Zaštićeni najmoprimci

Obrazac je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva pod rubrikom „Zaštićeni najmoprimci“ kao i svi relevantni propisi vezani na temu provedbe Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske.
 

Potrebno je dostaviti ugovor o najmu stana (ili presudu koja taj ugovor zamjenjuje) i izvadak iz zemljišnih knjiga kako bi se moglo utvrditi tko je zaštićeni najmoprimac, a tko vlasnik stana. Ako stranka ne raspolaže tim dokazima, može dostaviti drugu dokumentaciju kojom se te činjenice posredno dokazuju. Važno je napomenuti da se u ovoj fazi provedbe Zakona potrebno prijaviti i dostaviti dokumentaciju s kojom stranka trenutno raspolaže, a naknadno će biti obaviješteni o dodatnoj dokumentaciji koju će eventualno trebati dostaviti. 

Odnosi li se Zakon i Javni poziv na sve zaštićene najmoprimce?

Javni poziv se odnosi  na zaštićene najmoprimce u stanovima u privatnom vlasništvu i zaštićeni najmoprimci se prijavljuju u registar samo ako je vlasnik stana fizička osoba ili trgovačko društvo („firma“, „tvrtka“, „poduzeće“, društvo s ograničenom odgovornosti, dioničko društvo,…). 

Ako je vlasnik Republika Hrvatska, županija, grad, općina, ustanova (HZZO, HZMO, školska ustanova, dom zdravlja i slično), ne treba se javljati na Javni poziv. U slučaju kada stranka nije sigurna tko je vlasnik nekretnine ili su suvlasnici nekretnine RH,ustanove,županije,gradovi i općine potrebno je prijaviti se kako bi se predmet razmotrio.  

 

Obvezno je da vlasnik popuni podatke za sebe, a zaštićeni najmoprimac popunjava svoje podatke. Ako ima više suvlasnika, može svatko podnijeti svoj obrazac. Međutim, ako se slažu oko načina rješenja pitanja (i oko programske mjere), dozvoljeno je podnijeti zajednički jedan zahtjev. Ako vlasnik ili zaštićeni najmoprimac imaju podatke o drugoj strani, mogu ih navoditi u obrascu, ali nije nužno. Popunjavanje obrasca podacima kojima raspolaže za drugu stranu može kasnije olakšati postupak, osobito ako se druga strana ne javi.

Mogu li na jednom obrascu staviti podatke više suvlasnika/osoba u zajedničkom kućanstvu najmoprimaca?

U slučaju kada postoji više suvlasnika, svaki suvlasnik zasebno može podnijeti svoj obrazac. Međutim, ako se slažu oko načina rješenja pitanja (i oko programske mjere), dozvoljeno je podnijeti zajednički jedan zahtjev. Poželjno je navesti sve članove zajedničkog kućanstva zaštićenog najmoprimca.

Da li dostavljena dokumentacija mora biti ovjerena kod javnog bilježnika?

U ovoj fazi postupka prihvaća se i neovjerena dokumentacija. Kasnije, u provedbi postupka, mogu se zatražiti na uvid izvornici ili dostava ovjerenih preslika.

Tko plaća  naknadu javnog bilježnika?

U ovoj fazi postupka naknadu javnom bilježniku plaća stranka u postupku. Taj trošak se odnosi na ovjeru izjave da zaštićeni najmoprimac ni njen/njegov bračni ili izvanbračni drug ili životni partner nemaju drugu useljivu nekretninu u vlasništvu u istoj jedinici lokalne samouprave. Važno je napomenuti da je u ovoj fazi dozvoljeno poslati neovjerenu izjavu, a kasnije, tijekom provedbe upravnog postupka, uzet će se ovjerena izjava (kada se utvrdi da je osoba koja daje izjavu zaštićeni najmoprimac u stanu u privatnom vlasništvu).

Za kasnije faze postupka, propisano je da troškove javnog bilježnika plaća Republika Hrvatska.
 

Ako i vlasnik i zaštićeni najmoprimac istog stana propuste rok za prijavu stana u Registar, ali je stan naveden u popisu stanova po jedinicama lokalne samouprave i/ili u bazi podataka APN-a, nadležni upravni odjel jedinice lokalne samouprave će, na zahtjev Ministarstva, bez odgode provjeriti činjenice vezane uz status stana na licu mjesta i o utvrđenim činjenicama obavijestiti službenu osobu. U tom slučaju, ako se utvrdi da u stanu stanuje zaštićeni najmoprimac, a stan je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe, službena osoba će bez odgode upozoriti stranke na posljedice propuštanja roka te im odrediti dopunski rok za podnošenje prijave najkasnije do 31. kolovoza 2024.
 

Pravni odnos zaštićenog najma sa zaštićenom najamninom pretvara se u pravni odnos najma na neodređeno vrijeme, s prosječnom slobodno ugovorenom najamninom koju je zaštićeni najmoprimac dužan plaćati vlasniku stana. Podatak o visini prosječne slobodno ugovorene najamnine za pojedini stan dužno je, na zahtjev stranke, dati nadležno tijelo porezne uprave. Vlasnik stana gubi pravo na solidarnu naknadu ako je na nju bio ovlašten.

 

 

Podatak o visini prosječne slobodno ugovorene najamnine za pojedini stan dužno je, na zahtjev stranke, dati nadležno tijelo porezne uprave. Vlasnik stana gubi pravo na solidarnu naknadu ako je na nju bio ovlašten.

 

 

Ako stranka propusti prijaviti stan u Registar i u dopunskom roku do 31. kolovoza 2024., u Registar se unose podaci i dokumentacija koju je dostavila druga stranka te se smatra da se stranka koja je propustila i dopunski rok odrekla prava na ispravke, dopune ili bilo kakve prigovore vezane uz podatke unesene u Registar, kao i prava na dostavu vlastite dokumentacije ili dokumentacije različite od one koju je dostavila druga stranka.

 

Za vlasnike koji žele dobiti svoj stan u posjed, bitno je da zaokruže mjeru 2. ili 3., a država će naknadno provoditi postupak i dogovore sa zaštićenim najmoprimcem.

Može li opunomoćenik podnijeti obrazac u ime zaštićenog najmoprimca/vlasnika?

Zaštićeni najmoprimac/vlasnik mogu opunomoćiti osobu koja će u njihovo ime podnijeti obrazac za upis u registar.

Svi eventualni dodatni upiti na provedba.statileo@mpgi.hr i broj telefona 01/6383-988