Apolitika
Inicijativa za izradu i donošenje ovog dokumenta pokrenuta je od strane Razreda arhitekata HKAIG i Udruženja hrvatskih arhitekata na 1. kongresu hrvatskih arhitekata 2004. godine, te nastavljena na 2. kongresu hrvatskih arhitekata 2007. godine.
U sklopu 3. kongresa hrvatskih arhitekata Apolitika 2013., održanom 2010. godine promovirane su smjernice za izradu Hrvatske arhitektonske politike te je započeto s radom na definiranju i izradi dokumenta. Prepoznavanje mjesta arhitekture u smislu njene kulturne, estetske i društvene vrijednosti dovelo je do potpisivanja zajedničke Izjave, u Splitu 25. listopada 2010. godine, od strane predstavnika Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Savjeta prostornog uređenja Države, Hrvatske komore arhitekata i Udruženja hrvatskih arhitekata, kojom su se obvezali na promicanja i aktivno sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz donošenje dokumenta, čime je započeto stvaranje nacionalne platforme.
Bez obzira na to kako doživljavamo arhitekturu, kvaliteta izgrađenog okoliša zbog svoje sve prisutne prirode, duboko utječe na kvalitetu našeg života. Arhitektura je vjerojatno najočitije fizičko svjedočanstvo naše kulture i vrijednosti. Loša prostorna i arhitektonska rješenja su vidljiva i prepoznatljiva, ona su javna i kao takva imaju veliki utjecaj na kvalitetu života kako pojedinca, tako i cjelokupnog društva. Bitno je naglasiti da je donošenjem ovog dokumenta Vlada prepoznala društveni i kulturni značaj arhitekture i postala promotor u njenoj promidžbi i ostvarivanju kvalitetnog izgrađenog okoliša. Oni koji dolaze iza nas, naslijediti će arhitekturu i prostorne odnose oblikovane prema našim profesionalnim znanjima, estetskim i socijalnim mjerilima, i po tome će određivati vrijednost vremena u kome danas živimo i djelujemo.
ApolitikA je usmjerena na ostvarivanje tri osnovna cilja. Kulturu građenja koja je preduvjet za kvalitetu izgrađenog prostora, zatim na kvalitetu izgrađenog prostora kao osnove za dobar život svakog pojedinca, te na kvalitetnu arhitekturu koja treba postati poticaj nacionalnom razvoju i napretku.
Arhitektonske politike formatirane su na način da postanu katalizator procesa održivog razvoja, brige o javnom interesu i prostoru, unaprjeđenja oblikovnih vrijednosti utemeljenih u graditeljskim posebnostima, zaštiti zdravlja, klime i sigurnosti.
- cjelokupan izgrađen prostor koji predstavlja fizički okvir unutar kojega se odvijaju ljudske aktivnosti,
- temeljno obilježje povijesti, kulture i života svake nacije,
- umjetnost građenja, oblikovna nadgradnja tehničkog čina nastajanja čovjekova životnog prostora kojim stvaralačko htijenje definira i oplemenjuje svoje postojanje, manifestirajući time stvaralačku komponentu ljudskosti.
U najširem smislu, arhitektura predstavlja cjelokupan, od čovjeka kreativno stvoren (izgrađeni) prostor koji obuhvaća zgrade i građevine, vanjske prostore, infrastrukturu, krajobraz i ostale prostorne vrijednosti.
Arhitektonskim se politikama definira i unapređuje svekolika kultura građenja, daje smisao principima održivog razvoja u kvalitetnom, sigurnom i zdravom okolišu, podiže svijest javnosti o znaćaju kulturnog krajobraza te potiĉe transparentnost i interakciju svih zainteresiranih strana u procesu oblikovanja prostora.