Ministar Bačić obišao velikogoričko područje: Plan obnove realan, pozvao građene Zagreba da što prije krenu u samoobnovu

  • Slika /slike/Ministar/HN20230213918199.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o obnovi, koji bi trebao ubrzati i pojednostaviti obnovu, i prihvatila program zbrinjavanja više od 6000 građana koji borave u mobilnim stambenim jedinicama (kontejnerima) na području Zagreba i Banovine.

Ministar je sa suradnicima i u društvu velikogoričkog gradonačelnika Krešimira Ačkara obišao lokaciju gradnje zamjenske kuće za obitelj Đuran u Mraclinu i potom obnove Starog grada Lukavec, najstarije građevine u Turopolju i po tvrdnjama Turopoljaca mjesto iz kojeg je potekla kravata.

Zamjenska kuća u Mraclinu površine je 70 metara četvornih i nju bi u ožujku iz kontejnera koji je smješten u dvorištu, trebala useliti četveročlana obitelj Đuran. Njihova kuća oštećena je u potresu prije više od dvije godine, a prije godinu je srušena kad je započela zamjenska gradnja.

Stari grad Lukavca najstarija je građevina u cijelom Turopolju, gradnja je počela početkom 18. stoljeća, a završila 1752. godine. Obnova stoji pola milijuna eura i financira se kroz Fond solidarnosti.


Do početka studenog zbrinut ćemo ljude kontejnerima

Bačić je rekao da je gradonačelnika upoznao s predloženim novim Zakonom o obnovi i programom mjera zbrinjavanja te stavom da će do početka studenog nastojati zbrinuti ljude koji su u kontejnerima kroz jedan od 11 modela, uključujući i gradnju zamjenskih kuća.

Naglasio je da su neriješeni imovinskopravni odnosi bili jedna od prepreka u realizaciji obnove kuća, a zakon o kojem će se u petak glasovati u Saboru, omogućit će tim ljudima obnovu, neovisno o tome što nisu upisani kao vlasnici uključivanje u temeljitu obnovu.

Dodao je da se trenutno na velikogoričkom području rade još tri kuće, a nastojat će obuhvatiti što veći broj od njih 27.

Veliki radovi na javnoj infrastrukturi i javnim zgradama

Ponovio je da nisu zadovoljni obnovom kad su u pitanju obiteljske kuće, ali je napomenuo da su provode veliki radovi na javnoj infrastrukturi i javnih zgrada. Dodao je da razumije nezadovoljstvo ljude koji još u kontejnerima čekaju na obnovu.

Novinarima je odgovorio da će nastojati u Ministarstvu osigurati dodatne referente jer postojeći broj ljudi ne može obraditi veliki broj zahtjeva.


Nezadovoljan brzinom izgradnje zamjenskih kuća u Zagrebu

Potpredsjednik Vlade Bačić nezadovoljan je brzinom izgradnje zamjenskih kuća u Zagrebu, a građane je pozvao da se odmah po stupanju na snagu novog zakona o obnovi jave Ministarstvu kako bi im se uplatom sredstava omogućilo da što prije krenu u samoobnovu kuća.

Pozivam sve građane ovim putem, rekao je Bačić, da se jave u Ministarstvo i odmah ćemo s njima ići u postupak realizacije samoobnove tako da će se na njihov račun otvoren u njihovoj poslovnoj banci, sukladno iznosima za predviđenu veličinu zamjenske kuće ili za projekt konstrukcije obnove, odmah isplatiti potrebna sredstva.

Zakon o obnovi potresom stradalih područja bi u Hrvatskome saboru trebao biti usvojen u petak, a potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je u izjavi novinarima u Zagrebu, nakon što je obišao nekoliko lokacija na kojima se provodi obnova, pozvao građane da se jave svojim referentima koji vode njihove projekte. "Krenut ćemo bez dana čekanja u taj model (samoobnove)", istaknuo je.

Bačić je u Zagrebu, među inim, obišao u Čučerju lokaciju konstrukcijske obnove obiteljske kuće samoobnovom, lokaciju (organizirane) konstrukcijske obnove višestambene zgrade te objekt javne namjene odnosno zgradu buduće Glazbene škole Blagoje Bersa (bivša Hotelijerskoturistička škola) u centru grada.


U Zagrebu je puno bolja situacija s konstrukcijskom obnovom

U Zagrebu je, rekao je, kao i građani nezadovoljan brzinom izgradnje zamjenskih kuća koja, dodao je, na Banovini ide puno brže. Na području petrinjskog potresa gradi se, naime, 109 zamjenskih kuća.

"Bio bih sretan da je takav broj i u Zagrebu, ali nažalost, nije, tu smo gdje smo, ja ništa natrag promijeniti ne mogu, osim što ću nastojati i mislim da ćemo uspjeti, značajno ubrzati te procese", dodao je te zamolio građane za strpljenje.

Novinari su ga pitali i za komentar primjedbi koje mu je u Čučerju danas uputio jedan od građana, a Bačić je rekao kako suosjeća s njim i sa svima onima koji su još uvijek u kontejnerima. "Zato sam i rekao da je ono što mogu napraviti, a bit će teško i to, da im do 1. studenoga osiguramo prikladniji, primjereniji smještaj", rekao je.

Pred nama je puno posla, suosjećam s njim i svima koji su u toj situaciji da još uvijek moraju biti u kontejnerima i nastojat ćemo da ne budu nakon ovog ljeta, dodao je.

Najavio je i da na sjeveru Zagreba (Čučerje, Markuševec) slijedi rušenje stradalih objekata kako bi se krenulo u ubrzanu obnovu pojedinačnih obiteljskih kuća.

"Uvjeren sam da će u idućih mjesec dana krenuti gradnja sedam, osam takvih zamjenskih kuća, što će predstavljati veliki iskorak, ako znamo da u protekle tri godine nismo imali ni jednu zamjensku kuću", rekao je.

U Zagrebu je pak, u odnosu na Banovinu, puno bolja situacija s konstrukcijskom obnovom (organizirana i samoobnova), istaknuo je Bačić u izjavi te naveo da su u Zagrebu konstrukcijski obnovljene ili su u vrlo visokoj fazi obnove 22 zgrade.


Sastanak s projektantima u Petrinji

Najavio je i da će sutra u Petrinji, na njegovu inicijativu, biti održan sastanak sa svim projektantima i operativnim koordinatorima Hrvatske komore inženjera građevine zbog njihovih primjedbi "da postojeća pravila ne omogućavaju kvalitetna ulazak u projektiranje konstrukcijske obnove", odnosno kako bi se "otklonile sve dvojbe".

Sutra će u Petrinji biti te dileme riješene, kako ne bih nakon mjesec dana čuo da opet ima nekih problema u projektiranju konstrukcijske obnove, dodao je.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević pozdravio je novi zakon o obnovi kojim će se ubrzati samoobnova kuća jer će se građanima unaprijed osigurati novac (grad sufinancira 20 posto obnovu privatnih zgrada, a država s 80 posto).

Tu promjenu u novom zakonu apsolutno pozdravljamo, rekao je, jer su i sami građani rekli kako bi krenuli u samoobnovu i ne bi čekali organiziranu obnovu, da su imali osiguran novac unaprijed.


Izvor: Hina/MPGI

Pisane vijesti | Informacija | Obnova