Komunalna naknada
Člankom 96. stavkom 1. ZKG-a propisano je da se područja zona u jedinici lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada određuju s obzirom na uređenost i opremljenost područja komunalnom infrastrukturom. Što u smislu spomenute odredbe ZKG-a predstavlja pojam "područje zone"?
Pojam "područje zone" u kontekstu spomenute odredbe ZGK-a predstavlja dio teritorija jedinice lokalne samouprave određen odlukom o komunalnoj naknadi na kojemu se naplaćuje komunalna naknada, a za koji se dio teritorija istom odlukom propisuje koeficijent zone (Kz) bitan za izračun iznosa komunalne naknade.
Da li je, sukladno članku 95. stavku 1. točki 5. ZKG-a, za nekretnine važne za JLS koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade mora utvrditi korisna površina po četvornom metru (m²) i donijeti rješenje o oslobađanju od plaćanja komunalne naknade, ili se u odluci o komunalnoj naknadi smije navesti da se komunalna naknada ne plaća za određene nekretnine (a to su nekretnine važne za JLS)? Napominjem da je točkom 6. istog stavka propisano da se odlukom o komunalnoj naknadi određuju i uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinim slučajevima odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade (u kojem slučaju se donosi rješenje o oslobađanju od plaćanja komunalne naknade).
U oba se slučaja odlukom o komunalnoj naknadi određuju slučajevi oslobađanja od plaćanja komunalne naknade, odnosno slučajevi u kojima se odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja te naknade, te se u oba slučaja u konkretnim slučajevima o djelomičnom ili potpunom oslobađanju donosi rješenje od strane upravnog tijela.
Da li obveznici komunalne naknade plaćaju cjelokupni iznos komunalne naknade odjednom ili JLS može odlukom o komunalnoj naknadi godišnji iznos rasporedit na više mjeseci plaćanja (kvartalno, svaki mjesec i sl.)?
Prema odredbi članka 95. stavka 1. točke 4. ZKG-a predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se određuje rok plaćanja komunalne naknade, a prema odredbama članka 101. stavka 1. točke 4. i 5. istog Zakona rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje se mjesečni iznos komunalne naknade, odnosno iznos obroka komunalne naknade ako se naknada plaća mjesečno i rok za njezino plaćanje. Dakle, rok plaćanja komunalne naknade (godišnje, kvartalno ili mjesečno) u određenoj jedinici lokalne samouprave se propisuje odlukom o komunalnoj naknadi, a rok plaćanja iste u konkretnom slučaju se u skladu s tom odlukom određuje rješenjem o komunalnoj naknadi.
Da li se vrijednost boda za izračun komunalne naknade utvrđuje za mjesečno ili godišnje razdoblje?
Mišljenja smo da se vrijednost boda može utvrditi na mjesečnoj ili na godišnjoj razini (alternativno). To, naravno, mora biti vidljivo iz odluke o visini boda, te iz rješenja o komunalnoj naknadi u kojem, pored mjesečnog iznosa komunalne naknade u jednoj točci izreke rješenja u drugoj točki izreke mora biti naznačen godišnji iznos komunalne naknade.
Je li JLS dužna donijeti odluku o vrijednosti boda ako se neće promijeniti u odnosu na sadašnju vrijednost boda?
JLS je dužna donijeti novu odluku o vrijednosti boda komunalne naknade (B) i u slučaju da se vrijednost boda ne mijenja. Naime, člankom 129. stavkom 3. ZKG-a je propisano da se nakon isteka kalendarske godine za koju su doneseni programi održavanja komunalne infrastrukture i odluke o vrijednosti boda komunalne naknade (B) (tj. nakon isteka 2018. godine) rješenje o komunalnoj naknadi može donijeti samo u skladu s odlukom o komunalnoj naknadi i odlukom o vrijednosti boda komunalne naknade (B) donesenim na temelju ZKG. Prema članku 130. stavku 1. ZKG-a odluke o komunalnoj naknadi moraju se donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ZKG-a tj. do 4. veljače 2019. godine.
Člankom 44. Zakona o vatrogastvu propisano je da predstavničko tijelo općine, grada i Grada Zagreba može za financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava donijeti odluku o uvođenju ili povećanju komunalne naknade glede financiranja vatrogastva. Visinu komunalne naknade treba uskladiti sa zahtjevima iz Plana zaštite od požara jedinice lokalne samouprave. Da li i dalje jedinice lokalne samouprave mogu donijeti Odluku o povećanju komunalne naknade za financiranje vatrogastva kojom bi se iznos komunalne naknade obračunat prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 68/18) povećao za određeni postotak, npr. petnaest posto (15%)?
Odredbom članka 91. stavka 2. ZKG-a propisano je za što se može koristiti komunalna naknada. Prema toj odredbi komunalna naknada je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave koji se koristi za financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukture, a može se na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave koristiti i za financiranje građenja i održavanja objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kulturne namjene te poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ako se time ne dovodi u pitanje mogućnost održavanja i građenja komunalne infrastrukture. Prema, pak, odredbi članka 100. stavka 1. istog Zakona rješenje o komunalnoj naknadi donosi se u skladu s odlukom o komunalnoj naknadi i odlukom o vrijednosti boda komunalne naknade (B). Budući da se komunalna naknada ne može koristiti za financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava te imajući u vidu da je ZKG noviji Zakon od Zakona o vatrogastvu pa se rješenje o komunalnoj naknadi ne može donijeti u skladu s predmetnom posebnom odlukom koja se donosi na temelju Zakona o vatrogastvu, mišljenja smo da donošenje takve odluke nema i ne može imati utjecaja na komunalnu naknadu.
Prema članku 92. stavku 2. ZKG-a komunalna naknada plaća se za nekretnine iz stavka 1. istog članka koje se nalaze na području na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta i održavanja javne rasvjete te koje je opremljeno najmanje pristupnom cestom, niskonaponskom električnom mrežom i vodom prema mjesnim prilikama te čini sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave. U praksi JLS u odlukama o komunalnoj naknadi određuju područja zona za naplatu komunalne naknade na način da nabrajaju nazive naselja (zaseoka), odnosno u urbanom području ulice, koja, odnosno koje spadaju u pojedine zone (područja), pri čemu pojedini rubni dijelovi tih naselja, odnosno ulica nemaju javnu rasvjetu. Da li to znači da se komunalna naknada ne plaća u tim dijelovima naselja odnosno ulica u kojima javna rasvjeta ne postoji, iako ista postoji na području zone za koju je određen koeficijent zone (Kz) bitan za izračun iznosa komunalne naknade?
Budući da ne postoje propisani standardi opremanja naselja javnom rasvjetom, to je za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade odlučno da se javna rasvjeta obavlja u naselju kojem pripada pojedina nekretnina pri čemu nije odlučno da u nekim ulicama naselja infrastruktura javne rasvjete nije izgrađena. U tom smislu pojam „područje“ može se smatrati pojmom „naselje.“
Da li se otvoreni tip terase sa montažnom nadstrešnicom koja se po potrebi može zatvoriti, a koju koriste ugostiteljski objekti za obavljanje svoje djelatnosti, smatra zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti ili poslovnim prostorom? Isto pitanje vrijedi za terase bez nadstrešnica. Naime, članak 2. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom navodi kako je poslovni prostor svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, ali i svako pokretno mjesto (kombi i dostavna vozila) koje služi za obavljanje djelatnosti isporuke dobara te obavljanje usluga. Isto tako, da li se parkirališta uz poslovni prostor (primjerice parkirališta trgovačkih centara) smatraju građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti? Što je sa zemljištem na kojem nije izgrađena nikakva građevina odnosno na kojem nema niti asfaltne podloge već samo postoji šljunčana podloga, a koje autoprijevoznici koriste za parkiranje transportnih vozila?
Nadstrešnica, bez obzira na to da li se može ili ne može zatvoriti u smislu odredbe članka 3. stavka 1. podstavka 27. Zakona o gradnji predstavlja zgradu, odnosno građevinu pa se za prostor u istoj ne može uzeti da predstavlja zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti. Dakle, radi se o poslovnom prostoru. Prema dosadašnjoj upravno pravnoj praksi Ministarstva parkirališta uz poslovni prostor i površine koje se koriste za parkiranje vlastitih vozila ne smatraju se zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti.
