Građevni proizvodi
Građevni proizvodi koji su zakonito označeni i stavljeni na tržište do 1. srpnja 2013. godine
Do kada se na području Republike Hrvatske mogu nalaziti na tržištu i rabiti se za građenje građevni proizvodi koji su zakonito stavljeni na tržište do 1. srpnja 2013. godine?
Na građevne proizvode koji su zakonito stavljeni na tržište do 1. srpnja 2013. godine primjenjuje se odredba članka 81. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13 i 30/14) kojom je propisano da građevni proizvodi koji su zakonito stavljeni na tržište do stupanja na snagu toga Zakona u skladu s odredbama Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 86/08 i 25/13) i propisa donesenih za provedbu toga Zakona mogu se nalaziti na tržištu na području Republike Hrvatske i rabiti za građenje do isteka dokumenata temeljem kojih su stavljeni na tržište, a najduže smiju biti na raspolaganju do 30. lipnja 2015. i rabiti se za građenje do 30. lipnja 2016.
Iznimka od navedenog su građevni proizvodi vezani za temeljni zahtjev zašite od požara koji smiju biti na raspolaganju do 30 lipnja 2018. i rabiti se za građenje do 30. lipnja 2019.
Pri tome valja napomenuti da u navedenim rokovima nije dopušteno započinjanje postupaka koji služe za izdavanje navedenih dokumenata već se mogu provoditi samo postupci propisani za održavanje valjanosti dokumenata, i to u skladu s propisima temeljem kojih su ti dokumenti nastali.
Na građevne proizvode koji su zakonito stavljeni na tržište do 1. srpnja 2013. godine primjenjuje se odredba članka 81. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13 i 30/14) kojom je propisano da građevni proizvodi koji su zakonito stavljeni na tržište do stupanja na snagu toga Zakona u skladu s odredbama Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 86/08 i 25/13) i propisa donesenih za provedbu toga Zakona mogu se nalaziti na tržištu na području Republike Hrvatske i rabiti za građenje do isteka dokumenata temeljem kojih su stavljeni na tržište, a najduže smiju biti na raspolaganju do 30. lipnja 2015. i rabiti se za građenje do 30. lipnja 2016.
Iznimka od navedenog su građevni proizvodi vezani za temeljni zahtjev zašite od požara koji smiju biti na raspolaganju do 30 lipnja 2018. i rabiti se za građenje do 30. lipnja 2019.
Pri tome valja napomenuti da u navedenim rokovima nije dopušteno započinjanje postupaka koji služe za izdavanje navedenih dokumenata već se mogu provoditi samo postupci propisani za održavanje valjanosti dokumenata, i to u skladu s propisima temeljem kojih su ti dokumenti nastali.
Usklađeno područje građevnih proizvoda
Koji propisi se u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2013. godine primjenjuju na usklađeno područje građevnih proizvoda?
Na usklađeno područje građevnih proizvoda u Republici Hrvatskoj se od 1. srpnja 2013. godine neposredno primjenjuje Uredba (EU) br. 305/2011 dok je Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13 i 30/14.) uređena njezina primjena.
Također, od lipnja 2014. godine neposredno se primjenjuju i:
Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 568/2014 оd 18. veljače 2014. o izmjeni Priloga V. Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, te
Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 574/2014 оd 21. veljače 2014. o izmjeni Priloga III. Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o predlošku za sastavljanje izjave o svojstvima građevnih proizvoda.
Na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja mogu se vidjeti svi pozitivni propisi kojima je u Republici Hrvatskoj uređeno područje građevnih proizvoda.
Na usklađeno područje građevnih proizvoda u Republici Hrvatskoj se od 1. srpnja 2013. godine neposredno primjenjuje Uredba (EU) br. 305/2011 dok je Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13 i 30/14.) uređena njezina primjena.
Također, od lipnja 2014. godine neposredno se primjenjuju i:
Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 568/2014 оd 18. veljače 2014. o izmjeni Priloga V. Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, te
Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 574/2014 оd 21. veljače 2014. o izmjeni Priloga III. Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o predlošku za sastavljanje izjave o svojstvima građevnih proizvoda.
Na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja mogu se vidjeti svi pozitivni propisi kojima je u Republici Hrvatskoj uređeno područje građevnih proizvoda.
Gdje se može pronaći Uredba (EU) br. 305/2011 prevedena na hrvatski jezik?
Uredba (EU) br. 305/2011 može se pronaći na hrvatskom jeziku u Službenom listu Europske unije na internetskim stranicama Eur-Lex-a na kojima je omogućen pristup zakonodavstvu Europske unije.
Uredba (EU) br. 305/2011 može se pronaći na hrvatskom jeziku u Službenom listu Europske unije na internetskim stranicama Eur-Lex-a na kojima je omogućen pristup zakonodavstvu Europske unije.
Koje su obveze proizvođača koji želi svoj građevni proizvod u usklađenom području staviti na tržište unutar granica Republike Hrvatske?
Obveze proizvođača propisane su člankom 11. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Kada proizvođač stavlja na tržište Europske unije građevni proizvod koji je obuhvaćen usklađenom normom ili je u skladu s europskom tehničkom ocjenom koja je za njega izdana dužan je:
Obveze proizvođača propisane su člankom 11. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Kada proizvođač stavlja na tržište Europske unije građevni proizvod koji je obuhvaćen usklađenom normom ili je u skladu s europskom tehničkom ocjenom koja je za njega izdana dužan je:
- izraditi tehničku dokumentaciju u kojoj opisuje sve bitne elemente u vezi s traženim sustavom ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava,
- sastaviti izjavu o svojstvima u skladu s člancima 4. i 6. Uredbe (EU) br. 305/2011 sa podacima napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom,
- postaviti oznaku CE u skladu s člancima 8. i 9. Uredbe (EU) br. 305/2011 sa sadržajem napisanim hrvatskim jezikom latiničnim pismom,
- izraditi upute i sigurnosne obavijesti sa podacima napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Preostale obveze proizvođača propisane su člankom 11. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Ukoliko se može primijeniti neka od odredbi iz članka 5. Uredbe (EU) br. 305/2011 proizvođač ima pravo suzdržati se od sastavljanja izjave o svojstvima i označavanja građevnog proizvoda oznakom CE.
Koje su obveze uvoznika koji želi građevni proizvod u usklađenom području staviti na tržište unutar granica Republike Hrvatske?
Obveze i postupci uvoznika, potrebna dokumentacija, označavanje građevnog proizvoda odnosno njegove ambalaže te prethodne radnje koje uvoznik mora poduzeti prije i prilikom stavljanja građevnog proizvoda na tržište, kao i radnje koje uvoznik poduzima u slučaju sumnje da građevni proizvod kojeg želi staviti na tržište nije u skladu s izjavom o svojstvima koju je sastavio proizvođač ili da nije usklađen s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EU) br. 305/2011, propisani su člankom 13. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Obveze i postupci uvoznika, potrebna dokumentacija, označavanje građevnog proizvoda odnosno njegove ambalaže te prethodne radnje koje uvoznik mora poduzeti prije i prilikom stavljanja građevnog proizvoda na tržište, kao i radnje koje uvoznik poduzima u slučaju sumnje da građevni proizvod kojeg želi staviti na tržište nije u skladu s izjavom o svojstvima koju je sastavio proizvođač ili da nije usklađen s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EU) br. 305/2011, propisani su člankom 13. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Koje su obveze distributera koji želi svoj građevni proizvod u usklađenom području staviti na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske?
Obveze i postupci distributera, potrebna dokumentacija te prethodne radnje koje distributer mora poduzeti prije i prilikom stavljanja građevnog proizvoda na raspolaganje na tržištu, kao i radnje koje distributer poduzima u slučaju sumnje da građevni proizvod kojeg želi staviti na raspolaganje tržište nije u skladu s izjavom o svojstvima koju je sastavio proizvođač ili da nije usklađen s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EU) br. 305/2011, propisani su člankom 14. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Obveze i postupci distributera, potrebna dokumentacija te prethodne radnje koje distributer mora poduzeti prije i prilikom stavljanja građevnog proizvoda na raspolaganje na tržištu, kao i radnje koje distributer poduzima u slučaju sumnje da građevni proizvod kojeg želi staviti na raspolaganje tržište nije u skladu s izjavom o svojstvima koju je sastavio proizvođač ili da nije usklađen s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EU) br. 305/2011, propisani su člankom 14. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Gospodarski subjekt želi na tržištu Republike Hrvatske prodavati pod proizvođačevim imenom građevni proizvod u usklađenom području koji se već prodaje na tržištu neke države članice Europske unije. Je li u tom slučaju uvoznik ili distributer?
Budući da je od 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije, a time i dio zajedničkog Europskog gospodarskog prostora, pojmovi definirani člankom 2. točkama 20. i 21. Uredbe (EU) br. 305/2011 odnose se i na gospodarske subjekte na području Republike Hrvatske:
distributer znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu, koja nije proizvođač ili uvoznik, koja je građevni proizvod stavila na raspolaganje na tržište;
uvoznik znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom unutar Unije koja građevni proizvod iz treće zemlje stavlja na tržište Unije.
Kada gospodarski subjekt želi građevni proizvod u usklađenom području koji se već prodaje u nekoj drugoj državi članici prodavati na području Republike Hrvatske pod proizvođačevim imenom, radi se o stavljanju na raspolaganje na tržište (distribuciji), a gospodarski subjekt je u tom slučaju distributer.
Budući da je od 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije, a time i dio zajedničkog Europskog gospodarskog prostora, pojmovi definirani člankom 2. točkama 20. i 21. Uredbe (EU) br. 305/2011 odnose se i na gospodarske subjekte na području Republike Hrvatske:
distributer znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu, koja nije proizvođač ili uvoznik, koja je građevni proizvod stavila na raspolaganje na tržište;
uvoznik znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom unutar Unije koja građevni proizvod iz treće zemlje stavlja na tržište Unije.
Kada gospodarski subjekt želi građevni proizvod u usklađenom području koji se već prodaje u nekoj drugoj državi članici prodavati na području Republike Hrvatske pod proizvođačevim imenom, radi se o stavljanju na raspolaganje na tržište (distribuciji), a gospodarski subjekt je u tom slučaju distributer.
Gospodarski subjekt želi na tržištu Republike Hrvatske prodavati pod proizvođačevim imenom građevni proizvod u usklađenom području koji se proizvodi u Bosni i Hercegovini. Koje su njegove obveze?
U slučaju kada se takav građevni proizvod iz treće zemlje prvi puta stavlja na raspolaganje na tržištu neke države članice Europske unije, radi se o stavljanju na tržište građevnog proizvoda na tržište Europske unije, slijedom čega je gospodarski subjekt uvoznik te se na njega odnose obveze propisane člankom 13. Uredbe (EU) br. 305/2011.
U slučaju kada se takav građevni proizvod iz treće zemlje prvi puta stavlja na raspolaganje na tržištu neke države članice Europske unije, radi se o stavljanju na tržište građevnog proizvoda na tržište Europske unije, slijedom čega je gospodarski subjekt uvoznik te se na njega odnose obveze propisane člankom 13. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Što znači „stavljati na raspolaganje na tržište“, a što „stavljati na tržište“?
Pojmovi stavljanje na raspolaganje na tržište i stavljanje na tržište definirani su člankom 2. točkama 16. i 17. Uredbe (EU) br. 305/2011:
stavljanje na tržište znači prvo stavljanje na raspolaganje građevnog proizvoda na tržište Unije;
stavljanje na raspolaganje na tržište znači svaka isporuka građevnog proizvoda za distribuciju ili uporabu na tržištu Unije u okviru trgovačke djelatnosti s plaćanjem ili bez plaćanja (npr. proizvod je stavljen na tržište u Saveznoj Republici Njemačkoj, a poslije se stavlja na raspolaganje na tržište u Republici Hrvatskoj).
Pojmovi stavljanje na raspolaganje na tržište i stavljanje na tržište definirani su člankom 2. točkama 16. i 17. Uredbe (EU) br. 305/2011:
stavljanje na tržište znači prvo stavljanje na raspolaganje građevnog proizvoda na tržište Unije;
stavljanje na raspolaganje na tržište znači svaka isporuka građevnog proizvoda za distribuciju ili uporabu na tržištu Unije u okviru trgovačke djelatnosti s plaćanjem ili bez plaćanja (npr. proizvod je stavljen na tržište u Saveznoj Republici Njemačkoj, a poslije se stavlja na raspolaganje na tržište u Republici Hrvatskoj).
Koje se obveze odnose na distributera koji želi građevni proizvod u usklađenom području staviti na raspolaganje na tržište pod svojim imenom?
Navedeni slučaj propisan je člankom 15. Uredbe (EU) br. 305/2011 prema kojem se uvoznik ili distributer smatraju proizvođačem te su podložni obvezama proizvođača (obveze proizvođača propisane su člankom 11. Uredbe (EU) br. 305/2011) ako na tržište stavljaju proizvod pod svojim imenom ili trgovačkim znakom ili kada mijenjaju građevni proizvod koji je već stavljen na tržište na način koji može utjecati na sukladnost s izjavom o svojstvima.
Navedeni slučaj propisan je člankom 15. Uredbe (EU) br. 305/2011 prema kojem se uvoznik ili distributer smatraju proizvođačem te su podložni obvezama proizvođača (obveze proizvođača propisane su člankom 11. Uredbe (EU) br. 305/2011) ako na tržište stavljaju proizvod pod svojim imenom ili trgovačkim znakom ili kada mijenjaju građevni proizvod koji je već stavljen na tržište na način koji može utjecati na sukladnost s izjavom o svojstvima.
Čemu služi izjava o svojstvima?
Proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima (declaration of performance = DoP) kada stavlja na tržište građevni proizvod u usklađenom području (koji je obuhvaćen usklađenom normom ili je u skladu s europskom tehničkom ocjenom koja je za njega izdana).
Izjava o svojstvima je najvažniji dokument koji „prati“ oznaku CE budući da sadrži cjelokupne informacije o proizvođaču, građevnom proizvodu, njegovim svojstvima i namjeravanoj uporabi.
Sastavljanjem izjave o svojstvima proizvođač preuzima odgovornost za sukladnost građevnog proizvoda s objavljenim svojstvima, slijedom čega su države članice obvezne prihvatiti izjavu o svojstvima koju je sastavio proizvođač kao točnu i pouzdanu.
Proizvođač u izjavi o svojstvima mora objaviti svojstvo barem jedne bitne značajke građevnog proizvoda.
Proizvođač, kako bi osigurao konkurentnost i odgovarajuću uporabu svog građevnog proizvoda na tržištu određene države članice, uzima u obzir namjeravanu uporabu i propise države članice te odlučuje koja će svojstva građevnog proizvoda u vezi s bitnim značajkama objaviti.
Proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima (declaration of performance = DoP) kada stavlja na tržište građevni proizvod u usklađenom području (koji je obuhvaćen usklađenom normom ili je u skladu s europskom tehničkom ocjenom koja je za njega izdana).
Izjava o svojstvima je najvažniji dokument koji „prati“ oznaku CE budući da sadrži cjelokupne informacije o proizvođaču, građevnom proizvodu, njegovim svojstvima i namjeravanoj uporabi.
Sastavljanjem izjave o svojstvima proizvođač preuzima odgovornost za sukladnost građevnog proizvoda s objavljenim svojstvima, slijedom čega su države članice obvezne prihvatiti izjavu o svojstvima koju je sastavio proizvođač kao točnu i pouzdanu.
Proizvođač u izjavi o svojstvima mora objaviti svojstvo barem jedne bitne značajke građevnog proizvoda.
Proizvođač, kako bi osigurao konkurentnost i odgovarajuću uporabu svog građevnog proizvoda na tržištu određene države članice, uzima u obzir namjeravanu uporabu i propise države članice te odlučuje koja će svojstva građevnog proizvoda u vezi s bitnim značajkama objaviti.
Gdje su propisana pravila i uvjeti za sastavljanje izjave o svojstvima?
Pravila i uvjeti za sastavljanje te sadržaj izjave o svojstvima propisani su člancima 4. i 6. Uredbe (EU) br. 305/2011, dok je Prilogom III Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 574/2014 (ovom Delegiranom Uredbom izmijenjen je Prilog III iz Uredbe (EU) br. 305/2011) propisan model izjave o svojstvima koji je potrebno koristiti prilikom sastavljanja izjave o svojstvima.
Pravila i uvjeti za sastavljanje te sadržaj izjave o svojstvima propisani su člancima 4. i 6. Uredbe (EU) br. 305/2011, dok je Prilogom III Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 574/2014 (ovom Delegiranom Uredbom izmijenjen je Prilog III iz Uredbe (EU) br. 305/2011) propisan model izjave o svojstvima koji je potrebno koristiti prilikom sastavljanja izjave o svojstvima.
Kada se građevni proizvod može označiti oznakom CE?
Oznakom CE smije se označiti samo onaj proizvod koji se nalazi u usklađenom području građevnih proizvoda, a za kojeg je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima.
Oznaka CE postavlja se prije nego što je građevni proizvod stavljen na tržište te predstavlja jedinu oznaku kojom se potvrđuje sukladnost građevnog proizvoda s objavljenim svojstvom u vezi s bitnim značajkama obuhvaćenima usklađenom normom ili europskom tehničkom ocjenom. Država članica ne zabranjuje niti sprečava, unutar svojeg područja ili na području pod njezinom odgovornošću, stavljanje na raspolaganje na tržište ili uporabu građevnih proizvoda koji nose oznaku CE, ako objavljena svojstva odgovaraju zahtjevima za takvu uporabu u toj državi članici.
Pravila i uvjeti postavljanja oznake CE propisani su člankom 9. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Oznakom CE smije se označiti samo onaj proizvod koji se nalazi u usklađenom području građevnih proizvoda, a za kojeg je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima.
Oznaka CE postavlja se prije nego što je građevni proizvod stavljen na tržište te predstavlja jedinu oznaku kojom se potvrđuje sukladnost građevnog proizvoda s objavljenim svojstvom u vezi s bitnim značajkama obuhvaćenima usklađenom normom ili europskom tehničkom ocjenom. Država članica ne zabranjuje niti sprečava, unutar svojeg područja ili na području pod njezinom odgovornošću, stavljanje na raspolaganje na tržište ili uporabu građevnih proizvoda koji nose oznaku CE, ako objavljena svojstva odgovaraju zahtjevima za takvu uporabu u toj državi članici.
Pravila i uvjeti postavljanja oznake CE propisani su člankom 9. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Moraju li dokumentacija i oznaka CE biti napisani na hrvatskom jeziku?
