Zastupnici Hrvatskoga sabora raspravljaju o propisima MGIPU

Ova dva zakona reguliraju obavljanje stručnih poslova u području prostornog uređenja i gradnje te način ustroja, ovlasti i članstva u četiri strukovne komore koje se bave poslovima prostornog uređenja i gradnje (Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera strojarstva i Hrvatska komora inženjera elektrotehnike).

Osnovna izmjena odnosi se na ukidanje obaveznog članstva u komorama za inženjere gradilišta i voditelje radova te uvođenje mogućnosti doborovoljnog upisa u Komoru.

Dodatno, u skladu sa zahtjevom Direktive o uslugama, arhitektima urbanistima omogućuje se samostalno obavljanje poslova prostornog uređenja i u vlastitom uredu (što su do sada mogli jedino u zajedničkom uredu ili u pravnoj osobi).

Propisuje se da inženjeri gradilišta i voditelji radova koji nisu članovi Komore ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na inženjere gradilišta i voditelje radova koji to jesu te da postupanje protivno navedenom smatra se diskriminacijom.

Nekoliko je ključnih razloga donošenja ovih izmjena:
 

1. dio su kontinuiranih reformskih procesa koje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja provodi u okviru dviju Vladinih gospodarskih politika – administrativnog rasterećenja profesionalnih usluga i uvođenju eura kao službene valute
2. rezultiraju s administrativnim rasterećenjem od 9,9 milijuna kuna godišnje, što je u skladu s prijedlozima iz Vladinog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje u 2019. godini, koji je donesen u siječnju
3. otvaraju put slobodnoj tržišnoj konkurenciji i rastu produktivnosti hrvatskog gospodarstva, što sugeriraju mjerenja regulacije profesionalnih usluga koje koriste Europska komisija i Svjetska banka. Sukladno tim mjerenjima propisivanje obveznog članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radova predstavlja prepreku slobodi tržišne konkurencije. Istovremeno, Svjetska banka procjenjuje potencijal za rast produktivnosti hrvatskog gospodarstva na oko 5 %, ukoliko se provede određena razina smanjivanja prekomjerne regulacije.
4. vraćaju odgovornost na izvođača radova, umjesto da je prenose na zaposlenika izvođača, odnosno inženjera gradilišta i time štite struku. Naime, usluge građenja nisu i ne mogu biti usluge jedne osobe i ne možemo donositi odluke koje bi pozdravili prvenstveno strani izvođači koji trajno posluju u Hrvatskoj.

Izmjene ova dva Zakona donijet će nekoliko koristi:
 

• inženjerima gradilišta i voditeljima radova olakšava se pristup profesiji, kao i tržištu Europskog gospodarskog prostora, slijedom čega dolaze u tržišno povoljniju situaciju;
• inženjerima gradilišta i voditeljima radova poboljšava se financijski položaj, jer ne plaćaju godišnju članarinu i profesionalno osiguranje (koje im nije potrebno jer su odgovorni samo izvođaču radova);
• poslodavac se rasterećuje plaćanja komorskih doprinosa;
• profesionalni položaj inženjerima gradilišta i voditeljima radova ostaje isti, a sami biraju žele li se upisati u Komoru i dobiti „besplatni“ pristup repozitoriju hrvatskih normi;
• komore dobivaju poticaj za aktivnije djelovanje i jačanje usluga prema članovima kako bi ih privukle, što doprinosi razvoju struke.

 
Između prvog i drugog čitanja u obzir su uzeti svi prigovori i prijedlozi koji su bili argumentirani i u skladu s reformskim procesima. Izmjene koje su unesne između dva čitanja:

Inženjerima gradilišta i voditeljima radova (kojima se ovim Zakonima ukida obvezan upis u imenik Komore) precizira se položaj, odnosno propisuje se da inženjeri gradilišta i voditelji radova koji nisu članovi Komore ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na inženjere gradilišta i voditelje radova koji su članovi Komore te da postupanje protivno navedenom predstavlja diskriminaciju u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije.

Arhitektima urbanistima omogućuje se obavljanje svih poslova prostornog uređenja u vlastitom uredu (ako dobiju suglasnost Ministarstva). Naime, do sada su te poslove arhitekti urbanisti mogli obavljati jedino ako su bili zaposleni u pravnoj osobi ili putem zajedničkog uredu arhitekata urbanista. Arhitekti urbanisti su, dakle, morali promijeniti organizacijski oblik da bi mogli zatražiti suglasnost Ministarstva za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (što sada više neće morati).