Da li je prema ZKG-u moguće i dalje obračunavati komunalnu naknadu za stambeni dio vojnih objekata, odnosno za vojnu građevinu u svrhu smještaja Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva obrane?
Moguće je, kako to proizlazi iz Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, Broj: U-I-3019/2018 i U-I-3337/2018 od 30. listopada 2018. kojom je ukinuta odredba članka 92. stavka 5 ZKG-a kojom je bilo propisano da se garažni i poslovni prostor unutar vojne građevine i građevinsko zemljište unutar vojne lokacije ne smatraju se garažnim i poslovnim prostorom te građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, a za koje se u smislu odredbi ZKG-a plaća komunalna naknada.
Člankom 92. stavkom 1. točkom 4. ZKG-a propisano je da se komunalna naknada plaća za građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, dok je stavkom 3. istog članka propisano da se građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti smatra zemljište koje se nalazi unutar ili izvan granica građevinskog područja, a na kojemu se obavlja poslovna djelatnost. Treba li zemljište, izvan granica građevinskog područja, da bi bilo predmetom plaćanja komunalne naknade, odgovarati pojmu građevinskog zemljišta iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji (da je izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina), ili je dovoljno da služi obavljanju poslovne djelatnosti?
Obzirom na definiciju iz odredbe članka 92. stavka 3. ZKG-a, prema kojoj se građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti smatra zemljište koje se nalazi unutar ili izvan granica građevinskog područja, a na kojemu se obavlja poslovna djelatnost, građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, a koje se nalazi izvan granica građevinskog područja ne mora odgovarati pojmu građevinskog zemljišta iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji da bi se za njega plaćala komunalna naknada. Naime, prema odredbi članka 3. stavka 1. ZKG-a pojmovi u smislu tog Zakona imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuju upravna područja prostornoga uređenja i gradnje te drugim posebnim zakonima, ako tim Zakonom nije propisano drukčije. Također, s tim u vezi skrećemo pozornost da Zakon o prostornom uređenju i gradnji nije na snazi.
ZKG jasno definira što se smatra neizgrađenim građevinskim zemljištem. Odredbom članka 4. stavak 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj: 20/18.) propisano je: "Katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta". Odredbom članka 16. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" br. 20/18.) propisano je da (1) Neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države, koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište, može se dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivrednu namjenu do privođenja namjeni koja je određena prostornoplanskom dokumentacijom. (2) Zemljište iz stavka 1. ovoga članka ne može se koristiti za: a) podizanje trajnih nasada b) izgradnju građevina u svrhu poljoprivredne proizvodnje. Da li se za neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u vlasništvu Republike Hrvatske, koje je grad dao na privremeno korištenje kao poljoprivredno zemljište treba naplaćivati komunalna naknada? Da li takva zemljišta koja su sukladno prostornoplanskoj dokumentaciji neizgrađena građevinska, ali dana na korištenje kao poljoprivredna samim time postaju poljoprivredna zemljišta sve do izdavanja akta o građenju?
Prema odredbi članka članak 3. stavka 1. ZKG-a pojmovi u smislu tog Zakona imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuju upravna područja prostornoga uređenja i gradnje te drugim posebnim zakonima, ako ZKG-om nije propisano drukčije. Prema, pak, odredbi članka 92. stavka 4. tog Zakona neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja na kojemu se u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja mogu graditi zgrade stambene ili poslovne namjene, a na kojemu nije izgrađena zgrada ili na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebna građevinska dozvola. Dakle, za određivanje sadržaja pojma neizgrađenog građevinskog zemljišta za koje se plaća komunalna naknada nisu od utjecaja odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu već citirana odredba ZKG-a i odredbe zakona kojima se uređuju upravna područja prostornoga uređenja i gradnje kojima su propisani uvjeti za mogućnost građena na određenom zemljištu unutar građevinskog područja. Slijedom navedenog, vlasništvo zemljišta, način na koji se zemljište koristi i sklapanje spomenutog ugovora nisu od utjecaja na utvrđivanje postoji li za određeno neizgrađeno građevinsko zemljište obveza plaćanja komunalne naknade.
Koji su kriteriji za određivanje da je zgrada ruševina? (u praksi je bilo problema sa usuglašavanjem stavova korisnika i naših službenika na terenu oko statusa zgrade kao ruševine)
Pojam ruševine zgrade je definiran odredbom članka 52. stavka 4. Zakona o građevinskoj inspekciji. Prema toj odredbi ruševina zgrade su ostaci zgrade koja je zbog oštećenja ili nedostatka pojedinih dijelova izgubila svoja svojstva zbog čega nije prikladna za uporabu sukladno svojoj namjeni, a koja se zbog toga ne rabi najmanje pet godina. Ako se ne radi o ruševini zgrade komunalna naknada se plaća po pravilima za stambeni, odnosno poslovni prostor.
Da li se postupak donošenja rješenja o komunalnoj naknadi, uključujući ispitni postupak, rok za žalbu, uputu o pravnom lijeku i način dostave, provodi po ZUP-u ili po OPZ-u?
Prema odredbi članka 100. stavka 3. ZKG-a rješenje o komunalnoj naknadi donosi se i ovršava u postupku i na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako ZKG-om nije propisano drukčije. Opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima uređen je OPZ-om. Dakle, Postupak donošenja rješenja o komunalnoj naknadi (ispitni postupak, uputa o pravnom lijeku, način dostave i rok, žalbeni rok i dr.) te njegova ovrha provodi se po odredbama OPZ-a kao za porezno rješenje, pri čemu se supsidijarno primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku. Naime, prema odredbi članka 4. OPZ-a na postupanje poreznih tijela primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku ako OPZ-om nije uređeno drugačije.
Da li uz rješenje o komunalnoj naknadi treba/mora biti priložen podatak na temelju kojeg je obračunata korisna površina za svako rješenje ili se tu uzima u obzir članak 87 OPZ-a (primjerice vlasnički list, rješenje o izvedenom stanju, zapisnik o izvršenoj geodetskoj izmjeri)?
ZGK-om, a niti OPZ-om nije propisano da bi uz rješenje o komunalnoj naknadi trebao/morao biti priložen kakav podatak. Mogućnost, pak, primjene odredbe članka 87. OPZ-a u postupku donošenja rješenja o komunalnoj naknadi ovisi o podacima kojima upravno tijelo raspolaže, odnosno koji su mu poznati. Naime, prema odredbi tog članka porezno tijelo može riješiti stvar bez provedbe ispitnog postupka: 1. ako je porezni obveznik u poreznoj prijavi naveo činjenice ili podnio dokaze na podlozi kojih se utvrđuje stanje stvari, ili ako se to stanje može utvrditi na podlozi općepoznatih činjenica ili činjenica koje su poreznom tijelu poznate ili 2. ako se stanje stvari može utvrditi na temelju podataka iz službenih evidencija kojima porezno tijelo raspolaže ili ih je pribavilo od drugih nadležnih tijela, a nije potrebno posebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava, odnosno pravnih interesa. Dakle, rješenje o komunalnoj naknadi može se donijeti bez provedbe ispitnog postupka ako upravno tijelo raspolaže, odnosno ako su mu poznati podaci potrebni za donošenje tog rješenja.
Po donošenju novih Odluka o vrijednosti boda i komunalnoj naknadi, a u skladu sa ZKG-om u 2019. godini donosit ćemo nova rješenja o komunalnoj naknadi. Da li pritom možemo koristiti postojeću bazu podataka obzirom da je velik dio trenutnih obveznika zaduženo kao korisnik nekretnine na temelju dostavljenih nam izjava?
