Najam stanova – zaštićeni najmoprimci

Tematika zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima je komplicirana i stara je više od 70 godina. Riječ je o građanima koji su dobili stanarsko pravo u stanovima u privatnom vlasništvu, a koje pravo je prestalo 1996. godine i zamijenjeno je tada novouvedenim institutom zaštićenog najmoprimstva.

Podsjećamo da je Europski sud za ljudska prava u predmetu Statileo utvrdio povredu prava vlasništva zajamčeno Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda  s obzirom da vlasnici stanova dugi niz godina ne mogu stupiti u posjed istih. Takva odluka Europskog suda obvezuje Republiku Hrvatsku na provedbu jer bi u suprotnom kršila konvenciju. S druge strane Ustavni sud ukinuo je zakonsko rješenje kojim se pokušalo riješiti  ovo osjetljivo pravno pitanje. Ustavni sud smatra da je tim zakonom prekomjeran teret bio nametnut najmoprimcima koji su trebali protekom roka od pet godina iseliti iz stanova i predati ih u posjed vlasnicima što je Ustavni sud smatrao povredom njihovog ustavnog prava na dom. Ustavni sud naložio je da država preuzme teret rješavanja ovog problema. Dakle, rješenje se traži u balansiranju između ustavnih prava vlasnika i najmoprimaca.

Novi zakonski okvir koji bi trebao riješiti ovo složeno tranzicijsko pitanje i pronaći balans između zahtjeva vlasnika stanova s jedne strane i zaštićenih najmoprimaca s druge strane je izrađen i trenutno je u postupku javnog savjetovanja. 

                        

Kroz prijedlog novog zakona uvode se tri faze izvršenja odluka: 

  1. ustrojavanje Registra
  2. donošenje Programa mjera i Pravila
  3. operativna provedba programskih mjera
 
Od 1. siječnja 2025. dok se situacija ne riješi (dok se zaštićeni najmoprimac ne iseli ili se stan ne otkupi/zamjeni) zaštićeni najmoprimac i RH plaćaju svaki po 50% tržišne najamnine.
 
Ranjivim skupinama (invalidima, starijima od 65 i socijalnim slučajevima) Republika Hrvatska plaća troškove selidbe u fiksnom iznosu od 1.000,00 €.

Programske mjere koje se uvode novim zakonskim rješenjem su sljedeće:
 
  1. nagodba stranaka kojom se utvrđuje visina najma i neodređeno vrijeme trajanja najma;
  2. isplata zaštićenog najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana na koji ima pravo (cca. 42.000 € do 50.000 € i dodatnih 10.000-12.000 € za svakog člana kućanstva);
  3. zaštićeni najmoprimac iseli u stan u vlasništvu države gdje plaća minimalnu najamninu (2 € po m2), ali koji može i otkupiti pod povoljnim uvjetima;
  4. Republika Hrvatska kupuje stan od vlasnika s tim da se zaštićenom najmoprimcu pruži mogućnost otkupa stana pod povoljnim uvjetima sličnima;
  5. zamjena stanova između vlasnika i Republike Hrvatske s tim da se zaštićenom najmoprimcu pruži mogućnost otkupa stana pod povoljnim uvjetima.

Napominjemo kako se o 4. i 5. mjeri pregovara isključivo ukoliko vlasnik izrazi namjeru prodati ili mijenjati stan na kojem postoji stanarsko pravo.

Također, kroz novo zakonsko rješenje uvodi se naknada štete tzv. solidarna naknada koja se isplaćuje vlasnicima u iznosu od 1 eurocent po metru kvadratnom stana dnevno od 1996. godine do danas.

Prijedlog novog zakonskog rješenja bio je u postupku javnog savjetovanja od 13. studenoga do 13. prosinca 2023. godine putem portala eSavjetovanja.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 18. siječnja 2024. godine prihvatila Prijedlog Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i uputila ga u saborsku proceduru.
 


Upiti građana: 


Zakonski okvir: