- Objavljeno: 12.11.2018.
Pomoćnica Nahod na Danima pasivne kuće
U razdoblju od 9. do 11. studenog u Zagrebu su održani 11 po redu Dani pasivne kuće u Hrvatskoj. Riječ je o međunarodnoj interdisciplinarnoj manifestaciji s predavanjima, radionicama i izložbama o najnaprednijoj energetski učinkovitoj novogradnji ("A+") i obnovi ("faktor 10") uz stručne obilaske.
Pomoćnica ministra gđa Maja-Marija Nahod u svom se uvodnom izlaganju osvrnula na zakonodavni okvir vezan uz ovu temu te istaknula kako je vrijeme pasivne kuće doslovno došlo. "Aktualiziranje zelene gradnje, beskompromisno energetski učinkovite gradnje, bez obzira da li je riječ o zgradama gotovo nulte energije (nZEB) ili načelima pasivne gradnje, smanjuju se emisije stakleničkih plinova, obnavlja se atmosferski omotač - dolazi do dekarbonizacije zgrada. Danas se stvaraju uvjeti za učinkovito, ekonomično i svrhovito planiranje i upravljanje prostorom. Unapređuje se stanje u području stanovanja i graditeljstva i razvija se energetski učinkovito graditeljstvo." istaknula je Nahod.
Republika Hrvatska se opredijelila za održivu gradnju i energetsku održivost, a MGIPU doprinosi realizaciji tog cilja izradom i ažuriranjem zakonskog okvira, sudjelovanjem u izradi strateških dokumenata, te detaljnom razradom provedbenih mjera kroz programe poboljšanja energetske učinkovitosti postojećih zgrada.
Smjernice Europske unije kojima su postroženi zahtjevi za energetska svojstva zgrada su dio obveznog zakonodavstva, uvedeno je energetsko certificiranje zgrada, definirani su pojmovi energetske usluge, a nacionalnom Strategijom energetske obnove zgrada zacrtani su ciljevi do 2050. godine.
Od 2021. godine sve novogradnje na području EU moraju dokazati svoju izrazito visoku energetsku učinkovitost, a od 2019. to vrijedi za sve nove zgrade u kojima su smještena tijela javne vlasti ili su u njihovom vlasništvu. EPBD obvezuje države članice da u svoje Nacionalne akcijske planove energetske učinkovitosti uključe mjere za postizanje gotovo nulte potrošnje energije, a njegovo je donošenje prema Direktivi o energetskoj učinkovitosti obveza zemalja članica.
Skup je i ove godine okupio brojne stručnjake, profesore, studente i učenike, projektante, izvoditelje, proizvođače, izlagače, investitore, banke, predstavnike gradova, županija, lokalne uprave, fondova, udruge i institucije te ostale zainteresirane građane.
Na manifestaciji su prikazani funkcionalno različiti projekti i ostvarenja, promovirani su novi građevinski materijali i sustavi, instalacijski sustavi i oprema visoke energetske učinkovitosti a prezentiran je i zakonski okvir Republike Hrvatske i europska regulativa te modeli investiranja uključujući zelenu javnu nabavu, poticaje i potpore.
Pomoćnica ministra gđa Maja-Marija Nahod u svom se uvodnom izlaganju osvrnula na zakonodavni okvir vezan uz ovu temu te istaknula kako je vrijeme pasivne kuće doslovno došlo. "Aktualiziranje zelene gradnje, beskompromisno energetski učinkovite gradnje, bez obzira da li je riječ o zgradama gotovo nulte energije (nZEB) ili načelima pasivne gradnje, smanjuju se emisije stakleničkih plinova, obnavlja se atmosferski omotač - dolazi do dekarbonizacije zgrada. Danas se stvaraju uvjeti za učinkovito, ekonomično i svrhovito planiranje i upravljanje prostorom. Unapređuje se stanje u području stanovanja i graditeljstva i razvija se energetski učinkovito graditeljstvo." istaknula je Nahod.
Republika Hrvatska se opredijelila za održivu gradnju i energetsku održivost, a MGIPU doprinosi realizaciji tog cilja izradom i ažuriranjem zakonskog okvira, sudjelovanjem u izradi strateških dokumenata, te detaljnom razradom provedbenih mjera kroz programe poboljšanja energetske učinkovitosti postojećih zgrada.
Smjernice Europske unije kojima su postroženi zahtjevi za energetska svojstva zgrada su dio obveznog zakonodavstva, uvedeno je energetsko certificiranje zgrada, definirani su pojmovi energetske usluge, a nacionalnom Strategijom energetske obnove zgrada zacrtani su ciljevi do 2050. godine.
Od 2021. godine sve novogradnje na području EU moraju dokazati svoju izrazito visoku energetsku učinkovitost, a od 2019. to vrijedi za sve nove zgrade u kojima su smještena tijela javne vlasti ili su u njihovom vlasništvu. EPBD obvezuje države članice da u svoje Nacionalne akcijske planove energetske učinkovitosti uključe mjere za postizanje gotovo nulte potrošnje energije, a njegovo je donošenje prema Direktivi o energetskoj učinkovitosti obveza zemalja članica.
Skup je i ove godine okupio brojne stručnjake, profesore, studente i učenike, projektante, izvoditelje, proizvođače, izlagače, investitore, banke, predstavnike gradova, županija, lokalne uprave, fondova, udruge i institucije te ostale zainteresirane građane.
Na manifestaciji su prikazani funkcionalno različiti projekti i ostvarenja, promovirani su novi građevinski materijali i sustavi, instalacijski sustavi i oprema visoke energetske učinkovitosti a prezentiran je i zakonski okvir Republike Hrvatske i europska regulativa te modeli investiranja uključujući zelenu javnu nabavu, poticaje i potpore.