Imajući u vidu odredbu članka 94. stavka 2. ZKG-a prema kojoj je obveznik plaćanja komunalne naknade dužan u roku od 15 dana od dana nastanka obveze plaćanja komunalne naknade, promjene osobe obveznika ili promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade prijaviti upravnom tijelu nastanak te obveze, odnosno promjenu tih podataka, mišljenja smo da je u navedenim postupcima moguće koristiti relevantne podatke kojima raspolaže nadležno upravno tijelo, a koje je prikupilo u postupcima donošenja rješenja o komunalnoj naknadi na temelju ranije važećeg zakona.
Da li je dozvoljeno u istoj koverti zajedno slati rješenja o obvezivanju za komunalnu naknadu i naknadu za uređenje voda?
Nije zabranjeno, ali rješenja moraju biti donesena odvojeno, a iz dostavnice mora biti vidljivo da su dostavljena oba rješenja.
Kako utvrditi neto korisnu površinu kada objekt ima podrumski prostor, kotlovnicu i sl. te tavanski prostor koji nije tavanski stan?
Komunalna naknada se ne obračunava po četvornome metru (m²) površine objekta. Naime, prema odredbi članka 99. stavka 1. podstavka 1. ZKG-a komunalna naknada obračunava se po četvornome metru (m²) površine nekretnine za koju se utvrđuje obveza plaćanja komunalne naknade, i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine („Narodne novine“ broj 40/97) gdje je propisano da se korisna površina stana određuje primjenom norme HRN U.C2.100 odnosno da je korisna površina stana zbroj svih podnih površina računajući između završno obrađenih površina zidova pomnoženih odgovarajućim koeficijentima određenima za pojedine prostorije.
Obveza plaćanja komunalne naknade nastaje danom nastanka pravne osnove korištenja nekretnine, a obveznik je dužan prijaviti nastanak obveze. Molim pojašnjenje tko se smatra obveznikom prijave nastanka obveze u slučajevima kupoprodaje, darovanja, stavljanja novosagrađene nekretnine na tržište, nasljeđivanja.
U smislu odredbe članka 94. stavka 2. ZKG-a obveznikom koji je dužan prijaviti nastanak obveze plaćanja komunalne naknade je osoba koja je vlasni, odnosno korisnik nekretnine. U slučaju kupoprodaje i darovanja nekretnine to će biti vlasnik nekretnine koji je nekretninu prodao, odnosno darovao, a u slučaju nasljeđivanja to je svakako vlasnik koji je naslijedio nekretninu.
Na koji način nadležno upravno tijelo, sukladno članku 94. stavku 1. točki 4. ZKG-a, treba utvrditi početak korištenja nekretnine koja se koristi bez pravnog osnova?
Za utvrđivanje činjenice početka korištenja nekretnine bez pravne osnove potrebno je provesti potpuni upravni postupak i izvesti sve dokaze (očevid, saslušanje svjedoka, izjava stranke i dr.) kako bi se utvrdila činjenica početka korištenja nekretnine. Naime, prema članku 51. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/09) ispitni postupak provodi se kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima te radi omogućivanja strankama ostvarenja i zaštite njihovih prava i pravnih interesa. Službena osoba odredit će izvođenje dokaza kad nađe da je to potrebno radi razjašnjenja stvari te upotpuniti činjenično stanje i izvoditi dokaze o činjenicama koje prije u postupku nisu bile iznesene ili još nisu utvrđene, a potrebne su radi utvrđivanja pravog stanja stvari. Prema stavku 1. članka 58. istog Zakona službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid.
Odredbom članka 94. stavka 1. ZKG-a propisano je da obveza plaćanja komunalne naknade nastaje: 1. danom izvršnosti uporabne dozvole odnosno danom početka korištenja nekretnine koja se koristi bez uporabne dozvole, 2. danom sklapanja ugovora kojim se stječe vlasništvo ili pravo korištenja nekretnine, 3. danom pravomoćnosti odluke tijela javne vlasti kojim se stječe vlasništvo nekretnine, 4. danom početka korištenja nekretnine koja se koristi bez pravne osnove. Da li se, ako je ugovor na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva sklopljeni 7. 9. 2018. godine obveza plaćanja komunalne naknade obračunava od tog dana ili od 1. dana u mjesecu, tj. u rečenom primjeru od 1. 9. 2018. godine ? Ako je ugovor o zakupu sklopljen 10.8.2018. godine, a njime su ugovorne strane ugovorile početak korištenja prostora od strane zakupoprimca od 1.8. 2018. godine, da li je sukladno naprijed citiranoj zakonskoj odredbi ispravno kao početak obveze plaćanja komunalne naknade utvrditi dan 1. 8.2018. ili dan 10. 8.2018. godine kada je sklopljen ugovor?
Ako stranke ugovore datum korištenja prije sklapanja ugovora, mišljenja smo da bi trebalo poštivati ugovornu volju stranaka i komunalnu naknadu obračunati od dana kad su stranke ugovorile početak korištenja nekretnine, pa i u slučaju kada je taj datum prije sklapanja ugovora. U navedenim slučajevima potrebno je mjesečni iznos komunalne naknade podijeliti po danima te obračunati prema danima u mjesecu od kada počinje korištenje prostora novog korisnika, a do tog dana obračunati po istom osnovu obvezu za dosadašnjeg korisnika, te to navesti u izreci rješenja (samo za početni mjesec korištenja).
Člankom 101. stavkom 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da se rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje, između ostalog, mjesečni iznos komunalne naknade odnosno iznos obroka komunalne naknade ako se naknada ne plaća mjesečino, a stavkom 5. istog članka propisano je da se rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje i rok za plaćanje mjesečnog iznosa komunalne naknade, odnosno iznosa obroka komunalne naknade ako se naknada ne plaća mjesečno. Da li to znači ako se komunalna naknada plaća mjesečno da se u rješenju o komunalnoj naknadi ne navodi mjesečni iznos i rok za plaćanje mjesečnog iznosa odnosno obroka komunalne naknade? Ako je riječ o pogrešci, da li u obrazloženju rješenja citirati navedene odredbe bez riječi "ne" (što se po mom mišljenju ne bi smjelo nego citirati odredbu baš kako piše u zakonu)? Odnosno da li će se u narodnim novinama ispraviti navedena pogreška?
Očito se radi o grešci. U obrazloženju rješenja nije potrebno citirati predmetnu odredbu već ju je moguće prepričati tj. interpretirati uz uvažavanje činjenice da se radi o očitoj grešci, a što nesporno proizlazi iz smisla, odnosno cilja predmetnih odredbi.
Člankom 94. ZKG-a propisano je kako obveza plaćanja komunalne naknade nastaje danom nastanka pravne osnove korištenja nekretnine odnosno danom početka korištenja nekretnine koja se koristi bez pravne osnove. Nadalje, istim člankom propisano je da ako obveznik plaćanja komunalne naknade ne prijavi obvezu plaćanja komunalne naknade, promjenu osobe obveznika ili promjenu drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade u propisanom roku, dužan je platiti komunalnu naknadu od dana nastanka obveze. Da li se ovaj članak mora tumačiti doslovno, odnosno da li se komunalna naknada mora obračunati za razmjerni dio mjeseca odnosno dana? Primjerice: ako je Ugovor o najmu sklopljen 20.06. da li je potrebno komunalnu naknadu obračunati točno od dana sklapanja Ugovora znači za 11 dana u 6. mjesecu odnosno da li je prijašnjem obvezniku potrebno obračunati komunalnu naknadu do 19.06. odnosno za 19 dana u 6. mjesecu?
U navedenom slučaju potrebno je mjesečni iznos komunalne naknade podijeliti po danima te obračunati prema danima u mjesecu od kada počinje korištenje prostora novog korisnika, a do tog dana obračunati po istom osnovu obvezu za dosadašnjeg korisnika, te to navesti u izreci rješenja (samo za početni mjesec korištenja).
Kako utvrditi godišnju obvezu komunalne naknade kada se rješenje o komunalnoj naknadi donosi u tijeku godine zbog izmjene obveznika?
Ako se rješenje o komunalnoj naknadi donosi tijekom kalendarske godine, potrebno je u rješenju o komunalnoj naknadi naznačiti godišnji iznos za tu godinu u kojoj se rješenje donosi u odnosu na koliko mjeseci se utvrđuje komunalna naknada u toj godini, a onda naznačiti i godišnji iznos za sljedeće godine u cijelosti za 12 mjeseci.