Sukladno članku 21. i 22. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13 i 30/14) dokumentacija i oznaka CE moraju imati sadržaj napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Sukladno članku 21. i 22. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13 i 30/14) dokumentacija i oznaka CE moraju imati sadržaj napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Tko provodi ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava?
Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevnih proizvoda u vezi s njihovim bitnim značajkama provodi se u skladu s jednim od sustava utvrđenih u Prilogu V Uredbe (EU) br. 305/2011 te Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014 (ovom Delegiranom Uredbom izmijenjen je Prilog V Uredbe (EU) br. 305/2011).
Tako određeni sustav ili sustavi naznačeni su u usklađenim tehničkim specifikacijama (usklađena norma i europski dokument za ocjenjivanje).
Prema Prilogu V proizvođač i prijavljeno tijelo (notified body = NB), ovisno o sustavu, provode propisane radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava te na temelju istih prijavljeno tijelo izdaje certifikat o stalnosti svojstava ili certifikat o sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje ili izvještaj o ispitivanju (ovisno o sustavima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava), a proizvođač izrađuje tehničku dokumentaciju na temelju koje sastavlja izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te postavlja oznaku CE, i to sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Da bi prijavljeno tijelo moglo provesti propisane radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava ono mora biti prijavljeno na NADO bazi za konkretan građevni proizvod i tehničku specifikaciju.
Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevnih proizvoda u vezi s njihovim bitnim značajkama provodi se u skladu s jednim od sustava utvrđenih u Prilogu V Uredbe (EU) br. 305/2011 te Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014 (ovom Delegiranom Uredbom izmijenjen je Prilog V Uredbe (EU) br. 305/2011).
Tako određeni sustav ili sustavi naznačeni su u usklađenim tehničkim specifikacijama (usklađena norma i europski dokument za ocjenjivanje).
Prema Prilogu V proizvođač i prijavljeno tijelo (notified body = NB), ovisno o sustavu, provode propisane radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava te na temelju istih prijavljeno tijelo izdaje certifikat o stalnosti svojstava ili certifikat o sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje ili izvještaj o ispitivanju (ovisno o sustavima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava), a proizvođač izrađuje tehničku dokumentaciju na temelju koje sastavlja izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te postavlja oznaku CE, i to sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Da bi prijavljeno tijelo moglo provesti propisane radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava ono mora biti prijavljeno na NADO bazi za konkretan građevni proizvod i tehničku specifikaciju.
Tko je prijavljeno tijelo?
Prijavljeno tijelo je neovisno tijelo koje provodi zadaće treće strane u procesu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda te kojem je Europska komisija dodijelila identifikacijski broj i koje se nalazi na javno dostupnom popisu prijavljenih tijela u NANDO bazi (New Approach Notified and Designated Organisations).
Prijavljeno tijelo je neovisno tijelo koje provodi zadaće treće strane u procesu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda te kojem je Europska komisija dodijelila identifikacijski broj i koje se nalazi na javno dostupnom popisu prijavljenih tijela u NANDO bazi (New Approach Notified and Designated Organisations).
Ima li Republika Hrvatska nacionalna prijavljena tijela?
Popis hrvatskih prijavljenih tijela zajedno sa popisom građevnih proizvoda, tehničkih specifikacija i zadaća treće strane za koje je tijelo prijavljeno može se pregledati na NANDO bazi.
Popis hrvatskih prijavljenih tijela zajedno sa popisom građevnih proizvoda, tehničkih specifikacija i zadaća treće strane za koje je tijelo prijavljeno može se pregledati na NANDO bazi.
Tko u Republici Hrvatskoj prijavljuje prijavljena tijela?
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je sukladno Zakonu o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13. i 30/14.) upravno tijelo za prijavljivanje prijavljenih tijela.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je sukladno Zakonu o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13. i 30/14.) upravno tijelo za prijavljivanje prijavljenih tijela.
Što je usklađena tehnička specifikacija?
Pojam usklađena tehnička specifikacija definirana je člankom 2. točkom 10. Uredbe (EU) br. 305/2011:
usklađena tehnička specifikacija znači usklađene norme i europski dokument za ocjenjivanje.
U usklađenim tehničkim specifikacijama propisuju se bitne značajke građevnih proizvoda u vezi s temeljnim zahtjevima za građevinu.
1. Usklađene norme donose europska normirna tijela na temelju mandata kojeg je izdala Europska komisija te nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za graditeljstvo (Standing Committee on Construction).
Usklađenim normama se jamče metode i kriteriji ocjenjivanja svojstava građevnih proizvoda u vezi s njihovim bitnim značajkama.
Popis usklađenih normi se objavljuje u Službenom listu Europske unije te ga se također može pregledati na internetskim stranicama Europske komisije.
Popis prihvaćenih usklađenih tehničkih specifikacija na koje upućuje tehnički propis može se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.
2. Europski dokument za ocjenjivanje je jedna od mogućnosti stavljanja građevnog proizvoda na tržište u usklađenom području, ukoliko proizvod nije obuhvaćen normom, smjernicom za europsko tehničko dopuštenje (ETAG) ili europskim tehničkim dopuštenjem (ETA).
U tom slučaju proizvođač podnosi zahtjev za europsku tehničku ocjenu, na temelju kojeg organizacija TAB-ova (tijela za tehničko ocjenjivanje) izrađuje i donosi europski dokument za ocjenjivanje za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u potpunosti obuhvaćen usklađenom normom, a čije svojstvo glede njegovih bitnih značajka ne može biti u potpunosti ocijenjeno sukladno postojećoj usklađenoj normi.
Načela izrade i donošenja europskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze TAB-ova koji zaprimaju zahtjev za europsku tehničku ocjenu, objavljivanje europskog dokumenta za ocjenjivanje te europska tehnička ocjena propisani su člancima 20. do 26. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Europska tehnička ocjena mora sadržavati svojstva koje je potrebno objaviti, prema razinama, razredima ili opisno, onih bitnih značajki koje su dogovorili proizvođač i TAB koji je zaprimio zahtjev za izdavanjem europske tehničke ocjene objavljene namjeravane uporabe, te tehničke detalje potrebne za provedbu sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava.
Pojam usklađena tehnička specifikacija definirana je člankom 2. točkom 10. Uredbe (EU) br. 305/2011:
usklađena tehnička specifikacija znači usklađene norme i europski dokument za ocjenjivanje.
U usklađenim tehničkim specifikacijama propisuju se bitne značajke građevnih proizvoda u vezi s temeljnim zahtjevima za građevinu.
1. Usklađene norme donose europska normirna tijela na temelju mandata kojeg je izdala Europska komisija te nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za graditeljstvo (Standing Committee on Construction).
Usklađenim normama se jamče metode i kriteriji ocjenjivanja svojstava građevnih proizvoda u vezi s njihovim bitnim značajkama.
Popis usklađenih normi se objavljuje u Službenom listu Europske unije te ga se također može pregledati na internetskim stranicama Europske komisije.
Popis prihvaćenih usklađenih tehničkih specifikacija na koje upućuje tehnički propis može se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.
2. Europski dokument za ocjenjivanje je jedna od mogućnosti stavljanja građevnog proizvoda na tržište u usklađenom području, ukoliko proizvod nije obuhvaćen normom, smjernicom za europsko tehničko dopuštenje (ETAG) ili europskim tehničkim dopuštenjem (ETA).
U tom slučaju proizvođač podnosi zahtjev za europsku tehničku ocjenu, na temelju kojeg organizacija TAB-ova (tijela za tehničko ocjenjivanje) izrađuje i donosi europski dokument za ocjenjivanje za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u potpunosti obuhvaćen usklađenom normom, a čije svojstvo glede njegovih bitnih značajka ne može biti u potpunosti ocijenjeno sukladno postojećoj usklađenoj normi.
Načela izrade i donošenja europskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze TAB-ova koji zaprimaju zahtjev za europsku tehničku ocjenu, objavljivanje europskog dokumenta za ocjenjivanje te europska tehnička ocjena propisani su člancima 20. do 26. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Europska tehnička ocjena mora sadržavati svojstva koje je potrebno objaviti, prema razinama, razredima ili opisno, onih bitnih značajki koje su dogovorili proizvođač i TAB koji je zaprimio zahtjev za izdavanjem europske tehničke ocjene objavljene namjeravane uporabe, te tehničke detalje potrebne za provedbu sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava.
Vrijedi li ETAG i u Republici Hrvatskoj?
Budući da je europski dokument za ocjenjivanje usklađena tehnička specifikacija, sukladno prijelaznoj odredbi članka 66. stavku 3. Uredbe (EU) br. 305/2011, smjernice za europska tehnička dopuštenja (ETAG) koja su objavljena prije 01. srpnja 2013. u skladu s člankom 11. Direktive 89/106/EEZ i u Republici Hrvatskoj mogu se koristiti kao europski dokumenti za ocjenjivanje.
Popis Smjernica za europsko tehničko dopuštenje (ETAG) koje se sukladno članku 66. stavku 3. Uredbe (EU) br. 305/2011 mogu koristiti kao europski dokumenti za ocjenjivanje (EAD) može se pronaći na stranicama EOTA-e.
