od onih sa samo 3 stana pa do onih koje broje više od 250 stanova. Temeljem prošlog poziva energetske obnove višestambenih zgrada bit će obnovljeno više od 550 zgrada, čija je prosječna starost gotovo pola stoljeća, a najstarija datira još iz 1866.
 
U novom pozivu, kao i u dosadašnjima, odabrani projekti morat će osigurati barem 50% ušteda u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe energetske obnove. Od same objave novog, ukupno šestog, poziva do početka podnošenja prijava, prijavitelji će imati dovoljno vremena za pripremu projektnih prijedloga, a očekuje ih i nekoliko novosti. Za razliku od prethodnog poziva za višestambene zgrade, stručna podrška Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) nije obvezna pa potencijalni prijavitelji mogu i sami prijaviti svoje projekte. Druga novina u odnosi se na korištenje informatičkog sustava eFondovi putem kojeg će se predavati cjelokupna dokumentacija prijava ali i odvijati sva komunikacija tijekom provedbe projekta.

Načelnica Sektora za programe Europske unije, međunarodne i EU poslove Ines Androić Brajčić na konferenciji je predstavila i planove Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja za buduće programsko razdoblje. 

„Uz energetsku obnovu zgrada, naš će naglasak biti na zelenoj infrastrukturi u urbanom području te kružnom gospodarenju prostorom i zgradama. Razvojem zelene infrastrukture i poticanjem kružnog gospodarenja zgradama unaprijedit ćemo urbana područja RH i pridonijeti, između ostalog, smanjenju efekta toplinskih otoka, sprečavanju nekontroliranog urbanog širenja, povećanju trajnosti zgrada u prostoru i primjene obnovljivih izvora energije. Nadalje, inovacijama u uspostavljanju regenerativnog urbanog dizajna te inovacijama u korištenju prostora i zgrada, doprinijet ćemo poboljšanju kvalitete življenja naših sugrađana te vjerujemo da ćemo i u tom području biti jednako uspješni. Nadamo se da ćemo u tu svrhu uspjeti povući znatna sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2021.-2027.“

U sklopu konferencije predstavljena je i brošura o dosad provedenoj energetskoj obnovi stambenih zgrada koja, uz najuspješnije projekte iz 14 različitih županija, donosi pregled statističkih podataka o energetskoj obnovi višestambenih zgrada za sve županije u Republici Hrvatskoj. Prikazan je i video u kojem se posebno ističe jedan od najvećih i najuspješnijih primjera energetske obnove višestambenih zgrada. Riječ je o zgradi u Rijeci, koja ima 110 kućanstava i čiji je projekt obnove bio vrijedan više od 3,9 milijuna kuna. Zgrada je zahvaljujući obnovi koja je uključivala rekonstrukciju krova te poboljšanje toplinske izolacije vanjskog zida prešla iz energetskog razreda „D“ u „B“ uz uštedu toplinske energije od 70 posto.