Obzirom da se komunalna naknada obračunava u godišnjem iznosu, a Zakon nalaže da se u rješenju o komunalnoj naknadi mora navesti rok za plaćanje mjesečnog iznosa (ako se obrok plaća mjesečno), što učiniti sa činjenicom da se u slučaju određivanja mjesečnog roka, dospijeće ne podudara sa protekom zastare i obračunom kamata?
U slučajevima u kojima je rješenjem o komunalnoj naknadi određen rok za plaćanje mjesečnog iznosa komunalne naknade zastara teče od dana dospijeća (izvršnosti) svakog pojedinog mjesečnog iznosa komunalne naknade.
Kako utvrditi solidarnu obvezu vlasnika nekretnine za plaćanje komunalne naknade?
Solidarna obveza vlasnika nekretnine za plaćanje komunalne naknade u slučaju u kojem je obveza plaćanja te naknade ugovorom prenesena na korisnika nekretnine utvrđuje se rješenjem o komunalnoj naknadi na način da se odredi da se tim rješenjem odredi takva obveza vlasnika.
Je li sa novim ZKG-om nužno nanovo izdati sva već postojeća aktivna rješenja o komunalnoj naknadi za određenu JLS ili je dovoljno izdati samo ona rješenja koja se mijenjanju/ažuriraju sa bitnim podatkom – primjerice promjena obračunske površine nekretnine ili samog obveznika ako se ne mijenja vrijednost boda komunalne naknade?
Prema odredbi članka 100. ZKG-a rješenje o komunalnoj naknadi donosi se do 31. ožujka tekuće godine ako se odlukom predstavničkog tijela mijenja vrijednost boda komunalne naknade (B) ili drugi podatak bitan za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu te u slučaju promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade. Sukladno citiranoj odredbi nakon stupanja na snagu ZKG-a ne donose se nova rješenja o komunalnoj naknadi već na snazi ostaju rješenja donesena na temelju ranije važećeg Zakona. Sukladno istoj odredbi ova rješenja ostaju na snazi do donošenja novog rješenja o komunalnoj naknadi koje se donosi zbog promjene vrijednost boda komunalne naknade (B) ili drugog podatka bitnog za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu te u slučaju promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade (primjerice promjene obračunske površine nekretnine ili obveznika komunalne naknade).
Da li je Upravno tijelo dužno izdati nova rješenja o komunalnoj naknadi, ako se donosi nova Odluka o vrijednosti boda komunalne naknade u studenom 2018., ali vrijednost boda se ne mijenja, već ostaje ista i izražava se na godišnjoj razini, kako je i propisano Zakonom.
Ne jer je odredbom članka 100. stavka 2. ZKG-a propisano da se rješenje o komunalnoj naknadi donosi se do 31. ožujka tekuće godine ako se odlukom predstavničkog tijela mijenja vrijednost boda komunalne naknade (B) ili drugi podatak bitan za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu te u slučaju promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade.
Sukladno članku 100. stavku 2 ZKG-a do 31.3. tekuće godine se donosi novo rješenje komunalne naknade ako se mijenja drugi bitan podatak za utvrđivanje obveze komunalne naknade. Je li navedeni datum instruktivne naravi pa to znači da se može donijet i poslije 31.3. ili je obvezujući u smislu mora se do 31.3. ?
Prema odredbi članka 100. stavka 2. ZKG-a rješenje o komunalnom doprinosu donosi se do 31. ožujka tekuće godine ako se odlukom predstavničkog tijela mijenja vrijednost boda komunalne naknade (B) ili drugi podatak bitan za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu te u slučaju promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade. Dakle, propisani rok za donošenje rješenja do 31. ožujka tekuće godine odnosi se na donošenje rješenja u slučajevima u kojima je odlukom predstavničkog tijela promijenjena vrijednost boda komunalne naknade (B) ili drugi podatak bitan za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu (promjena podzakonskih propisa u skladu s kojima se izračunava komunalna naknada), a ne i na promjenu drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade (promjena činjeničnog stanja - primjerice promjena obveznika ili površine nekretnine). Budući da ZKG-om, a niti drugim propisom nije propisano da se po isteku predmetnog roka ne može ili ne treba donijeti rješenje o komunalnoj naknadi, kao i imajući u vidu smisao te odredbe, a taj je da se ne donosi novo rješenje o komunalnoj naknadi ako nije došlo do promjene podzakonskih propisa u skladu s kojima se to rješenje donosi, predmetni rok je instruktivnog karaktera.
Ako se donosi novo rješenje o komunalnoj naknadi zbog promjene obveznika plaćanja tog doprinosa ili promjene površine nekretnine s datumom početka zaduženja od 1. listopada 2018., da li se rješenje donosi po novome ZKG-u ili prema starome ZKG-u te ako se donosi po novome Zakonu je li potrebna nova Odluka o komunalnoj naknadi donesena na temelju novog ZKG-a?
Sukladno odredbi članka 136. ZKG-a prema kojoj je danom stupanja na snagu tog Zakona prestao važiti stari Zakon o komunalnom gospodarstvu i odredbi članka 126. ZKG-a prema kojoj se postupci donošenja upravnih akata započeti po starom Zakonu o komunalnom gospodarstvu do dana stupanja na snagu ZKG-a dovršavaju prema odredbama starog Zakona o komunalnom gospodarstvu, postupak donošenja rješenja o komunalnoj naknadi započet nakon stupanja na snagu ZKG-a ne može se provoditi po starom Zakonu o komunalnom gospodarstvu već se mora provoditi po ZKG-u, a time, sukladno odredbi članka 100 stavka 3. tog Zakona i po postupku i na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima (OPZ-u). Pri tome valja imati na umu odredbu članka 130. stavka 1. ZKG-a prema kojoj će jedinice lokalne samouprave donijet "nove" odluke o komunalnoj naknadi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona i odredbu stavka 3. istog članka prema kojoj do stupanja na snagu "novih" odluka ostaju na snazi odluke o komunalnoj naknadi donesene na temelju zakona koji su važili prije stupanja na snagu ZKG-a. Dakle, za donošenje rješenja o komunalnoj naknadi na temelju ZKG-a nije nužno postojanje nove odluke o komunalnoj naknadi tj odluke o komunalnoj naknadi donesene na temelju ZKG-a. Međutim, na umu je potrebno imati i odredbu članka 129. ZKG-a prema kojoj odluke o vrijednosti boda komunalne naknade (B) donesene do stupanja na ZKG-a važe do isteka kalendarske godine za koju su donesene i odredbu stavka 3. istog članka prema kojoj se rješenje o komunalnoj naknadi nakon isteka kalendarske godine za koju su doneseni odluke o vrijednosti boda komunalne naknade (B) može donijeti samo u skladu s odlukom o komunalnoj naknadi i odlukom o vrijednosti boda komunalne naknade (B) donesenim na temelju ZKG-a.
U slučaju novih rješenja o komunalnoj naknadi je li potrebno izdavati nova rješenja pod novom klasom ili se rješenja izdaju pod postojećom klasom na idući urbroj?
Sukladno odredbi članka 34. stavka 1. Uredbe o uredskom poslovanju "nova" rješenja se izdaju pod novom klasifikacijskom oznakom. Naime, prema toj odredbi klasifikacijska oznaka određuje se prilikom upisa prvog podneska odnosno akta kojim se osniva predmet, a urudžbeni broj kod upisivanja i svakog sljedećeg pismena koje se odnosi na isti predmet.
Člankom 94. stavkom 1. ZKG-a propisano je kada nastaje obveza plaćanja komunalne naknade, dok je stavkom 4. istog članka propisano da je obveznik plaćanja komunalne naknade, ako ne prijavi obvezu plaćanja komunalne naknade u propisanom roku, dužan platiti komunalnu naknadu od dana nastanka obveze. Može li se za obvezu plaćanja komunalne naknade nastalu prije stupanja na snagu ZKG-a donijeti rješenje o komunalnoj naknadi za razdoblje od nastanka obveze plaćanja komunalne naknade ili samo za razdoblje od stupanja na snagu ZKG-a nadalje?
Ne može jer bi to bila retroaktivna primjena novog Zakona koja nije dopuštena.
Pojam "područje zone" u kontekstu spomenute odredbe ZGK-a predstavlja dio teritorija jedinice lokalne samouprave određen odlukom o komunalnoj naknadi na kojemu se naplaćuje komunalna naknada, a za koji se dio teritorija istom odlukom propisuje koeficijent zone (Kz) bitan za izračun iznosa komunalne naknade.
Da li je, sukladno članku 95. stavku 1. točki 5. ZKG-a, za nekretnine važne za JLS koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade mora utvrditi korisna površina po četvornom metru (m²) i donijeti rješenje o oslobađanju od plaćanja komunalne naknade, ili se u odluci o komunalnoj naknadi smije navesti da se komunalna naknada ne plaća za određene nekretnine (a to su nekretnine važne za JLS)? Napominjem da je točkom 6. istog stavka propisano da se odlukom o komunalnoj naknadi određuju i uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinim slučajevima odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade (u kojem slučaju se donosi rješenje o oslobađanju od plaćanja komunalne naknade).
U oba se slučaja odlukom o komunalnoj naknadi određuju slučajevi oslobađanja od plaćanja komunalne naknade, odnosno slučajevi u kojima se odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja te naknade, te se u oba slučaja u konkretnim slučajevima o djelomičnom ili potpunom oslobađanju donosi rješenje od strane upravnog tijela.
Da li obveznici komunalne naknade plaćaju cjelokupni iznos komunalne naknade odjednom ili JLS može odlukom o komunalnoj naknadi godišnji iznos rasporedit na više mjeseci plaćanja (kvartalno, svaki mjesec i sl.)?
Prema odredbi članka 95. stavka 1. točke 4. ZKG-a predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se određuje rok plaćanja komunalne naknade, a prema odredbama članka 101. stavka 1. točke 4. i 5. istog Zakona rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje se mjesečni iznos komunalne naknade, odnosno iznos obroka komunalne naknade ako se naknada plaća mjesečno i rok za njezino plaćanje. Dakle, rok plaćanja komunalne naknade (godišnje, kvartalno ili mjesečno) u određenoj jedinici lokalne samouprave se propisuje odlukom o komunalnoj naknadi, a rok plaćanja iste u konkretnom slučaju se u skladu s tom odlukom određuje rješenjem o komunalnoj naknadi.
Da li se vrijednost boda za izračun komunalne naknade utvrđuje za mjesečno ili godišnje razdoblje?
Mišljenja smo da se vrijednost boda može utvrditi na mjesečnoj ili na godišnjoj razini (alternativno). To, naravno, mora biti vidljivo iz odluke o visini boda, te iz rješenja o komunalnoj naknadi u kojem, pored mjesečnog iznosa komunalne naknade u jednoj točci izreke rješenja u drugoj točki izreke mora biti naznačen godišnji iznos komunalne naknade.
Je li JLS dužna donijeti odluku o vrijednosti boda ako se neće promijeniti u odnosu na sadašnju vrijednost boda?
JLS je dužna donijeti novu odluku o vrijednosti boda komunalne naknade (B) i u slučaju da se vrijednost boda ne mijenja. Naime, člankom 129. stavkom 3. ZKG-a je propisano da se nakon isteka kalendarske godine za koju su doneseni programi održavanja komunalne infrastrukture i odluke o vrijednosti boda komunalne naknade (B) (tj. nakon isteka 2018. godine) rješenje o komunalnoj naknadi može donijeti samo u skladu s odlukom o komunalnoj naknadi i odlukom o vrijednosti boda komunalne naknade (B) donesenim na temelju ZKG. Prema članku 130. stavku 1. ZKG-a odluke o komunalnoj naknadi moraju se donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ZKG-a tj. do 4. veljače 2019. godine.
Člankom 44. Zakona o vatrogastvu propisano je da predstavničko tijelo općine, grada i Grada Zagreba može za financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava donijeti odluku o uvođenju ili povećanju komunalne naknade glede financiranja vatrogastva. Visinu komunalne naknade treba uskladiti sa zahtjevima iz Plana zaštite od požara jedinice lokalne samouprave. Da li i dalje jedinice lokalne samouprave mogu donijeti Odluku o povećanju komunalne naknade za financiranje vatrogastva kojom bi se iznos komunalne naknade obračunat prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 68/18) povećao za određeni postotak, npr. petnaest posto (15%)?
Odredbom članka 91. stavka 2. ZKG-a propisano je za što se može koristiti komunalna naknada. Prema toj odredbi komunalna naknada je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave koji se koristi za financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukture, a može se na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave koristiti i za financiranje građenja i održavanja objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kulturne namjene te poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ako se time ne dovodi u pitanje mogućnost održavanja i građenja komunalne infrastrukture. Prema, pak, odredbi članka 100. stavka 1. istog Zakona rješenje o komunalnoj naknadi donosi se u skladu s odlukom o komunalnoj naknadi i odlukom o vrijednosti boda komunalne naknade (B). Budući da se komunalna naknada ne može koristiti za financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava te imajući u vidu da je ZKG noviji Zakon od Zakona o vatrogastvu pa se rješenje o komunalnoj naknadi ne može donijeti u skladu s predmetnom posebnom odlukom koja se donosi na temelju Zakona o vatrogastvu, mišljenja smo da donošenje takve odluke nema i ne može imati utjecaja na komunalnu naknadu.
Prema članku 92. stavku 2. ZKG-a komunalna naknada plaća se za nekretnine iz stavka 1. istog članka koje se nalaze na području na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta i održavanja javne rasvjete te koje je opremljeno najmanje pristupnom cestom, niskonaponskom električnom mrežom i vodom prema mjesnim prilikama te čini sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave. U praksi JLS u odlukama o komunalnoj naknadi određuju područja zona za naplatu komunalne naknade na način da nabrajaju nazive naselja (zaseoka), odnosno u urbanom području ulice, koja, odnosno koje spadaju u pojedine zone (područja), pri čemu pojedini rubni dijelovi tih naselja, odnosno ulica nemaju javnu rasvjetu. Da li to znači da se komunalna naknada ne plaća u tim dijelovima naselja odnosno ulica u kojima javna rasvjeta ne postoji, iako ista postoji na području zone za koju je određen koeficijent zone (Kz) bitan za izračun iznosa komunalne naknade?
Budući da ne postoje propisani standardi opremanja naselja javnom rasvjetom, to je za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade odlučno da se javna rasvjeta obavlja u naselju kojem pripada pojedina nekretnina pri čemu nije odlučno da u nekim ulicama naselja infrastruktura javne rasvjete nije izgrađena. U tom smislu pojam „područje“ može se smatrati pojmom „naselje.“
Da li se otvoreni tip terase sa montažnom nadstrešnicom koja se po potrebi može zatvoriti, a koju koriste ugostiteljski objekti za obavljanje svoje djelatnosti, smatra zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti ili poslovnim prostorom? Isto pitanje vrijedi za terase bez nadstrešnica. Naime, članak 2. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom navodi kako je poslovni prostor svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, ali i svako pokretno mjesto (kombi i dostavna vozila) koje služi za obavljanje djelatnosti isporuke dobara te obavljanje usluga. Isto tako, da li se parkirališta uz poslovni prostor (primjerice parkirališta trgovačkih centara) smatraju građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti? Što je sa zemljištem na kojem nije izgrađena nikakva građevina odnosno na kojem nema niti asfaltne podloge već samo postoji šljunčana podloga, a koje autoprijevoznici koriste za parkiranje transportnih vozila?
Nadstrešnica, bez obzira na to da li se može ili ne može zatvoriti u smislu odredbe članka 3. stavka 1. podstavka 27. Zakona o gradnji predstavlja zgradu, odnosno građevinu pa se za prostor u istoj ne može uzeti da predstavlja zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti. Dakle, radi se o poslovnom prostoru. Prema dosadašnjoj upravno pravnoj praksi Ministarstva parkirališta uz poslovni prostor i površine koje se koriste za parkiranje vlastitih vozila ne smatraju se zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti.
Da li je prema ZKG-u moguće i dalje obračunavati komunalnu naknadu za stambeni dio vojnih objekata, odnosno za vojnu građevinu u svrhu smještaja Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva obrane?
Moguće je, kako to proizlazi iz Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, Broj: U-I-3019/2018 i U-I-3337/2018 od 30. listopada 2018. kojom je ukinuta odredba članka 92. stavka 5 ZKG-a kojom je bilo propisano da se garažni i poslovni prostor unutar vojne građevine i građevinsko zemljište unutar vojne lokacije ne smatraju se garažnim i poslovnim prostorom te građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, a za koje se u smislu odredbi ZKG-a plaća komunalna naknada.
Člankom 92. stavkom 1. točkom 4. ZKG-a propisano je da se komunalna naknada plaća za građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, dok je stavkom 3. istog članka propisano da se građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti smatra zemljište koje se nalazi unutar ili izvan granica građevinskog područja, a na kojemu se obavlja poslovna djelatnost. Treba li zemljište, izvan granica građevinskog područja, da bi bilo predmetom plaćanja komunalne naknade, odgovarati pojmu građevinskog zemljišta iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji (da je izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina), ili je dovoljno da služi obavljanju poslovne djelatnosti?
Obzirom na definiciju iz odredbe članka 92. stavka 3. ZKG-a, prema kojoj se građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti smatra zemljište koje se nalazi unutar ili izvan granica građevinskog područja, a na kojemu se obavlja poslovna djelatnost, građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, a koje se nalazi izvan granica građevinskog područja ne mora odgovarati pojmu građevinskog zemljišta iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji da bi se za njega plaćala komunalna naknada. Naime, prema odredbi članka 3. stavka 1. ZKG-a pojmovi u smislu tog Zakona imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuju upravna područja prostornoga uređenja i gradnje te drugim posebnim zakonima, ako tim Zakonom nije propisano drukčije. Također, s tim u vezi skrećemo pozornost da Zakon o prostornom uređenju i gradnji nije na snazi.
ZKG jasno definira što se smatra neizgrađenim građevinskim zemljištem. Odredbom članka 4. stavak 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj: 20/18.) propisano je: "Katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta". Odredbom članka 16. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" br. 20/18.) propisano je da (1) Neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države, koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište, može se dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivrednu namjenu do privođenja namjeni koja je određena prostornoplanskom dokumentacijom. (2) Zemljište iz stavka 1. ovoga članka ne može se koristiti za: a) podizanje trajnih nasada b) izgradnju građevina u svrhu poljoprivredne proizvodnje. Da li se za neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u vlasništvu Republike Hrvatske, koje je grad dao na privremeno korištenje kao poljoprivredno zemljište treba naplaćivati komunalna naknada? Da li takva zemljišta koja su sukladno prostornoplanskoj dokumentaciji neizgrađena građevinska, ali dana na korištenje kao poljoprivredna samim time postaju poljoprivredna zemljišta sve do izdavanja akta o građenju?
Prema odredbi članka članak 3. stavka 1. ZKG-a pojmovi u smislu tog Zakona imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuju upravna područja prostornoga uređenja i gradnje te drugim posebnim zakonima, ako ZKG-om nije propisano drukčije. Prema, pak, odredbi članka 92. stavka 4. tog Zakona neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja na kojemu se u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja mogu graditi zgrade stambene ili poslovne namjene, a na kojemu nije izgrađena zgrada ili na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebna građevinska dozvola. Dakle, za određivanje sadržaja pojma neizgrađenog građevinskog zemljišta za koje se plaća komunalna naknada nisu od utjecaja odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu već citirana odredba ZKG-a i odredbe zakona kojima se uređuju upravna područja prostornoga uređenja i gradnje kojima su propisani uvjeti za mogućnost građena na određenom zemljištu unutar građevinskog područja. Slijedom navedenog, vlasništvo zemljišta, način na koji se zemljište koristi i sklapanje spomenutog ugovora nisu od utjecaja na utvrđivanje postoji li za određeno neizgrađeno građevinsko zemljište obveza plaćanja komunalne naknade.
Koji su kriteriji za određivanje da je zgrada ruševina? (u praksi je bilo problema sa usuglašavanjem stavova korisnika i naših službenika na terenu oko statusa zgrade kao ruševine)
Pojam ruševine zgrade je definiran odredbom članka 52. stavka 4. Zakona o građevinskoj inspekciji. Prema toj odredbi ruševina zgrade su ostaci zgrade koja je zbog oštećenja ili nedostatka pojedinih dijelova izgubila svoja svojstva zbog čega nije prikladna za uporabu sukladno svojoj namjeni, a koja se zbog toga ne rabi najmanje pet godina. Ako se ne radi o ruševini zgrade komunalna naknada se plaća po pravilima za stambeni, odnosno poslovni prostor.
Da li se postupak donošenja rješenja o komunalnoj naknadi, uključujući ispitni postupak, rok za žalbu, uputu o pravnom lijeku i način dostave, provodi po ZUP-u ili po OPZ-u?
Prema odredbi članka 100. stavka 3. ZKG-a rješenje o komunalnoj naknadi donosi se i ovršava u postupku i na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako ZKG-om nije propisano drukčije. Opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima uređen je OPZ-om. Dakle, Postupak donošenja rješenja o komunalnoj naknadi (ispitni postupak, uputa o pravnom lijeku, način dostave i rok, žalbeni rok i dr.) te njegova ovrha provodi se po odredbama OPZ-a kao za porezno rješenje, pri čemu se supsidijarno primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku. Naime, prema odredbi članka 4. OPZ-a na postupanje poreznih tijela primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku ako OPZ-om nije uređeno drugačije.
Da li uz rješenje o komunalnoj naknadi treba/mora biti priložen podatak na temelju kojeg je obračunata korisna površina za svako rješenje ili se tu uzima u obzir članak 87 OPZ-a (primjerice vlasnički list, rješenje o izvedenom stanju, zapisnik o izvršenoj geodetskoj izmjeri)?
ZGK-om, a niti OPZ-om nije propisano da bi uz rješenje o komunalnoj naknadi trebao/morao biti priložen kakav podatak. Mogućnost, pak, primjene odredbe članka 87. OPZ-a u postupku donošenja rješenja o komunalnoj naknadi ovisi o podacima kojima upravno tijelo raspolaže, odnosno koji su mu poznati. Naime, prema odredbi tog članka porezno tijelo može riješiti stvar bez provedbe ispitnog postupka: 1. ako je porezni obveznik u poreznoj prijavi naveo činjenice ili podnio dokaze na podlozi kojih se utvrđuje stanje stvari, ili ako se to stanje može utvrditi na podlozi općepoznatih činjenica ili činjenica koje su poreznom tijelu poznate ili 2. ako se stanje stvari može utvrditi na temelju podataka iz službenih evidencija kojima porezno tijelo raspolaže ili ih je pribavilo od drugih nadležnih tijela, a nije potrebno posebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava, odnosno pravnih interesa. Dakle, rješenje o komunalnoj naknadi može se donijeti bez provedbe ispitnog postupka ako upravno tijelo raspolaže, odnosno ako su mu poznati podaci potrebni za donošenje tog rješenja.
Po donošenju novih Odluka o vrijednosti boda i komunalnoj naknadi, a u skladu sa ZKG-om u 2019. godini donosit ćemo nova rješenja o komunalnoj naknadi. Da li pritom možemo koristiti postojeću bazu podataka obzirom da je velik dio trenutnih obveznika zaduženo kao korisnik nekretnine na temelju dostavljenih nam izjava?
Imajući u vidu odredbu članka 94. stavka 2. ZKG-a prema kojoj je obveznik plaćanja komunalne naknade dužan u roku od 15 dana od dana nastanka obveze plaćanja komunalne naknade, promjene osobe obveznika ili promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade prijaviti upravnom tijelu nastanak te obveze, odnosno promjenu tih podataka, mišljenja smo da je u navedenim postupcima moguće koristiti relevantne podatke kojima raspolaže nadležno upravno tijelo, a koje je prikupilo u postupcima donošenja rješenja o komunalnoj naknadi na temelju ranije važećeg zakona.