Budući da je europski dokument za ocjenjivanje usklađena tehnička specifikacija, sukladno prijelaznoj odredbi članka 66. stavku 3. Uredbe (EU) br. 305/2011, smjernice za europska tehnička dopuštenja (ETAG) koja su objavljena prije 01. srpnja 2013. u skladu s člankom 11. Direktive 89/106/EEZ i u Republici Hrvatskoj mogu se koristiti kao europski dokumenti za ocjenjivanje.
Popis Smjernica za europsko tehničko dopuštenje (ETAG) koje se sukladno članku 66. stavku 3. Uredbe (EU) br. 305/2011 mogu koristiti kao europski dokumenti za ocjenjivanje (EAD) može se pronaći na stranicama EOTA-e.
Tko je tijelo za tehničko ocjenjivanje?
Tijelo za tehničko ocjenjivanje (Technical Assessment Body = TAB) je tijelo koje na zahtjev proizvođača izdaje europsku tehničku ocjenu na temelju europskog dokumenta za ocjenjivanje.
Tijelo za tehničko ocjenjivanje (Technical Assessment Body = TAB) je tijelo koje na zahtjev proizvođača izdaje europsku tehničku ocjenu na temelju europskog dokumenta za ocjenjivanje.
Ima li Republika Hrvatska nacionalna tijela za tehničko ocjenjivanje?
Popis TAB-ova koji su imenovani prema Uredbi (EU) br. 305/2011 može se pronaći na NANDO bazi. U ovom trenutku Republika Hrvatska nema imenovanog TAB-a.
Popis TAB-ova koji su imenovani prema Uredbi (EU) br. 305/2011 može se pronaći na NANDO bazi. U ovom trenutku Republika Hrvatska nema imenovanog TAB-a.
Koje su obveze prijavljenog tijela, a koje TAB-a?
Obveze TAB-ova propisane su člankom 21. Uredbe (EU) br. 305/2011, a aktivnosti koje provodi propisane su člancima 26. i 30. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Prijavljena tijela sukladno članku 52. stavku 1. Uredbe (EU) br. 305/2011 izvršavaju zadaće treće strane u skladu sa sustavima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava propisanih Prilogom V Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014.
Dakle, TAB provodi ocjenjivanje i izdaje europsku tehničku ocjenu za područje proizvoda za koje je imenovan, dok prijavljeno tijelo izvršava zadaće treće strane u skladu sa sustavima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava propisanih Prilogom V.
Obveze TAB-ova propisane su člankom 21. Uredbe (EU) br. 305/2011, a aktivnosti koje provodi propisane su člancima 26. i 30. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Prijavljena tijela sukladno članku 52. stavku 1. Uredbe (EU) br. 305/2011 izvršavaju zadaće treće strane u skladu sa sustavima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava propisanih Prilogom V Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014.
Dakle, TAB provodi ocjenjivanje i izdaje europsku tehničku ocjenu za područje proizvoda za koje je imenovan, dok prijavljeno tijelo izvršava zadaće treće strane u skladu sa sustavima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava propisanih Prilogom V.
Moraju li certifikati i izvještaji o ispitivanju izdani od strane prijavljenog tijela iz druge članice Europske unije biti napisani na hrvatskom jeziku latiničnim pismom?
U ovom trenutku nije propisana obveza da certifikati i izvještaji o ispitivanju koje izdaju prijavljena tijela budu prevedeni na hrvatski jezik i latinično pismo.
U ovom trenutku nije propisana obveza da certifikati i izvještaji o ispitivanju koje izdaju prijavljena tijela budu prevedeni na hrvatski jezik i latinično pismo.
Proizvođač iz Republike Hrvatske je prije 1. srpnja 2013. godine stavio na tržište EU građevni proizvod sa oznakom CE. Što treba učiniti kako bi takav građevni proizvod prodavao na tržištu Republike Hrvatske poslije 1. srpnja 2013. godine?
Za građevni proizvod proizveden u Republici Hrvatskoj, a koji je prije 1. srpnja 2013. godine stavljen na tržište Europske unije, sukladno članku 66. stavak 2. prijelaznih odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011, proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima na temelju certifikata o sukladnosti ili izjave o sukladnosti koje su izdane prije 1. srpnja 2013. u skladu s Direktivom 89/106/EEZ.
Ako je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te ga označio u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 305/2011, tada navedena dokumentacija i oznaka vrijedi i na području Republike Hrvatske, uz uvjet da podaci u oznaci i dokumentacija moraju biti napisani na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Za građevni proizvod proizveden u Republici Hrvatskoj, a koji je prije 1. srpnja 2013. godine stavljen na tržište Europske unije, sukladno članku 66. stavak 2. prijelaznih odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011, proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima na temelju certifikata o sukladnosti ili izjave o sukladnosti koje su izdane prije 1. srpnja 2013. u skladu s Direktivom 89/106/EEZ.
Ako je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te ga označio u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 305/2011, tada navedena dokumentacija i oznaka vrijedi i na području Republike Hrvatske, uz uvjet da podaci u oznaci i dokumentacija moraju biti napisani na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Proizvođač iz druge države članice je prije 1. srpnja 2013. godine stavio na tržište EU građevni proizvod sa oznakom CE. Vrijedi li dokumentacija i oznaka koju ima za građevni proizvod i na području Republike Hrvatske poslije 1. srpnja 2013. godine?
Za građevni proizvod proizveden u Republici Hrvatskoj, a koji je prije 1. srpnja 2013. godine stavljen na tržište Europske unije, sukladno članku 66. stavak 2. prijelaznih odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011, proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima na temelju certifikata o sukladnosti ili izjave o sukladnosti koje su izdane prije 1. srpnja 2013. u skladu s Direktivom 89/106/EEZ.
Ako je proizvođač građevnog proizvoda proizvedenog u drugoj državi članici sastavio izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te ga označio u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 305/2011, tada navedena dokumentacija i oznaka vrijedi i na području Republike Hrvatske, uz uvjet da imaju sadržaj napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Za građevni proizvod proizveden u Republici Hrvatskoj, a koji je prije 1. srpnja 2013. godine stavljen na tržište Europske unije, sukladno članku 66. stavak 2. prijelaznih odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011, proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima na temelju certifikata o sukladnosti ili izjave o sukladnosti koje su izdane prije 1. srpnja 2013. u skladu s Direktivom 89/106/EEZ.
Ako je proizvođač građevnog proizvoda proizvedenog u drugoj državi članici sastavio izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te ga označio u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 305/2011, tada navedena dokumentacija i oznaka vrijedi i na području Republike Hrvatske, uz uvjet da imaju sadržaj napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Proizvođač iz Republike Hrvatske ima isprave o sukladnosti izdane od ovlaštenog tijela prije 1. srpnja 2013. godine. Smije li na temelju navedenih dokumenata proizvođač sastaviti izjavu o svojstvima?
Sukladno članku 66. stavak 2. prijelaznih odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011, proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima na temelju certifikata o sukladnosti ili izjave o sukladnosti koje su izdane prije 1. srpnja 2013. u skladu s Direktivom 89/106/EEZ.
Isto tako, člankom 83. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13 i 30/14) propisano je da proizvođači mogu sastaviti izjavu o svojstvima propisanu tim Zakonom, na temelju potvrde o sukladnosti ili izjave o sukladnosti izdane prije stupanja na snagu toga Zakona.
Također, u izjavi o svojstvima i oznaci CE mora se navesti broj prijavljenog tijela, a što znači da ovlašteno tijelo koje je izdalo ispravu o sukladnosti mora biti prijavljeno za isti građevni proizvod za kojeg je izdalo ispravu.
Sukladno članku 66. stavak 2. prijelaznih odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011, proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima na temelju certifikata o sukladnosti ili izjave o sukladnosti koje su izdane prije 1. srpnja 2013. u skladu s Direktivom 89/106/EEZ.
Isto tako, člankom 83. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13 i 30/14) propisano je da proizvođači mogu sastaviti izjavu o svojstvima propisanu tim Zakonom, na temelju potvrde o sukladnosti ili izjave o sukladnosti izdane prije stupanja na snagu toga Zakona.
Također, u izjavi o svojstvima i oznaci CE mora se navesti broj prijavljenog tijela, a što znači da ovlašteno tijelo koje je izdalo ispravu o sukladnosti mora biti prijavljeno za isti građevni proizvod za kojeg je izdalo ispravu.
Obzirom na ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju od 01. srpnja 2013. godine i obvezu označavanja proizvoda oznakom CE ako su u skladu sa Uredbom (EU) br. 305/2011, interesira nas smije li se u oznaci CE ostaviti prazno mjesto predviđeno za identifikacijski broj prijavljenog tijela, odnosno je li time načinjen prekršaj ako se ostavi prazno mjesto. Navedeno nas interesira prvenstveno za prodaju u Republici Hrvatskoj.
Pravila i uvjeti postavljanja oznake CE propisani su člankom 9. Uredbe (EU) br. 305/2011. Stavkom 2. istog članka propisan je obvezan sadržaj oznake CE, između čega je propisano da oznaka CE mora biti popraćena i identifikacijskim brojem prijavljenog tijela.
Ukoliko je građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili je za isti izdana europska tehnička ocjena, a koji se stavlja na tržište i/ili stavlja na raspolaganje na tržište Europske unije, isti mora biti označen sukladno Uredbi (EU) br. 305/2011, a što znači da mora biti naveden i identifikacijski broj prijavljenog tijela.
Okolnost da bi ti proizvodi bili namijenjeni prvenstveno prodaji u Republici Hrvatskoj, nije od utjecaja na primjenu tih pravila.
Pravila i uvjeti postavljanja oznake CE propisani su člankom 9. Uredbe (EU) br. 305/2011. Stavkom 2. istog članka propisan je obvezan sadržaj oznake CE, između čega je propisano da oznaka CE mora biti popraćena i identifikacijskim brojem prijavljenog tijela.
Ukoliko je građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili je za isti izdana europska tehnička ocjena, a koji se stavlja na tržište i/ili stavlja na raspolaganje na tržište Europske unije, isti mora biti označen sukladno Uredbi (EU) br. 305/2011, a što znači da mora biti naveden i identifikacijski broj prijavljenog tijela.
Okolnost da bi ti proizvodi bili namijenjeni prvenstveno prodaji u Republici Hrvatskoj, nije od utjecaja na primjenu tih pravila.
Kod označavanja ljepila koje je dio ETICS sustava i proizvedenog u Hrvatskoj, a vlasnik tvornice je u Austriji, te je isti sustav ispitan po ETAG-u, a ispitivanje je zatražio vlasnik iz Klagenfurta te dobio Potvrdu (dopuštenje), dok je hrvatska tvornica također kontrolirana i certificirana od austrijskog NB – stavlja li se na vreću od tog ljepila u oznaku CE pod proizvođač – adresa vlasnika iz Austrije koji je dobio dopuštenje, ili se stavlja adresa proizvođača iz Hrvatske?
Člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 305/2011 propisano je da, između ostalog, oznaka CE mora biti popraćena imenom i registriranom adresom proizvođača ili identifikacijskom oznakom kojom se jednostavno ili bez ikakve dvojbe omogućuje identifikacija imena i adresa proizvođača.
Iz upita proizlazi da je „vlasnik tvornice u Austriji“ u stvari proizvođač građevnog proizvoda (ljepila za ETICS sustav) bez obzira što je navedeni građevni proizvod za proizvođača proizveden u dislociranoj tvornici u Republici Hrvatskoj, a slijedom čega je tvornica u RH kao dio cjelokupnog sustava kontrolirana i certificirana od austrijskog prijavljenog tijela.
U oznaku CE potrebno je navesti ime i registriranu adresu proizvođača građevnog proizvoda iz Austrije.
Člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 305/2011 propisano je da, između ostalog, oznaka CE mora biti popraćena imenom i registriranom adresom proizvođača ili identifikacijskom oznakom kojom se jednostavno ili bez ikakve dvojbe omogućuje identifikacija imena i adresa proizvođača.
Iz upita proizlazi da je „vlasnik tvornice u Austriji“ u stvari proizvođač građevnog proizvoda (ljepila za ETICS sustav) bez obzira što je navedeni građevni proizvod za proizvođača proizveden u dislociranoj tvornici u Republici Hrvatskoj, a slijedom čega je tvornica u RH kao dio cjelokupnog sustava kontrolirana i certificirana od austrijskog prijavljenog tijela.
U oznaku CE potrebno je navesti ime i registriranu adresu proizvođača građevnog proizvoda iz Austrije.
Proizvođači iz Bosne i Hercegovine proizvodi PVC prozore i vrata te ovješene fasade. Koja svojstva proizvoda se moraju objaviti na izjavi o svojstvima ukoliko se navedeni proizvodi žele staviti na tržište unutar granica Republike Hrvatske?
Na odluku o objavljivanju svojstava bitnih značajki mogu utjecati odredbe koje se tiču ugradnje građevnih proizvoda za građevine koje se grade na području Republike Hrvatske. Propisano je da se svojstva bitnih značajki moraju odrediti projektom građevine, za sva svojstva građevnih proizvoda (uređena odgovarajućom normom) koja se odnose na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu. Kako se misli na temeljne zahtjeve koje, s obzirom na njezine značajke, mora ispuniti upravo projektirana građevina, najvjerojatnija situacija je da će u projektima biti određeni zahtjevi (najmanje) u odnosu na ona svojstva bitnih značajki kako su navedeni u dodacima ZA usklađenih normi.
Tako je Tehničkim propisom za prozore i vrata ("Narodne novine", broj 69/06), koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, propisano da se prozori i vrata smiju ugraditi u građevinu ako, među ostalim, ispunjavaju tim propisom određene zahtjeve. U članku 8., kao i u Prilogu navedenog Propisa, određeno je da u projektu građevine moraju biti specificirana svojstva prozora i vrata, i to za svojstvo propusnosti obavezno, a za svojstva otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, prolaska topline, zvučne izolacije te otpornosti na požar i propuštanje dima u ovisnosti o namjeni i položaju prozora i vrata u građevini i uvjetima njezine uporabe.
U interesu proizvođača je, kako bi osigurao konkurentnost i odgovarajuću uporabu svog građevnog proizvoda na tržištu određene države članice, da uzme u obzir namjeravanu uporabu i propise države članice i na osnovu toga odluči koja će svojstva građevnog proizvoda u vezi s bitnim značajkama objaviti u izjavi o svojstvima.
Što se tiče ovješenih fasada, prema hrvatskim tehničkim propisima, ne postoje posebni propisani zahtjevi u pogledu svojstava koja moraju biti specificirana u projektu građevine pa proizvođač može odlučiti, u ovisnosti o namjeravanoj uporabi, koja će svojstva ovješenih fasada objaviti u izjavi o svojstvima.
Na odluku o objavljivanju svojstava bitnih značajki mogu utjecati odredbe koje se tiču ugradnje građevnih proizvoda za građevine koje se grade na području Republike Hrvatske. Propisano je da se svojstva bitnih značajki moraju odrediti projektom građevine, za sva svojstva građevnih proizvoda (uređena odgovarajućom normom) koja se odnose na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu. Kako se misli na temeljne zahtjeve koje, s obzirom na njezine značajke, mora ispuniti upravo projektirana građevina, najvjerojatnija situacija je da će u projektima biti određeni zahtjevi (najmanje) u odnosu na ona svojstva bitnih značajki kako su navedeni u dodacima ZA usklađenih normi.
Tako je Tehničkim propisom za prozore i vrata ("Narodne novine", broj 69/06), koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, propisano da se prozori i vrata smiju ugraditi u građevinu ako, među ostalim, ispunjavaju tim propisom određene zahtjeve. U članku 8., kao i u Prilogu navedenog Propisa, određeno je da u projektu građevine moraju biti specificirana svojstva prozora i vrata, i to za svojstvo propusnosti obavezno, a za svojstva otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, prolaska topline, zvučne izolacije te otpornosti na požar i propuštanje dima u ovisnosti o namjeni i položaju prozora i vrata u građevini i uvjetima njezine uporabe.
U interesu proizvođača je, kako bi osigurao konkurentnost i odgovarajuću uporabu svog građevnog proizvoda na tržištu određene države članice, da uzme u obzir namjeravanu uporabu i propise države članice i na osnovu toga odluči koja će svojstva građevnog proizvoda u vezi s bitnim značajkama objaviti u izjavi o svojstvima.
Što se tiče ovješenih fasada, prema hrvatskim tehničkim propisima, ne postoje posebni propisani zahtjevi u pogledu svojstava koja moraju biti specificirana u projektu građevine pa proizvođač može odlučiti, u ovisnosti o namjeravanoj uporabi, koja će svojstva ovješenih fasada objaviti u izjavi o svojstvima.
Koji je postupak za izdavanje, odnosno tko smije izdati izjavu o svojstvima za građevne proizvode proizvedene sukladno usklađenoj normi HRN EN 54?
Niz normi HRN EN 54 nalazi se na popisu prihvaćenih usklađenih normi u Prilogu H - H.1. Popis normi za požarne alarme, otkrivanje požara, stalni požarni uređaji, proizvodi za kontrolu požara i dima i suzbijanje eksplozije, Tehničkog propisa o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13, 136/14 i 119/15), slijedom čega je člankom 91. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14) propisano da za građevne proizvode iz Priloga H navedenog Tehničkog propisa koji su stavljeni na tržište do stupanja na snagu toga Zakona za koji je pravna osoba iz članka 68. stavka 1. podstavka 2. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br. 92/10) u skladu s ovlaštenjem izdala ispravu o ispravnosti i podobnosti za namijenjenu svrhu smiju biti na raspolaganju na tržištu na području Republike Hrvatske do 30. lipnja 2018. i smiju se rabiti za građenje do 30. lipnja 2019.
Međutim, u tom razdoblju nije dopušteno započinjanje postupaka koji služe za izdavanje dokumenata temeljem kojih su navedeni građevni proizvodi stavljeni na tržište prema pravilima koja su vrijedila do 01. srpnja 2013. godine.
Ukoliko se građevni proizvod stavlja na tržište (znači prvo stavljanje na raspolaganje građevnog proizvoda na tržište Europske unije), tada sukladno Prilogu V Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014, ovisno o sustavu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava naznačenom u usklađenoj tehničkoj specifikaciji građevnog proizvoda, prijavljeno tijelo i proizvođač građevnog proizvoda provode propisane radnje.
