Unaprjeđenje postojećeg stanja zgrade
Molim za pomoć u vidu tumačenja vezano uz pripremu projekata za natječaj za sufinanciranje energetske obnove zgrada javne namjene.
Konkretno pitanje za koje molim pomoć je sljedeće: ukoliko se projektira povećanje potresne otpornosti iznad 10%, kako da projektanti projektiraju, treba li ići na građevinsku dozvolu? Može li se na bilo koju razinu povećavati potresna otpornost a ne kao po Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije gdje se traži 100% potresna otpornost za zgrade koje nisu oštećene u potresu? Odnosno, može li se sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama projektirati kao „unaprjeđenje“ na bilo koju razinu potresne otpornosti (s glavnim projektom bez građevinske dozvole)?
Unaprjeđenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade moguće je ostvariti i povećanjem potresne otpornosti postojeće zgrade koja je u uporabljivom stanju i koja je obnovljena sukladno važećim propisima ako je bila oštećena u potresu. Ako se povećanje potresne otpornosti postojeće zgrade provodi kroz unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, navedenim povećanjem potresne otpornosti zgrade u odnosu na postojeće stanje ujedno treba postići i: veću potresnu otpornost zgrade u odnosu na propise i pravila struke u vrijeme kad je zgrada projektirana i/ili izgrađena, veću potresnu otpornost od one postignute zadnjom rekonstrukcijom/obnovom zgrade, te, za zgrade koje su bile oštećene u potresima 2020. i veću potresnu otpornost od one propisane razinom obnove za predmetnu zgradu.
Sukladno čl.150. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) vlasnik građevine je dužan osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za građevinu te unapređivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u građevini.
Projektant treba najprije vlasniku prikazati mogućnosti povećanja potresne otpornosti zgrade na najvišu razinu propisanu važećim propisima za postojeću zgradu, a tek onda ostale razine povećanja potresne otpornosti zgrade koje smatra izvedivima, a vlasnik treba biti svjestan činjenice ako se navedenim unaprjeđenjem ne postigne najviša razina potresne otpornosti predmetne zgrade sukladno važećim propisima.
Nadalje, sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23) čl.5. stavku 1. se „ bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj građevini kojima se unaprjeđuje ili poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.“
Mapa građevinskog projekta izrađenog u skladu s važećim propisima između ostalog treba sadržavati:
- ocjenu proračunske potresne otpornosti postojećeg stanja i povećane proračunske potresne otpornosti unaprijeđenog stanja zgrade na temelju rješenja unaprjeđenja danih u projektu i
- omjer proračunske potresne otpornosti unaprijeđenog stanja zgrade i proračunske potresne otpornosti postojeće zgrade
Navedena proračunska potresna otpornost je vrijednost potresnog djelovanja iskazanog kao vršno ubrzanje tla tipa A za koje konstrukcija doseže granično stanje znatnog oštećenja i određuje se u skladu s normama niza HRN EN 1998, te je kod određivanja otpornosti potrebno uključiti faktor važnosti prema HRN EN 1998-1 u skladu s važećim propisima.
Isto tako, potrebno je provesti kontrolu projekta sukladno važećem Pravilniku o kontroli projekta.
Nakon provedenog zahvata unaprjeđenja, ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu ne smije biti smanjeno u odnosu na stanje prije zahvata.
Prema svemu navedenom, odnosno sukladno članku 150. stavku 2. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) i članku 5. stavku 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22) kroz javne pozive za energetsku/sveobuhvatnu obnovu zgrada uz mjere energetske učinkovitosti (na ovojnici i tehničkim sustavima i OIE) između ostalog, sufinanciraju se i unaprjeđenja postojećeg stanja zgrade, odnosno povećanje potresne otpornosti zgrade za najmanje 10% u odnosu na postojeće stanje potresne otpornosti zgrade, povećanje sigurnosti u slučaju požara, unaprjeđenje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta.
Konkretno pitanje za koje molim pomoć je sljedeće: ukoliko se projektira povećanje potresne otpornosti iznad 10%, kako da projektanti projektiraju, treba li ići na građevinsku dozvolu? Može li se na bilo koju razinu povećavati potresna otpornost a ne kao po Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije gdje se traži 100% potresna otpornost za zgrade koje nisu oštećene u potresu? Odnosno, može li se sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama projektirati kao „unaprjeđenje“ na bilo koju razinu potresne otpornosti (s glavnim projektom bez građevinske dozvole)?
Unaprjeđenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade moguće je ostvariti i povećanjem potresne otpornosti postojeće zgrade koja je u uporabljivom stanju i koja je obnovljena sukladno važećim propisima ako je bila oštećena u potresu. Ako se povećanje potresne otpornosti postojeće zgrade provodi kroz unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, navedenim povećanjem potresne otpornosti zgrade u odnosu na postojeće stanje ujedno treba postići i: veću potresnu otpornost zgrade u odnosu na propise i pravila struke u vrijeme kad je zgrada projektirana i/ili izgrađena, veću potresnu otpornost od one postignute zadnjom rekonstrukcijom/obnovom zgrade, te, za zgrade koje su bile oštećene u potresima 2020. i veću potresnu otpornost od one propisane razinom obnove za predmetnu zgradu.
Sukladno čl.150. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) vlasnik građevine je dužan osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za građevinu te unapređivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u građevini.
Projektant treba najprije vlasniku prikazati mogućnosti povećanja potresne otpornosti zgrade na najvišu razinu propisanu važećim propisima za postojeću zgradu, a tek onda ostale razine povećanja potresne otpornosti zgrade koje smatra izvedivima, a vlasnik treba biti svjestan činjenice ako se navedenim unaprjeđenjem ne postigne najviša razina potresne otpornosti predmetne zgrade sukladno važećim propisima.
Nadalje, sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23) čl.5. stavku 1. se „ bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj građevini kojima se unaprjeđuje ili poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.“
Mapa građevinskog projekta izrađenog u skladu s važećim propisima između ostalog treba sadržavati:
- ocjenu proračunske potresne otpornosti postojećeg stanja i povećane proračunske potresne otpornosti unaprijeđenog stanja zgrade na temelju rješenja unaprjeđenja danih u projektu i
- omjer proračunske potresne otpornosti unaprijeđenog stanja zgrade i proračunske potresne otpornosti postojeće zgrade
Navedena proračunska potresna otpornost je vrijednost potresnog djelovanja iskazanog kao vršno ubrzanje tla tipa A za koje konstrukcija doseže granično stanje znatnog oštećenja i određuje se u skladu s normama niza HRN EN 1998, te je kod određivanja otpornosti potrebno uključiti faktor važnosti prema HRN EN 1998-1 u skladu s važećim propisima.
Isto tako, potrebno je provesti kontrolu projekta sukladno važećem Pravilniku o kontroli projekta.
Nakon provedenog zahvata unaprjeđenja, ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu ne smije biti smanjeno u odnosu na stanje prije zahvata.
Prema svemu navedenom, odnosno sukladno članku 150. stavku 2. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) i članku 5. stavku 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22) kroz javne pozive za energetsku/sveobuhvatnu obnovu zgrada uz mjere energetske učinkovitosti (na ovojnici i tehničkim sustavima i OIE) između ostalog, sufinanciraju se i unaprjeđenja postojećeg stanja zgrade, odnosno povećanje potresne otpornosti zgrade za najmanje 10% u odnosu na postojeće stanje potresne otpornosti zgrade, povećanje sigurnosti u slučaju požara, unaprjeđenje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta.