- Objavljeno: 11.11.2019.
U Zagrebu održana konferencija „Zelena budućnost grada“
U organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja danas je u zagrebačkom hotelu International održana konferencija pod nazivom "Zelena budućnost grada" koja je okupila 300-njak sudionika zainteresiranih za planiranje i financiranje projekata zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružno gospodarenje prostorom i zgradama. Konferenciju je otvorio potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar.
Otvarajući konferenciju izvijestio je da je u izradi nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. s razvojnim smjerom "Zelena Hrvatska" za bolji i kvalitetniji standard građana.
"Radimo strategiju od 2020. do 2030. kako smanjiti CO2, kako poboljšati energetsku učinkovitost i kako našim građanima stvoriti bolje uvjete života", istaknuo je ministar Štromar i objasnio da se ponajprije fokusiraju na urbana, velika područja, gdje s novim zelenim površinama i zelenom politikom mogu postići te ciljeve, to jest smanjiti temperaturu u velikim gradovima i drugo.
"Dosad smo novac uglavnom koristili za energetsku učinkovitost, trenutno je više od 1400 zgrada ili uređeno ili se uređuje, imamo tople i sigurne domove, ugodnije učionice, zbornice i ambulante, a sada se pripremamo za sljedeće ciljeve", poručio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja.
Uvodnim izlaganjem sudionicima su se obratili i državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Spomenka Đurić te pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, Igor Čižmek.
Zelena infrastruktura u urbanim područjima podrazumijeva velike površine visokog i niskog zelenila te nizove manjih zelenih površina, a njenim najsofisticiranijim oblikom smatraju se zeleni zidovi i krovovi koji povećavaju energetsku učinkovitost zgrada jer ljeti smanjuju temperaturu okoliša, a zimi energetske gubitke zgrada.
Zelena infrastruktura prepoznata je i na razini Europske unije kao jedna od osnovnih dimenzija ostvarenja održivog urbanog razvoja, a jedan od principa koji podržava održivi urbani razvoj je kružno gospodarstvo koje počiva na poslovnim modelima koji zamjenjuju koncept „kraja života” proizvoda i kroz alternativnu ponovnu uporabu pridonose održivosti materijala i energije. Važan dio europske strategije kružnog gospodarstva je kružno gospodarenje prostorom koje uključuje ponovnu upotrebu napuštenih prostora i zgrada te intenziviranje upotrebe postojećih zgrada i prostora. Izgradnja novih i rušenje starih zgrada rezultira vrlo velikim količinama građevinskog otpada te čini gotovo trećinu ukupno proizvedenog otpada u EU-u, stoga će kružno gospodarenje prostorom imati veliki učinak u održivom urbanom razvoju gradova i urbanih područja.
U sklopu konferencije predstavljeni su i nacrti dva programa Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja: Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. – 2030. te Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. – 2030., koji će nakon usvajanja služiti kao podloga za programiranje proračuna i sredstava iz fondova EU te ostalih izvora
financiranja u razdoblju 2021. – 2027.
Hrvatska također obiluje napuštenim zgradama i prostorima zbog čega je u izradi digitalni portal s registrom brownfield područja RH koji se uspostavlja u cilju digitalizacije, inventarizacije, vrednovanja i praćenja stanja ovakvih prostora i zgrada te stvaranja preduvjeta za kreiranje poticajnih mjera za ulaganja koja će napuštene prostore i zgrade prenamijeniti ili revitalizirati u višenamjenske suvremene urbane strukture i druge sadržaje. U najvećoj mjeri riječ je o nekretninama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Upravo je čelnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i zavodima za prostorno uređenje, arhitektima, projektantima, investitorima, poduzećima iz energetskog sektora, izvođačima i proizvođačima opreme i materijala te predstavnicima financijskih institucija bila prvenstveno namijenjena ova konferencija.
Uz predstavnike Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, sudionicima su se kroz izlaganja obratili i profesori s Arhitektonskog te Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a predstavljeni su i primjeri dobre „zelene“ prakse Zagreba, Rijeke i Siska.
U završnom dijelu konferencije održan je World Cafe - diskusija po okruglim stolovima, u sklopu koje su sudionici otvoreno diskutirali te razmjenjivali iskustva i informacije o postojećim aktivnostima kao i potencijalima vezanim uz razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Raspravljali su i o najvažnijim preprekama i izazovima u provedbi aktivnosti, mogućnostima međunarodne suradnje, a kroz diskusiju s predstavnicima znanstvene zajednice, financijskog i privatnog sektora otvorene su i mogućnosti unapređenja međusobne suradnje.