Na temelju provedenih radnji te izdanih certifikata odnosno izvješća o ispitivanju od strane prijavljenog tijela, proizvođač izrađuje tehničku dokumentaciju na temelju koje sastavlja izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te postavlja oznaku CE u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011, i to sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Niz normi HRN EN 54 nalazi se na popisu prihvaćenih usklađenih normi u Prilogu H - H.1. Popis normi za požarne alarme, otkrivanje požara, stalni požarni uređaji, proizvodi za kontrolu požara i dima i suzbijanje eksplozije, Tehničkog propisa o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13, 136/14 i 119/15), slijedom čega je člankom 91. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14) propisano da za građevne proizvode iz Priloga H navedenog Tehničkog propisa koji su stavljeni na tržište do stupanja na snagu toga Zakona za koji je pravna osoba iz članka 68. stavka 1. podstavka 2. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br. 92/10) u skladu s ovlaštenjem izdala ispravu o ispravnosti i podobnosti za namijenjenu svrhu smiju biti na raspolaganju na tržištu na području Republike Hrvatske do 30. lipnja 2018. i smiju se rabiti za građenje do 30. lipnja 2019.
Međutim, u tom razdoblju nije dopušteno započinjanje postupaka koji služe za izdavanje dokumenata temeljem kojih su navedeni građevni proizvodi stavljeni na tržište prema pravilima koja su vrijedila do 01. srpnja 2013. godine.
Ukoliko se građevni proizvod stavlja na tržište (znači prvo stavljanje na raspolaganje građevnog proizvoda na tržište Europske unije), tada sukladno Prilogu V Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014, ovisno o sustavu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava naznačenom u usklađenoj tehničkoj specifikaciji građevnog proizvoda, prijavljeno tijelo i proizvođač građevnog proizvoda provode propisane radnje.
Na temelju provedenih radnji te izdanih certifikata odnosno izvješća o ispitivanju od strane prijavljenog tijela, proizvođač izrađuje tehničku dokumentaciju na temelju koje sastavlja izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te postavlja oznaku CE u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011, i to sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Uvoznici smo građevnog proizvoda (krovnih membrana) koji se proizvodi po ASTM normi te smo angažirali ovlašteno certifikacijsko tijelo koje je provelo tvorničku kontrolu proizvodnje i izdalo nam certifikat o sukladnosti tvorničke kontrole. Međutim proizvođač vrši tekuća laboratorijska ispitivanja po ASTM-u, a mi ih moramo prikazati po usklađenoj normi HRN EN 13956:2012 u izjavi o svojstvima kao i na ambalaži. Možemo li taj isti građevinski materijal dati ovlaštenoj instituciji na ispitivanje te prikazati rezultate po EN normi u izjavi o svojstvima.
Budući da se radi o Sustavu 2+ ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, slijedom kojeg sukladno Prilogu V točci 1.3. (a) (iii) Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014 proizvođač provodi ispitivanje uzoraka koje uzima u proizvodnom pogonu u skladu s propisanom planom ispitivanja.
Dakle, tekuća ispitivanja građevnog proizvoda provode se prema normi ispitivanja na koju upućuje usklađena norma HRN EN 13956:2012, i to tijekom njegove proizvodnje, a ne naknadno.
Budući da se radi o Sustavu 2+ ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, slijedom kojeg sukladno Prilogu V točci 1.3. (a) (iii) Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014 proizvođač provodi ispitivanje uzoraka koje uzima u proizvodnom pogonu u skladu s propisanom planom ispitivanja.
Dakle, tekuća ispitivanja građevnog proizvoda provode se prema normi ispitivanja na koju upućuje usklađena norma HRN EN 13956:2012, i to tijekom njegove proizvodnje, a ne naknadno.
Postoje li u Republici Hrvatskoj dodatni zahtjevi za građevne proizvode koji su u kontaktu s pitkom vodom?
Tehničkim propisom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13, 136/14 i 119/15) člankom 9. stavkom 4. propisano je da ako je građevni proizvod namijenjen uporabi koja podrazumijeva kontakt toga proizvoda s pitkom vodom, tada se za taj proizvod osim ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava mora provesti i postupak utvrđivanja podobnosti za tu namjenu prema posebnom propisu.
Posebni propisi koji reguliraju postupak utvrđivanja podobnosti građevnih proizvoda koji su u kontaktu s pitkom vodom u Republici Hrvatskoj su:
Tehničkim propisom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13, 136/14 i 119/15) člankom 9. stavkom 4. propisano je da ako je građevni proizvod namijenjen uporabi koja podrazumijeva kontakt toga proizvoda s pitkom vodom, tada se za taj proizvod osim ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava mora provesti i postupak utvrđivanja podobnosti za tu namjenu prema posebnom propisu.
Posebni propisi koji reguliraju postupak utvrđivanja podobnosti građevnih proizvoda koji su u kontaktu s pitkom vodom u Republici Hrvatskoj su:
- Zakon o vodi za ljudsku potrošnju ("Narodne novine", broj 56/13 i 64/15) te
- Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju ("Narodne novine", broj 125/13, 141/13 i 128/15), a koji su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.
Za detaljnije informacije o postupku utvrđivanja podobnosti građevnih proizvoda koji su u kontaktu s pitkom vodom molimo obratiti se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo - Službi za zdravstvenu ekologiju.
U usklađenoj normi EN 13986:2004, u Dodatku B Bilješci 5 navedeno je: „In certain countries only Products of class E1 are allowed“. Postoji li u Republici Hrvatskoj takav zahtjev?
Na odluku o objavljivanju svojstava bitnih značajki mogu utjecati odredbe koje se tiču ugradnje građevnih proizvoda za građevine koje se grade na području Republike Hrvatske, slijedom čega moguće je u projektima odrediti zahtjev (najmanje) u odnosu na ona svojstva bitnih značajki kako su navedeni u dodacima ZA usklađenih normi.
Za ploče na osnovi drva za uporabu u graditeljstvu, čija se svojstva specificiraju temeljem usklađene norme HRN EN 13986:2008, Prilogom A Tehničkog propisa za drvene konstrukcije ("Narodne novine", broj 121/07, 58/09, 125/10, 136/12) propisano je da u prostorima u kojima bi oslobađanje formaldehida moglo imati utjecaj na zdravlje (prostori gdje borave ljudi, životinje, prostori u kojima se čuva hrana i sl.) za konstrukcijsko drvo koje se međusobno povezuje ili nastavlja lijepljenjem (zupčasto spojeno konstrukcijsko drvo), nosače na osnovi drva i ploče na osnovi drva, u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano svojstvo emisije formaldehida.
Na odluku o objavljivanju svojstava bitnih značajki mogu utjecati odredbe koje se tiču ugradnje građevnih proizvoda za građevine koje se grade na području Republike Hrvatske, slijedom čega moguće je u projektima odrediti zahtjev (najmanje) u odnosu na ona svojstva bitnih značajki kako su navedeni u dodacima ZA usklađenih normi.
Za ploče na osnovi drva za uporabu u graditeljstvu, čija se svojstva specificiraju temeljem usklađene norme HRN EN 13986:2008, Prilogom A Tehničkog propisa za drvene konstrukcije ("Narodne novine", broj 121/07, 58/09, 125/10, 136/12) propisano je da u prostorima u kojima bi oslobađanje formaldehida moglo imati utjecaj na zdravlje (prostori gdje borave ljudi, životinje, prostori u kojima se čuva hrana i sl.) za konstrukcijsko drvo koje se međusobno povezuje ili nastavlja lijepljenjem (zupčasto spojeno konstrukcijsko drvo), nosače na osnovi drva i ploče na osnovi drva, u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano svojstvo emisije formaldehida.
Obzirom na mogućnost stavljanja oznake CE na ambalažu proizvoda, a na više jezika, zanima me kako je pravilno isto učiniti. Držati se oznake CE koja je propisana relevantnom normom za građevni proizvod, pa jednostavno postaviti više oznaka (svaka oznaka na jednom jeziku) ili je potrebno u jednu propisanu formu oznake CE stavljati tekst na više jezika.
Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14) člankom 21. propisano je da se na građevni proizvod za koji je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima, postavlja oznaka CE sukladno člancima 8. i 9. Uredbe (EU) br. 305/2011, sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, a što ne isključuje mogućnost stavljanja oznake CE i na drugim jezicima i pismima.
Iz navedenoga proizlazi da na građevnom proizvodu može biti postavljeno više oznaka CE, ali jedna od njih mora imati sadržaj napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Također, druge oznake koje se postavljaju uz oznaku CE sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, sukladno načelima stavljanja oznake CE propisane Uredbom (EU) br. 305/2011 i Uredbom (EZ) br. 765/2008, ne smiju obmanjivati treće osobe u pogledu značenja ili oblika oznake CE sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom te istoj ne smiju smanjivati vidljivost, čitljivost i značenje.
Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14) člankom 21. propisano je da se na građevni proizvod za koji je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima, postavlja oznaka CE sukladno člancima 8. i 9. Uredbe (EU) br. 305/2011, sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, a što ne isključuje mogućnost stavljanja oznake CE i na drugim jezicima i pismima.
Iz navedenoga proizlazi da na građevnom proizvodu može biti postavljeno više oznaka CE, ali jedna od njih mora imati sadržaj napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Također, druge oznake koje se postavljaju uz oznaku CE sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, sukladno načelima stavljanja oznake CE propisane Uredbom (EU) br. 305/2011 i Uredbom (EZ) br. 765/2008, ne smiju obmanjivati treće osobe u pogledu značenja ili oblika oznake CE sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom te istoj ne smiju smanjivati vidljivost, čitljivost i značenje.
Proizvođač proizvodi građevni proizvod i zadovoljava zahtjeve Uredbe (EU) br. 305/2011 (izjava o svojstvima, tehnička dokumentacija, oznaka CE, ...). Postoji certifikat o sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje koji je izdan proizvođaču za taj proizvod. Proizvod se prodaje samo jednoj tvrtci, pod identitetom (znakom i nazivom) te tvrtke. Je li moguće kupca prozvati ovlaštenim predstavnikom te ga ovlastiti, između ostalog, za stavljanje na raspolaganje na tržište tog proizvoda? Ili je ispravnije definirati kupca kao distributera? U tom slučaju me zanima kako ispuniti članak 15. Uredbe gdje je navedeno da je distributer podložan obvezama proizvođača sukladno članku 11. Uredbe. Što to točno znači? Na temelju kojeg postupka/dokumenta distributer treba izraditi izjavu o svojstvima, odnosno oznaku CE?
Člankom 2. stavkom 1. točkom 19. i 20. Uredbe (EU) br. 305/2011 definirani su sljedeći pojmovi:
proizvođač znači svaka fizička ili pravna osoba koja proizvodi građevni proizvod ili koja je takav proizvod osmislila ili proizvela i trguje tim proizvodom pod svojim imenom ili žigom,
distributer znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu, koja nije proizvođač ili uvoznik, koja je građevni proizvod stavila na raspolaganje na tržište.
Nadalje, člankom 15. Uredbe (EU) br. 305/2011 uvoznik ili distributer smatraju se proizvođačem za potrebe Uredbe te su podložni obvezama proizvođača sukladno članku 11. ako na tržište stavljaju proizvod pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom ili kada mijenjaju građevni proizvod koji je već stavljen na tržište na način koji može utjecati na sukladnost s izjavom o svojstvima.
Dakle, iz odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011 vrlo je jasno propisano da ukoliko osoba koja proizvodi građevni proizvod, ali ne trguje istim pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom, ne smatra se „proizvođačem“, već se istim smatra gospodarski subjekt koji na tržište stavlja građevni proizvod pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom, te je isti podložan obvezama proizvođača sukladno članku 11. Uredbe (EU) br. 305/2011 , a što znači da mora ispuniti obveze iz tog članka.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 19. i 20. Uredbe (EU) br. 305/2011 definirani su sljedeći pojmovi:
proizvođač znači svaka fizička ili pravna osoba koja proizvodi građevni proizvod ili koja je takav proizvod osmislila ili proizvela i trguje tim proizvodom pod svojim imenom ili žigom,
distributer znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu, koja nije proizvođač ili uvoznik, koja je građevni proizvod stavila na raspolaganje na tržište.
Nadalje, člankom 15. Uredbe (EU) br. 305/2011 uvoznik ili distributer smatraju se proizvođačem za potrebe Uredbe te su podložni obvezama proizvođača sukladno članku 11. ako na tržište stavljaju proizvod pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom ili kada mijenjaju građevni proizvod koji je već stavljen na tržište na način koji može utjecati na sukladnost s izjavom o svojstvima.
Dakle, iz odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011 vrlo je jasno propisano da ukoliko osoba koja proizvodi građevni proizvod, ali ne trguje istim pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom, ne smatra se „proizvođačem“, već se istim smatra gospodarski subjekt koji na tržište stavlja građevni proizvod pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom, te je isti podložan obvezama proizvođača sukladno članku 11. Uredbe (EU) br. 305/2011 , a što znači da mora ispuniti obveze iz tog članka.
Je li potrebno i kako naznačiti zemlju porijekla proizvoda, budući da Zakon o zaštiti potrošača propisuje da je na proizvodu potrebno navesti naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području EU.
Zakonom o zaštiti potrošača ("Narodne novine", br. 41/14. i 110/15.) člankom 6. stavkom 4. je propisano da se odredbe toga članka ne primjenjuju na proizvode čije je označavanje uređeno posebnim propisom.
Budući da su građevni proizvodi uređeni posebnim propisima, na označavanje građevnog proizvoda koji se nalazi u usklađenom području primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 305/2011 i članka 21. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14), dok se na označavanje građevnih proizvoda koji se nalaze u neusklađenom području primjenjuju odredbe članka 29. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14), uz uvjet da je sadržaj oznake napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Zakonom o zaštiti potrošača ("Narodne novine", br. 41/14. i 110/15.) člankom 6. stavkom 4. je propisano da se odredbe toga članka ne primjenjuju na proizvode čije je označavanje uređeno posebnim propisom.
Budući da su građevni proizvodi uređeni posebnim propisima, na označavanje građevnog proizvoda koji se nalazi u usklađenom području primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 305/2011 i članka 21. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14), dok se na označavanje građevnih proizvoda koji se nalaze u neusklađenom području primjenjuju odredbe članka 29. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14), uz uvjet da je sadržaj oznake napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Neusklađeno područje građevnih proizvoda
Koji se propisi u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2013. godine primjenjuju na neusklađeno područje građevnih proizvoda?
Neusklađeno područje građevnih proizvoda u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine.
Na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja mogu se vidjeti svi pozitivni propisi kojima je u Republici Hrvatskoj uređeno područje građevnih proizvoda.
Neusklađeno područje građevnih proizvoda u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine.
Na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja mogu se vidjeti svi pozitivni propisi kojima je u Republici Hrvatskoj uređeno područje građevnih proizvoda.
Kada proizvođač neusklađenog građevnog proizvoda smije sastaviti izjavu o svojstvima i staviti »C« oznaku?
Ukoliko se provodi postupak stavljanja na tržište prema propisima Republike Hrvatske građevnog proizvoda koji se nalazi u neusklađenom području, tada se moraju provesti radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava koje provode proizvođač i (hrvatsko) odobreno tijelo, na temelju kojih (hrvatsko) odobreno tijelo izdaje certifikat odnosno izvješće, a proizvođač sukladno odredbama članka 26. stavka 1., članka 28., članka 29. stavka 2. te članka 30. stavaka 2. i 8. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", br. 76/13. i 30/14.) sastavlja (hrvatsku) izjavu o svojstvima i tehničku uputu napisane na hrvatskom jeziku latiničnim pismom te označava proizvod (hrvatskom) »C« oznakom.
Ukoliko se provodi postupak stavljanja na tržište prema propisima Republike Hrvatske građevnog proizvoda koji se nalazi u neusklađenom području, tada se moraju provesti radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava koje provode proizvođač i (hrvatsko) odobreno tijelo, na temelju kojih (hrvatsko) odobreno tijelo izdaje certifikat odnosno izvješće, a proizvođač sukladno odredbama članka 26. stavka 1., članka 28., članka 29. stavka 2. te članka 30. stavaka 2. i 8. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", br. 76/13. i 30/14.) sastavlja (hrvatsku) izjavu o svojstvima i tehničku uputu napisane na hrvatskom jeziku latiničnim pismom te označava proizvod (hrvatskom) »C« oznakom.
Popis neusklađenih normi na koje upućuje tehnički propis može se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.
Sastavljanje izjave o svojstvima i stavljanje »C« oznake na građevni proizvod smatra se izjavom proizvođača da preuzima odgovornost za sukladnost građevnog proizvoda s objavljenim svojstvima.
Pod kojim uvjetima se neusklađeni građevni proizvod koji je stavljen na tržište druge članice Europske unije smije nalaziti na tržištu Republike Hrvatske?
Ukoliko za takve građevne proizvode nije provedena procedura propisana za stavljanje na tržište na području Republike Hrvatske može se primijeniti članak 54. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14).
Člankom 54. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14) je osiguran protok slobode kretanja roba u neusklađenom području, a u skladu s europskim zakonodavstvom odnosno Uredbom (EZ) br. 764/2008 (Uredba o međusobnom priznavanju).
Za građevne proizvode u neusklađenom području, a koji se prodaju u drugoj državi članici u skladu s njezinim propisima kojima su uređeni građevni proizvodi, proizvođač može odabrati način stavljanja istih na raspolaganje na tržište Republike Hrvatske:
Ukoliko za takve građevne proizvode nije provedena procedura propisana za stavljanje na tržište na području Republike Hrvatske može se primijeniti članak 54. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14).
Člankom 54. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14) je osiguran protok slobode kretanja roba u neusklađenom području, a u skladu s europskim zakonodavstvom odnosno Uredbom (EZ) br. 764/2008 (Uredba o međusobnom priznavanju).
Za građevne proizvode u neusklađenom području, a koji se prodaju u drugoj državi članici u skladu s njezinim propisima kojima su uređeni građevni proizvodi, proizvođač može odabrati način stavljanja istih na raspolaganje na tržište Republike Hrvatske:
- Na način da se isti građevni proizvodi direktno, bez dodatnog ispitivanja odnosno ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, stave na raspolaganje na tržište, ili
- Na način da se za iste građevne proizvode dokaže da ispunjavaju zahtjeve hrvatske tehničke specifikacije u skladu sa Zakonom o građevnim proizvodima i propisima za provedbu tog Zakona (drugim riječima, postupanje po odredbama članaka 26., 28., 29. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14).
U prvom slučaju se za te građevne proizvode ne smije sastaviti (hrvatska) izjava o svojstvima niti ih se smije označiti »C« oznakom koja je propisana u Republici Hrvatskoj za neusklađeno područje.
