Financijska sredstva za obnovu

Obnova, osim što je stručno kompleksna i podrazumijeva interdisciplinaran pristup, ujedno je i izuzetno financijski zahtjevna. 

Štete izazvane potresima su ogromne, radi se o 86 milijardi kuna za Zagreb i okolicu i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna.

Intenzivnim aktivnostima Vlade na svim razinama za obnovu, rekonstrukciju i revitalizaciju pogođenih područja dosad je osigurano oko 3,8 milijardi eura, odnosno oko 28,5 milijardi kuna što uključuje sredstva EU fondova te zajam međunarodnih financijskih institucija. 

Iz Europskog fonda solidarnosti Hrvatskoj je krajem 2020. godine odobreno rekordnih 683 milijuna eura za saniranje posljedica potresa u Zagrebu. Za ta su sredstva resorna ministarstva i Grad Zagreb raspisali javne pozive namijenjene obnovi zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, prometne infrastrukture i zdravstva te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, a sredstva povlače izravno i Grad Zagreb i susjedne županije.

Na temelju dokumenta "Brza procjena štete i potreba za područja pogođena potresom iz prosinca 2020. godine", Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije podnijelo je 18. ožujka 2021. godine zahtjev Republike Hrvatske za sredstva financijske pomoći za obnovu iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Dodatno, potpisan je zajam Svjetske banke. Ukupna vrijednost zajma iznosi 200 milijuna USD, od čega je 180 milijuna USD namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, 15 milijuna  USD za nadzor i pripravnost javnog zdravstva, te 5 milijuna  USD za upravljanje projektom. Više o zajmu