Da li je dozvoljeno u istoj koverti zajedno slati rješenja o obvezivanju za komunalnu naknadu i naknadu za uređenje voda?
Nije zabranjeno, ali rješenja moraju biti donesena odvojeno, a iz dostavnice mora biti vidljivo da su dostavljena oba rješenja.
Kako utvrditi neto korisnu površinu kada objekt ima podrumski prostor, kotlovnicu i sl. te tavanski prostor koji nije tavanski stan?
Komunalna naknada se ne obračunava po četvornome metru (m²) površine objekta. Naime, prema odredbi članka 99. stavka 1. podstavka 1. ZKG-a komunalna naknada obračunava se po četvornome metru (m²) površine nekretnine za koju se utvrđuje obveza plaćanja komunalne naknade, i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine („Narodne novine“ broj 40/97) gdje je propisano da se korisna površina stana određuje primjenom norme HRN U.C2.100 odnosno da je korisna površina stana zbroj svih podnih površina računajući između završno obrađenih površina zidova pomnoženih odgovarajućim koeficijentima određenima za pojedine prostorije.
Obveza plaćanja komunalne naknade nastaje danom nastanka pravne osnove korištenja nekretnine, a obveznik je dužan prijaviti nastanak obveze. Molim pojašnjenje tko se smatra obveznikom prijave nastanka obveze u slučajevima kupoprodaje, darovanja, stavljanja novosagrađene nekretnine na tržište, nasljeđivanja.
U smislu odredbe članka 94. stavka 2. ZKG-a obveznikom koji je dužan prijaviti nastanak obveze plaćanja komunalne naknade je osoba koja je vlasni, odnosno korisnik nekretnine. U slučaju kupoprodaje i darovanja nekretnine to će biti vlasnik nekretnine koji je nekretninu prodao, odnosno darovao, a u slučaju nasljeđivanja to je svakako vlasnik koji je naslijedio nekretninu.
Na koji način nadležno upravno tijelo, sukladno članku 94. stavku 1. točki 4. ZKG-a, treba utvrditi početak korištenja nekretnine koja se koristi bez pravnog osnova?
Za utvrđivanje činjenice početka korištenja nekretnine bez pravne osnove potrebno je provesti potpuni upravni postupak i izvesti sve dokaze (očevid, saslušanje svjedoka, izjava stranke i dr.) kako bi se utvrdila činjenica početka korištenja nekretnine. Naime, prema članku 51. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/09) ispitni postupak provodi se kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima te radi omogućivanja strankama ostvarenja i zaštite njihovih prava i pravnih interesa. Službena osoba odredit će izvođenje dokaza kad nađe da je to potrebno radi razjašnjenja stvari te upotpuniti činjenično stanje i izvoditi dokaze o činjenicama koje prije u postupku nisu bile iznesene ili još nisu utvrđene, a potrebne su radi utvrđivanja pravog stanja stvari. Prema stavku 1. članka 58. istog Zakona službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid.
Odredbom članka 94. stavka 1. ZKG-a propisano je da obveza plaćanja komunalne naknade nastaje: 1. danom izvršnosti uporabne dozvole odnosno danom početka korištenja nekretnine koja se koristi bez uporabne dozvole, 2. danom sklapanja ugovora kojim se stječe vlasništvo ili pravo korištenja nekretnine, 3. danom pravomoćnosti odluke tijela javne vlasti kojim se stječe vlasništvo nekretnine, 4. danom početka korištenja nekretnine koja se koristi bez pravne osnove. Da li se, ako je ugovor na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva sklopljeni 7. 9. 2018. godine obveza plaćanja komunalne naknade obračunava od tog dana ili od 1. dana u mjesecu, tj. u rečenom primjeru od 1. 9. 2018. godine ? Ako je ugovor o zakupu sklopljen 10.8.2018. godine, a njime su ugovorne strane ugovorile početak korištenja prostora od strane zakupoprimca od 1.8. 2018. godine, da li je sukladno naprijed citiranoj zakonskoj odredbi ispravno kao početak obveze plaćanja komunalne naknade utvrditi dan 1. 8.2018. ili dan 10. 8.2018. godine kada je sklopljen ugovor?
Ako stranke ugovore datum korištenja prije sklapanja ugovora, mišljenja smo da bi trebalo poštivati ugovornu volju stranaka i komunalnu naknadu obračunati od dana kad su stranke ugovorile početak korištenja nekretnine, pa i u slučaju kada je taj datum prije sklapanja ugovora. U navedenim slučajevima potrebno je mjesečni iznos komunalne naknade podijeliti po danima te obračunati prema danima u mjesecu od kada počinje korištenje prostora novog korisnika, a do tog dana obračunati po istom osnovu obvezu za dosadašnjeg korisnika, te to navesti u izreci rješenja (samo za početni mjesec korištenja).
Člankom 101. stavkom 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da se rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje, između ostalog, mjesečni iznos komunalne naknade odnosno iznos obroka komunalne naknade ako se naknada ne plaća mjesečino, a stavkom 5. istog članka propisano je da se rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje i rok za plaćanje mjesečnog iznosa komunalne naknade, odnosno iznosa obroka komunalne naknade ako se naknada ne plaća mjesečno. Da li to znači ako se komunalna naknada plaća mjesečno da se u rješenju o komunalnoj naknadi ne navodi mjesečni iznos i rok za plaćanje mjesečnog iznosa odnosno obroka komunalne naknade? Ako je riječ o pogrešci, da li u obrazloženju rješenja citirati navedene odredbe bez riječi "ne" (što se po mom mišljenju ne bi smjelo nego citirati odredbu baš kako piše u zakonu)? Odnosno da li će se u narodnim novinama ispraviti navedena pogreška?
Očito se radi o grešci. U obrazloženju rješenja nije potrebno citirati predmetnu odredbu već ju je moguće prepričati tj. interpretirati uz uvažavanje činjenice da se radi o očitoj grešci, a što nesporno proizlazi iz smisla, odnosno cilja predmetnih odredbi.
Člankom 94. ZKG-a propisano je kako obveza plaćanja komunalne naknade nastaje danom nastanka pravne osnove korištenja nekretnine odnosno danom početka korištenja nekretnine koja se koristi bez pravne osnove. Nadalje, istim člankom propisano je da ako obveznik plaćanja komunalne naknade ne prijavi obvezu plaćanja komunalne naknade, promjenu osobe obveznika ili promjenu drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade u propisanom roku, dužan je platiti komunalnu naknadu od dana nastanka obveze. Da li se ovaj članak mora tumačiti doslovno, odnosno da li se komunalna naknada mora obračunati za razmjerni dio mjeseca odnosno dana? Primjerice: ako je Ugovor o najmu sklopljen 20.06. da li je potrebno komunalnu naknadu obračunati točno od dana sklapanja Ugovora znači za 11 dana u 6. mjesecu odnosno da li je prijašnjem obvezniku potrebno obračunati komunalnu naknadu do 19.06. odnosno za 19 dana u 6. mjesecu?
U navedenom slučaju potrebno je mjesečni iznos komunalne naknade podijeliti po danima te obračunati prema danima u mjesecu od kada počinje korištenje prostora novog korisnika, a do tog dana obračunati po istom osnovu obvezu za dosadašnjeg korisnika, te to navesti u izreci rješenja (samo za početni mjesec korištenja).
Kako utvrditi godišnju obvezu komunalne naknade kada se rješenje o komunalnoj naknadi donosi u tijeku godine zbog izmjene obveznika?
Ako se rješenje o komunalnoj naknadi donosi tijekom kalendarske godine, potrebno je u rješenju o komunalnoj naknadi naznačiti godišnji iznos za tu godinu u kojoj se rješenje donosi u odnosu na koliko mjeseci se utvrđuje komunalna naknada u toj godini, a onda naznačiti i godišnji iznos za sljedeće godine u cijelosti za 12 mjeseci.