Gospodarski subjekt koji građevni proizvod opisan pod točkom 1. stavlja na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske mora osigurati da u pratećoj dokumentaciji bude naznačena namjeravana uporaba ili uporabe i značajke proizvoda te da sadrži sigurnosne obavijesti i upute o rukovanju, skladištenju, ugradnji i trajnom odlaganju građevnog proizvoda, pisane na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Na ugradnju takvog građevnog proizvoda se primjenjuju odredbe članka 17a. Tehničkog propisa o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13, 136/14 i 119/15), sukladno kojem se u glavnom projektu specificiraju svojstva bitnih značajki građevnog proizvoda, a program kontrole i osiguranja kvalitete mora, osim sadržaja iz članka 17. stavka 1. toga Tehničkog propisa, obavezno sadržavati i:
- jasnu naznaku načina uporabe toga proizvoda u projektiranoj građevini,
- sigurnosne pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se taj proizvod mogao ugraditi u projektiranu građevinu,
- uvjete rukovanja, skladištenja, ugradnje i trajnog odlaganja toga proizvoda u odnosu na građenje, uporabu i razgradnju projektirane građevine,
- dodatna ispitivanja svojstava bitnih značajki građevnog proizvoda i/ili drugi način dokazivanja uporabljivosti tog proizvoda za projektiranu građevinu, osobito u odnosu na zemljopisne, klimatske ili druge osobitosti lokacije na kojoj se građevina gradi i/ili osobitosti projektirane građevine glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva, odnosno izjavu projektanta da dodatna ispitivanja i/ili drugi način dokazivanja uporabljivosti nije potreban.
Što ako za građevni proizvod ne postoji norma?
Ukoliko građevni proizvod nije obuhvaćen normom, smjernicom za tehničko dopuštenje (ETAG) ili tehničkim dopuštenjem (ETA), jedna od mogućnosti stavljanja građevnog proizvoda na tržište propisana je člankom 19. Uredbe (EU) br. 305/2011 prema kojoj proizvođač podnosi zahtjev za europsku tehničku ocjenu, te na temelju njega organizacija TAB-ova (tijela za tehničko ocjenjivanje) izrađuje i donosi europski dokument za ocjenjivanje za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u potpunosti obuhvaćen usklađenom normom, a čije svojstvo glede njegovih bitnih značajka ne može biti u potpunosti ocijenjeno sukladno postojećoj usklađenoj normi.
Načela izrade i donošenja europskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze TAB-ova koji zaprimaju zahtjev za europsku tehničku ocjenu, objavljivanje europskog dokumenta za ocjenjivanje te europska tehnička ocjena propisani su člancima 20. do 26. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Druga mogućnost dana je odredbom članka 37. Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14) kojom je propisano da za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u cijelosti obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ili za koji se u skladu s postojećom usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ne mogu u cijelosti ocijeniti svojstva u odnosu na njegove bitne značajke, na traženje proizvođača hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje (HTTO) uz prethodnu suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja izrađuje hrvatski dokument za ocjenjivanje i izdaje hrvatsku tehničku ocjenu.
Načela izrade, sadržaj hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze HTTO-a pri izdavanju hrvatske tehničke ocjene, objavljivanje hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje te hrvatska tehnička ocjena propisani su člancima 38. do 42. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14..
Ukoliko građevni proizvod nije obuhvaćen normom, smjernicom za tehničko dopuštenje (ETAG) ili tehničkim dopuštenjem (ETA), jedna od mogućnosti stavljanja građevnog proizvoda na tržište propisana je člankom 19. Uredbe (EU) br. 305/2011 prema kojoj proizvođač podnosi zahtjev za europsku tehničku ocjenu, te na temelju njega organizacija TAB-ova (tijela za tehničko ocjenjivanje) izrađuje i donosi europski dokument za ocjenjivanje za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u potpunosti obuhvaćen usklađenom normom, a čije svojstvo glede njegovih bitnih značajka ne može biti u potpunosti ocijenjeno sukladno postojećoj usklađenoj normi.
Načela izrade i donošenja europskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze TAB-ova koji zaprimaju zahtjev za europsku tehničku ocjenu, objavljivanje europskog dokumenta za ocjenjivanje te europska tehnička ocjena propisani su člancima 20. do 26. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Druga mogućnost dana je odredbom članka 37. Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14) kojom je propisano da za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u cijelosti obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ili za koji se u skladu s postojećom usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ne mogu u cijelosti ocijeniti svojstva u odnosu na njegove bitne značajke, na traženje proizvođača hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje (HTTO) uz prethodnu suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja izrađuje hrvatski dokument za ocjenjivanje i izdaje hrvatsku tehničku ocjenu.
Načela izrade, sadržaj hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze HTTO-a pri izdavanju hrvatske tehničke ocjene, objavljivanje hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje te hrvatska tehnička ocjena propisani su člancima 38. do 42. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14..
Proizvođači smo industrijski proizvedenog građevnog proizvoda za pokrivanje krovova kojeg bismo htjeli koristiti na hrvatskom tržištu. Imamo njemačko dopuštenje Z.14.1-182. Može li se takav proizvod ugraditi u Republici Hrvatskog i koji su dokumenti potrebni za njegovu certifikaciju?
Budući da se radi o građevnom proizvodu koji se nalazi u neusklađenom području, a na kojeg imaju utjecaja nacionalne specifičnosti za projektiranje konstrukcija u Republici Hrvatskoj, isti je u Republici Hrvatskoj uređen Glavom III. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14).
U cilju stavljanja građevnog proizvoda iz upita na tržište Republike Hrvatske te ugradnje istog u građevinu koja se gradi na području Republike Hrvatske, odredbom članka 37. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14) propisano je da za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u cijelosti obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ili za koji se u skladu s postojećom usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ne mogu u cijelosti ocijeniti svojstva u odnosu na njegove bitne značajke, na traženje proizvođača hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje (HTTO) uz prethodnu suglasnost Ministarstva izrađuje hrvatski dokument za ocjenjivanje i izdaje hrvatsku tehničku ocjenu.
Budući da na građevni proizvod iz upita imaju utjecaj nacionalne specifičnosti za projektiranje konstrukcija u Republici Hrvatskoj, tehničkim propisima propisana su nacionalna pravila vezana za projektiranje, izvođenje radova na izradi, održavanje te svojstva građevnog proizvoda u odnosu na njegove bitne značajke i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u konstrukcije, kao i na primjenu nacionalnih dodataka Eurokodova čiji uvid možete izvršiti u normoteci Hrvatskog zavoda za norme.
Gospodarski subjekt koji i ugrađuje građevni proizvod, sukladno članku 53. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17) postaje sudionik u gradnji odnosno izvođač, slijedom čega su člancima 69. i 70. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", br. 78/15, 118/18) propisani uvjeti pod kojima strani izvođač koji ima sjedište u drugoj državi ugovornici EGP-a može obavljati djelatnosti građenja građevine u Republici Hrvatskoj.
Budući da se radi o građevnom proizvodu koji se nalazi u neusklađenom području, a na kojeg imaju utjecaja nacionalne specifičnosti za projektiranje konstrukcija u Republici Hrvatskoj, isti je u Republici Hrvatskoj uređen Glavom III. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14).
U cilju stavljanja građevnog proizvoda iz upita na tržište Republike Hrvatske te ugradnje istog u građevinu koja se gradi na području Republike Hrvatske, odredbom članka 37. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13, 30/14) propisano je da za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u cijelosti obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ili za koji se u skladu s postojećom usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ne mogu u cijelosti ocijeniti svojstva u odnosu na njegove bitne značajke, na traženje proizvođača hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje (HTTO) uz prethodnu suglasnost Ministarstva izrađuje hrvatski dokument za ocjenjivanje i izdaje hrvatsku tehničku ocjenu.
Budući da na građevni proizvod iz upita imaju utjecaj nacionalne specifičnosti za projektiranje konstrukcija u Republici Hrvatskoj, tehničkim propisima propisana su nacionalna pravila vezana za projektiranje, izvođenje radova na izradi, održavanje te svojstva građevnog proizvoda u odnosu na njegove bitne značajke i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u konstrukcije, kao i na primjenu nacionalnih dodataka Eurokodova čiji uvid možete izvršiti u normoteci Hrvatskog zavoda za norme.
Gospodarski subjekt koji i ugrađuje građevni proizvod, sukladno članku 53. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17) postaje sudionik u gradnji odnosno izvođač, slijedom čega su člancima 69. i 70. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", br. 78/15, 118/18) propisani uvjeti pod kojima strani izvođač koji ima sjedište u drugoj državi ugovornici EGP-a može obavljati djelatnosti građenja građevine u Republici Hrvatskoj.
Ukoliko talijanski proizvođač protuprovalnih vrata posjeduje važeći certifikat za vrata otporna na vatru, s kojim nesmetano radi na tržištu EU, može li istim certifikatom prevedenim na hrvatski jezik započeti plasman svojih proizvoda otpornih na vatru i u Hrvatskoj?
Na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja može se pronaći tumačenje vezano za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava te razredbu (klasifikaciju) prozora i vrata koji se ugrađuju između prostora i/ili prostorija koje pripadaju različitim požarnim odjeljcima:
pod „MIŠLJENJE PROZORI I VRATA“.
Na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja može se pronaći tumačenje vezano za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava te razredbu (klasifikaciju) prozora i vrata koji se ugrađuju između prostora i/ili prostorija koje pripadaju različitim požarnim odjeljcima:
pod „MIŠLJENJE PROZORI I VRATA“.