"Radimo strategiju od 2020. do 2030. kako smanjiti CO2, kako poboljšati energetsku učinkovitost i kako našim građanima stvoriti bolje uvjete života", istaknuo je ministar Štromar i objasnio da se ponajprije fokusiraju na urbana, velika područja, gdje s novim zelenim površinama i zelenom politikom mogu postići te ciljeve, to jest smanjiti temperaturu u velikim gradovima i drugo.
"Dosad smo novac uglavnom koristili za energetsku učinkovitost, trenutno je više od 1400 zgrada ili uređeno ili se uređuje, imamo tople i sigurne domove, ugodnije učionice, zbornice i ambulante, a sada se pripremamo za sljedeće ciljeve", poručio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja.
Uvodnim izlaganjem sudionicima su se obratili i državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Spomenka Đurić te pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, Igor Čižmek.
Zelena infrastruktura u urbanim područjima podrazumijeva velike površine visokog i niskog zelenila te nizove manjih zelenih površina, a njenim najsofisticiranijim oblikom smatraju se zeleni zidovi i krovovi koji povećavaju energetsku učinkovitost zgrada jer ljeti smanjuju temperaturu okoliša, a zimi energetske gubitke zgrada.
Zelena infrastruktura prepoznata je i na razini Europske unije kao jedna od osnovnih dimenzija ostvarenja održivog urbanog razvoja, a jedan od principa koji podržava održivi urbani razvoj je kružno gospodarstvo koje počiva na poslovnim modelima koji zamjenjuju koncept „kraja života” proizvoda i kroz alternativnu ponovnu uporabu pridonose održivosti materijala i energije. Važan dio europske strategije kružnog gospodarstva je kružno gospodarenje prostorom koje uključuje ponovnu upotrebu napuštenih prostora i zgrada te intenziviranje upotrebe postojećih zgrada i prostora. Izgradnja novih i rušenje starih zgrada rezultira vrlo velikim količinama građevinskog otpada te čini gotovo trećinu ukupno proizvedenog otpada u EU-u, stoga će kružno gospodarenje prostorom imati veliki učinak u održivom urbanom razvoju gradova i urbanih područja.
U sklopu konferencije predstavljeni su i nacrti dva programa Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja: Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. – 2030. te Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. – 2030., koji će nakon usvajanja služiti kao podloga za programiranje proračuna i sredstava iz fondova EU te ostalih izvora
financiranja u razdoblju 2021. – 2027.
Hrvatska također obiluje napuštenim zgradama i prostorima zbog čega je u izradi digitalni portal s registrom brownfield područja RH koji se uspostavlja u cilju digitalizacije, inventarizacije, vrednovanja i praćenja stanja ovakvih prostora i zgrada te stvaranja preduvjeta za kreiranje poticajnih mjera za ulaganja koja će napuštene prostore i zgrade prenamijeniti ili revitalizirati u višenamjenske suvremene urbane strukture i druge sadržaje. U najvećoj mjeri riječ je o nekretninama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Upravo je čelnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i zavodima za prostorno uređenje, arhitektima, projektantima, investitorima, poduzećima iz energetskog sektora, izvođačima i proizvođačima opreme i materijala te predstavnicima financijskih institucija bila prvenstveno namijenjena ova konferencija.
Uz predstavnike Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, sudionicima su se kroz izlaganja obratili i profesori s Arhitektonskog te Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a predstavljeni su i primjeri dobre „zelene“ prakse Zagreba, Rijeke i Siska.
U završnom dijelu konferencije održan je World Cafe - diskusija po okruglim stolovima, u sklopu koje su sudionici otvoreno diskutirali te razmjenjivali iskustva i informacije o postojećim aktivnostima kao i potencijalima vezanim uz razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Raspravljali su i o najvažnijim preprekama i izazovima u provedbi aktivnosti, mogućnostima međunarodne suradnje, a kroz diskusiju s predstavnicima znanstvene zajednice, financijskog i privatnog sektora otvorene su i mogućnosti unapređenja međusobne suradnje.
Prezentacije:
-
Ines Androić Brajčić, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja
Predstavljanje Zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
-
izv. prof. Ivan Mlinar, Arhitektonski fakultet
Predstavljanje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
-
doc. dr. sc. Ines Hrdalo, Agronomski fakultet i Mate Rupić mag. ing. kraj. arh., 3E PROJEKTI d.o.o.
Studija i strategijarazvoja zelene infrastrukture grada Siska -
Stipe Tutiš, Grad Zagreb
Primjeri dobre prakse – Grad Zagreb -
Marko Dabrović, dipl.ing.arh.
3LHD - Primjeri iz prakse -
Sunčana Habrun, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja
Registar brownfield područja u Republici Hrvatskoj
Fotografije:
Izvor fotografija: Foto studio "e"