Revidentima iz Europskog gospodarskog prostora se omogućuje prekogranično obavljanje poslova u Republici Hrvatskoj (prema zahtjevima Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija), što do sada nisu mogli već su morali zatražiti suglasnost Ministarstva.

Revidenti se upisuju u razred revidenata koji se ustrojava unutar Imenika ovlaštenih inženjera građevinarstva obzirom da je revident nadgradnja profesije ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Tijekom izrade ovih prijedloga, Ministarstvo je naišlo na velik otpor strukovnih komora. Bilo je nekoliko glavnih prigovora:
 

1. PRIGOVOR KOMORA da su osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i voditelja radova profesije iz sigurnosnog sektora te time moraju biti osigurani (kroz obavezno komorsko članstvo im je to bilo omogućeno), što je sama Europska komisija opovrgnula u službenoj povredi br. 2018/2285 te ocijenila da navedeni stručnjaci ne pripadaju sigurnosnom sektoru i da je upitno propisivanje obveznog profesionalnog osiguranja za te osobe
2. PRIGOVOR KOMORA da će rješenja dovesti do iseljavanja naših inženjera, što nema smisla jer obavezno članstvo ne znači stručni naziv niti pravo na rad. Osim toga, uvjeti za izvođača i dalje ostaju uređeni zakonom, a ispunjavanje tih uvjeta na gradilištu kontrolira nadzorni inženjer.
3. PRIGOVOR KOMORA da su nametnuti dodatni troškovi, jer se djelatnost upravljanja projektom gradnje proširuje i na fazu pripreme projekta, što je nužno kako bi se od samog početka investicijom upravljalo racionalno i učinkovito pogotovo u investicijama javnih naručitelja sukladno Zakonu o javnoj nabavi
4. PRIGOVOR KOMORA da su nametnuta nova opterećenja propisivanjem obveze izvođača da se osigura od odgovornosti za štetu koju bi mogao učiniti investitoru ili drugim osobama, no taj iznos nije propisan, već ga određuje sam izvođač, a ovakva je obveza nužna kako bi se izjednačilo domaće i strane izvođače
5. PRIGOVOR KOMORA da se brišu uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje, no to je usklađeno sa Zakonom o javnoj nabavi i odnosi se samo na javne naručitelje

Podsjetimo kako je izmjenama Zakona 2015. godine uvedena obveza učlanjenja u Komore za inženjere gradilišta i voditelje radova. Jedna od primjedaba jedne Županijske komore inženjera građevinarstva bila je slijedeća: „Ne vidimo svrhu uključivanja inženjera gradilišta i voditelja radova u komoru osim u dodatnom opterećivanju ionako osiromašenog budžeta istih. Svrhu ovoga vidimo samo u punjenju proračuna komora.“

"U Ministarstvu graditeljstva smatramo da komore nevoljko ostaju bez prihoda od obaveznih doprinosa, no jednako tako ako želimo ojačati hrvatsko gospodarstvo, liberalizirati tržište i provoditi reforme ključne za unaprjeđenje gospodarstva i struke, ovo je kvalitetno, dobro i opravdano zakonsko rješenje.  U Hrvatskoj stalno pričamo o reformama, ali kad krenemo u njihovo provođenje, nailazimo na otpore. No, to nije razlog da odustanemo." - kazao je ministar Štromar.

"Napomenut ću i da Hrvatska ima čak 300 reguliranih zanimanja, a Europska unija u prosjeku 200. Zato, ako želimo biti konkurentna zemlja moramo provoditi reforme, a upravo su ove izmjene zakona dio Vladinog plana reformi koji je donesen prošle godine." - dodao je ministar.

"Prema Svjetskom izviješću o konkurentnosti Hrvatska je na 135. mjestu zbog prekomjernog opterećenja tržišta. Hrvatsko tržište je za oko 30% snažnije regulirano od prosjeka EU, a 40% kod profesionalnih zanimanja. Uz svo poštovanje tradiciji prema tradiciji moramo se okaniti starih navika, štambilja, pečata i šetnje po šalterima, a promjenama koje uvodimo u Ministarstvu graditeljstva upravo to radimo. Ili ćemo se mijenjati ili će nas svi preskočiti." - zaključio je ministar Štromar.
 

• Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, drugo čitanje, P.Z.E. br. 659
• Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, drugo čitanje, P.Z.E. br. 659