U primjeni nova pravila o obnovi zgrada oštećenih potresom

Slika /slike/Opcenito/potres-Sisak-Petrinja/obnova-1.jpg
  • Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine" broj 102/2010/21, 117/21
  • Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine" broj 137/21


Novčana pomoć može se zatražiti prije, u tijeku i nakon završetka obnove 

Programom se detaljno propisuje način isplate novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu čiju je isplatu moguće zatražiti prije početka, u tijeku i nakon završetka obnove odnosno izvješća nadzornog inženjera.

Isplatu je moguće tražiti:

  • prije početka obnove - isplaćuje se jednokratno na račun obvezne pričuve i odnosi se isključivo na zgrade koje imaju upravitelja 
  • u tijeku obnove - isplaćuje se temeljem računa ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim i okončanim situacijama
  • nakon završene obnove - isplaćuje se po završenim radovima i izvješću nadzornog inženjera

Programom se ujedno propisuje način isplate novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće tijekom ili nakon gradnje, kao i  način provedbe organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrada, a omogućava se i vođenje jednog postupka za uklanjanje i gradnju obiteljske kuće radi učinkovitosti i ekonomičnosti postupka.

Vlasnici će u okviru samoobnove moći izvršiti rekonstrukciju postojeće zgrade i izvan postojećih gabarita, sukladno propisima o gradnji odnosno moći će ishoditi građevinsku dozvolu, a vlasniku se daje mogućnosti i da sam gradi zamjensku obiteljsku kuću na temelju tipskog projekta.

Programom je definirano i samo opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje se grade u organiziranoj obnovi, te je uređeno pitanje stambenog zbrinjavanja davanjem u vlasništvo stana odgovarajuće veličine ili davanjem stana u najam.

Cijene za nabave usluga, radova i građevnih proizvoda se ovim Programom ne mijenjaju, a rokovi za podnošenje svih zahtjeva mijenjaju se radi aktiviranja obnove i ističu 31. prosinca 2023. godine. 


Građani oslobođeni troškova konstrukcijske obnove

Izmjenama Zakona o obnovi građani su oslobođeni obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Iste će financirati Republika Hrvatska i jedinice regionalne samouprave i to u omjeru 80% - 20%, dok će na području na kojem je proglašena katastrofa financiranje i dalje biti u stopostotnom iznosu od strane države.

Ujedno, u postupcima obnove više nije potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose te se ukida zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnoga prava na istoj.
 
Postupci javne nabave ubrzat će se zbog donošenja ​Pravilnika o provedbi postupka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove kojim se uređuju pravila o postupku nabave robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova, kao i pravila žalbenog postupka. 

Građani ujedno mogu ostvariti pravo pred-financiranja troškova konstrukcijske obnove i to na način da se novčana pomoć za obnovu zgrade može isplatiti i prije početka obnove i to na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade. Na ovaj način upravitelji mogu navedenim sredstvima nabavljati sve potrebne usluge i radove za obnovu što će znatno ubrzati postupak, a isti će ujedno biti odgovorni za namjensko trošenje sredstava.

S druge strane, (su)vlasnicima obiteljskih kuća i poslovnih zgrada koje nemaju upravitelja, novčana pomoć isplaćuje se nakon završene obnove ili prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.
 
Nepostojeće zgrade također se mogu obnoviti ukoliko je u njoj stanovao vlasnik ili srodnik vlasnika na dan potresa, osim u slučaju da se radi o zgradama koje se ne mogu ozakoniti, sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. To znači da se neće obnavljati one nepostojeće zgrade koje se nalaze na mjestima na kojima su predviđeni magistralni koridori ili drugim javno zaštićenim područjima, sukladno postojećim prostornim planovima, odnosno ukoliko na dan potresa u njima nitko nije živio. Također, otvara se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa te će se time omogućiti revitalizacija i urbanizacija navedenih područja.
 
Od sada je u primjeni i uređeniji, djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi. Naime, razorni potresi koji su pogodili Republiku Hrvatsku uzrokovali su da je određen broj zgrada na pogođenim područjima uništen do te mjere da ih je nužno ukloniti. Dosadašnji model rješavanja ovog pitanja uključivao je prvenstveno suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika, a izmjenama Zakona omogućeno je donošenje takve odluke suglasnošću većine suvlasnika.

Iznimno, ukoliko je određena zgrada ili obiteljska kuća oštećena do te mjere da ju je potrebno ukloniti jer predstavlja neposrednu prijetnju za sigurnost i zdravlje ljudi (utvrđuje građevinski inspektor), isto će se moći provesti i bez suglasnosti vlasnika, a za postupak provedbe nadležan je Državni inspektorat.
 
U slučaju potrebe uklanjanja višestambene ili stambeno-poslovne zgrade, Republika Hrvatska vlasniku stana, na njegov zahtjev, u vlasništvo može dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

Isto tako, u slučaju potrebe uklanjanja obiteljske kuće, Republika Hrvatska može vlasniku kuće, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati zamjensku kuću.

Za potrebe provedbe ovog pitanja omogućeno je i da Republika Hrvatska može stjecati nekretnine u koje bi građani čije su zgrade ili kuće uklonjene mogli biti trajno ili privremeno smješteni.
 
Privremeno stambeno zbrinjavanje na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije financira i provodi Fond za obnovu, dok istu nadležnost na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa ima Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Stambeno zbrinjavanje provodi se na temelju popisa i drugih podataka i obavijesti koje dostavljaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.


Kako do obnove i dodjele novčanih sredstava?

Sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom i Programu mjera obnove zgrada oštećenih potresom, uklanjanje oštećenih zgrada, odnosno njihova obnova te gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom provodi se na temelju odluka i rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

Odgovarajući obrazac za podnošenje zahtjeva može se preuzeti niže: 


Zahtjevi se predaju Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu, Ulica Republike Austrije 20: 
 
  • osobno u pisarnici  
  • preporučeno poštom s naznakom: „Zahtjev – obnova nakon potresa“
  • u Informativnom centru obnova, Ulica kneza Mislava 2 u Zagrebu
  • u izmještenim uredima Ministarstva:  
    • Sisak,: Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1;  
    • Petrinja: Trg Stjepana Radića 8;  
    • Glina: Trg bana Josipa Jelačića 2;  
  • pomoću aplikacije e-Obnova (https://eobnova.gov.hr) u sustavu e-Građani. 

Napomenimo i kako će se postupci koji su već pokrenuti temeljem ranijeg zakonskog okvira dovršiti prema odredbama izmjena Zakona, ukoliko je isti povoljniji za stranku.

U slučaju dodatnih pitanja i pojašnjena građani se mogu svakodnevno obratiti u Informativni centar "Obnova" u Zagrebu (Ulica kneza Mislava 2.), u Međuresorni ured u Petrinji (Trg Stjepana Radića 8) kao i u izmještene urede Ministarstva u Sisku i Glini.

Radno vrijeme centra "Obnova" je od ponedjeljka do petka u vremenu od 9 - 17 sati, te subotom od 8 - 13 sati. Informacije se mogu dobiti i na telefon 01/3782 117 (radnim danom od 9:00 do 14:00 sati) te putem e-pošte: potres@mpgi.hr

Dodatne infomacije: 


 



Stranica