Obzirom da se komunalna naknada obračunava u godišnjem iznosu, a Zakon nalaže da se u rješenju o komunalnoj naknadi mora navesti rok za plaćanje mjesečnog iznosa (ako se obrok plaća mjesečno), što učiniti sa činjenicom da se u slučaju određivanja mjesečnog roka, dospijeće ne podudara sa protekom zastare i obračunom kamata?
U slučajevima u kojima je rješenjem o komunalnoj naknadi određen rok za plaćanje mjesečnog iznosa komunalne naknade zastara teče od dana dospijeća (izvršnosti) svakog pojedinog mjesečnog iznosa komunalne naknade.
Kako utvrditi solidarnu obvezu vlasnika nekretnine za plaćanje komunalne naknade?
Solidarna obveza vlasnika nekretnine za plaćanje komunalne naknade u slučaju u kojem je obveza plaćanja te naknade ugovorom prenesena na korisnika nekretnine utvrđuje se rješenjem o komunalnoj naknadi na način da se odredi da se tim rješenjem odredi takva obveza vlasnika.
Je li sa novim ZKG-om nužno nanovo izdati sva već postojeća aktivna rješenja o komunalnoj naknadi za određenu JLS ili je dovoljno izdati samo ona rješenja koja se mijenjanju/ažuriraju sa bitnim podatkom – primjerice promjena obračunske površine nekretnine ili samog obveznika ako se ne mijenja vrijednost boda komunalne naknade?
Prema odredbi članka 100. ZKG-a rješenje o komunalnoj naknadi donosi se do 31. ožujka tekuće godine ako se odlukom predstavničkog tijela mijenja vrijednost boda komunalne naknade (B) ili drugi podatak bitan za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu te u slučaju promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade. Sukladno citiranoj odredbi nakon stupanja na snagu ZKG-a ne donose se nova rješenja o komunalnoj naknadi već na snazi ostaju rješenja donesena na temelju ranije važećeg Zakona. Sukladno istoj odredbi ova rješenja ostaju na snazi do donošenja novog rješenja o komunalnoj naknadi koje se donosi zbog promjene vrijednost boda komunalne naknade (B) ili drugog podatka bitnog za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu te u slučaju promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade (primjerice promjene obračunske površine nekretnine ili obveznika komunalne naknade).
Da li je Upravno tijelo dužno izdati nova rješenja o komunalnoj naknadi, ako se donosi nova Odluka o vrijednosti boda komunalne naknade u studenom 2018., ali vrijednost boda se ne mijenja, već ostaje ista i izražava se na godišnjoj razini, kako je i propisano Zakonom.
Ne jer je odredbom članka 100. stavka 2. ZKG-a propisano da se rješenje o komunalnoj naknadi donosi se do 31. ožujka tekuće godine ako se odlukom predstavničkog tijela mijenja vrijednost boda komunalne naknade (B) ili drugi podatak bitan za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu te u slučaju promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade.
Sukladno članku 100. stavku 2 ZKG-a do 31.3. tekuće godine se donosi novo rješenje komunalne naknade ako se mijenja drugi bitan podatak za utvrđivanje obveze komunalne naknade. Je li navedeni datum instruktivne naravi pa to znači da se može donijet i poslije 31.3. ili je obvezujući u smislu mora se do 31.3. ?
Prema odredbi članka 100. stavka 2. ZKG-a rješenje o komunalnom doprinosu donosi se do 31. ožujka tekuće godine ako se odlukom predstavničkog tijela mijenja vrijednost boda komunalne naknade (B) ili drugi podatak bitan za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu te u slučaju promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade. Dakle, propisani rok za donošenje rješenja do 31. ožujka tekuće godine odnosi se na donošenje rješenja u slučajevima u kojima je odlukom predstavničkog tijela promijenjena vrijednost boda komunalne naknade (B) ili drugi podatak bitan za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu (promjena podzakonskih propisa u skladu s kojima se izračunava komunalna naknada), a ne i na promjenu drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade (promjena činjeničnog stanja - primjerice promjena obveznika ili površine nekretnine). Budući da ZKG-om, a niti drugim propisom nije propisano da se po isteku predmetnog roka ne može ili ne treba donijeti rješenje o komunalnoj naknadi, kao i imajući u vidu smisao te odredbe, a taj je da se ne donosi novo rješenje o komunalnoj naknadi ako nije došlo do promjene podzakonskih propisa u skladu s kojima se to rješenje donosi, predmetni rok je instruktivnog karaktera.
Ako se donosi novo rješenje o komunalnoj naknadi zbog promjene obveznika plaćanja tog doprinosa ili promjene površine nekretnine s datumom početka zaduženja od 1. listopada 2018., da li se rješenje donosi po novome ZKG-u ili prema starome ZKG-u te ako se donosi po novome Zakonu je li potrebna nova Odluka o komunalnoj naknadi donesena na temelju novog ZKG-a?
Sukladno odredbi članka 136. ZKG-a prema kojoj je danom stupanja na snagu tog Zakona prestao važiti stari Zakon o komunalnom gospodarstvu i odredbi članka 126. ZKG-a prema kojoj se postupci donošenja upravnih akata započeti po starom Zakonu o komunalnom gospodarstvu do dana stupanja na snagu ZKG-a dovršavaju prema odredbama starog Zakona o komunalnom gospodarstvu, postupak donošenja rješenja o komunalnoj naknadi započet nakon stupanja na snagu ZKG-a ne može se provoditi po starom Zakonu o komunalnom gospodarstvu već se mora provoditi po ZKG-u, a time, sukladno odredbi članka 100 stavka 3. tog Zakona i po postupku i na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima (OPZ-u). Pri tome valja imati na umu odredbu članka 130. stavka 1. ZKG-a prema kojoj će jedinice lokalne samouprave donijet "nove" odluke o komunalnoj naknadi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona i odredbu stavka 3. istog članka prema kojoj do stupanja na snagu "novih" odluka ostaju na snazi odluke o komunalnoj naknadi donesene na temelju zakona koji su važili prije stupanja na snagu ZKG-a. Dakle, za donošenje rješenja o komunalnoj naknadi na temelju ZKG-a nije nužno postojanje nove odluke o komunalnoj naknadi tj odluke o komunalnoj naknadi donesene na temelju ZKG-a. Međutim, na umu je potrebno imati i odredbu članka 129. ZKG-a prema kojoj odluke o vrijednosti boda komunalne naknade (B) donesene do stupanja na ZKG-a važe do isteka kalendarske godine za koju su donesene i odredbu stavka 3. istog članka prema kojoj se rješenje o komunalnoj naknadi nakon isteka kalendarske godine za koju su doneseni odluke o vrijednosti boda komunalne naknade (B) može donijeti samo u skladu s odlukom o komunalnoj naknadi i odlukom o vrijednosti boda komunalne naknade (B) donesenim na temelju ZKG-a.
U slučaju novih rješenja o komunalnoj naknadi je li potrebno izdavati nova rješenja pod novom klasom ili se rješenja izdaju pod postojećom klasom na idući urbroj?
Sukladno odredbi članka 34. stavka 1. Uredbe o uredskom poslovanju "nova" rješenja se izdaju pod novom klasifikacijskom oznakom. Naime, prema toj odredbi klasifikacijska oznaka određuje se prilikom upisa prvog podneska odnosno akta kojim se osniva predmet, a urudžbeni broj kod upisivanja i svakog sljedećeg pismena koje se odnosi na isti predmet.
Člankom 94. stavkom 1. ZKG-a propisano je kada nastaje obveza plaćanja komunalne naknade, dok je stavkom 4. istog članka propisano da je obveznik plaćanja komunalne naknade, ako ne prijavi obvezu plaćanja komunalne naknade u propisanom roku, dužan platiti komunalnu naknadu od dana nastanka obveze. Može li se za obvezu plaćanja komunalne naknade nastalu prije stupanja na snagu ZKG-a donijeti rješenje o komunalnoj naknadi za razdoblje od nastanka obveze plaćanja komunalne naknade ili samo za razdoblje od stupanja na snagu ZKG-a nadalje?
Ne može jer bi to bila retroaktivna primjena novog Zakona koja nije dopuštena.