Financijska sredstva za obnovu

Štete izazvane potresima su ogromne, radi se o 86 milijardi kuna za Zagreb i okolicu i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna stoga je bilo potrebno osigurati dostatna sredstva iz europskih i međunarodnih izvora kako bi se ovaj skupi i dugotrajni proces mogao provesti. 

Prilikom obnove zgrada oštećenih potresom razlikujemo obnovu privatnih kuća od obnove infrastrukture i zgrada javne namjene.
 
Za obnovu privatnih kuća osiguravaju se sredstva državnog proračuna te proračuna županija dok se za obnovu infrastrukture i zgrada javne namjene koriste sredstva europskih fondova, konkretno Fonda solidarnosti Europske unije i NPOO-a kao i međunarodna sredstva (zajam Svjetske banke).
 
Kad govorimo o privatnim objektima, zahtjev za potporu pri konstrukcijskoj obnovi i cjelovitoj obnovi nudi dvije mogućnosti, organiziranu i samostalnu obnovu.  Obnova se provodi  temeljem odluka i rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koje se zatim prosljeđuju Fondu za obnovu (za područje Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije) ili Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje (za područje Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije) radi provedbe na terenu.

Posljednjim izmjenama Zakona o obnovi (od 29.10.2021.)  pojednostavljeni su postupci obnove na potresom pogođenim područjima te je stavljen veći naglasak na samoobnovu čime je omogućena isplata prije, tijekom ili nakon provedene obnove. Na taj način građani ne moraju ulaziti u nove kreditne aranžmane ako za iste nemaju mogućnosti, a isto tako ne trebaju čekati već mogu sami krenuti u nabavu projektne dokumentacije, ovlaštenih izvođača i nadzora radova, a država će im taj trošak nadoknaditi. Ujedno, omogućena je isplata novčane pomoći građanima umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće tijekom ili nakon gradnje, te vođenje jednog postupka za uklanjanje i gradnju obiteljske kuće radi učinkovitosti i ekonomičnosti postupka. Zahtjev za novčanu pomoć predaje se Ministarstvu.
 
Isplata se:

  • prije početka obnove - isplaćuje jednokratno na račun obvezne pričuve i odnosi se isključivo na zgrade koje imaju upravitelja 
  • u tijeku obnove - isplaćuje temeljem računa ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim i okončanim situacijama
  • nakon završene obnove - isplaćuje po završenim radovima i izvješću nadzornog inženjera

 
Rok za predaju zahtjeva Ministarstvu za dodjelu novčane pomoći kao i za obnovu, rušenje i gradnju zamjenskih kuća je 31. prosinca 2023. 

Obrasci zahtjeva dostupni su OVDJE

Fond solidarnosti Europske unije

Iz Fonda solidarnosti Europske unije, za saniranje štete potresom oštećenih zgrada uzrokovane zagrebačkim potresom dodijeljeno je ukupno 5,1 milijardi kuna pomoći. Predujam u visini od 668,7 milijuna eura isplaćen je Republici Hrvatskoj krajem 2020. godine

Resorna ministarstva i provedbena tijela dosad su objavila 15 poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, prometne infrastrukture i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, a sredstva povlače izravno i Grad Zagreb i susjedne županije. 
 
Na te je pozive do 15. veljače 2022. godine zaprimljeno 577 projektnih prijedloga ukupne vrijednosti 12,2 milijardi kuna i potpisano je  366 ugovora ukupne vrijednosti 8,35 milijardi kuna, što uključuje financiranje iz FSEU, ali i drugih izvora. Od ugovorenih projektnih prijedloga, a dosad je zaprimljeno zahtjeva za naknadnu sredstava u vrijednosti 544,13 milijuna kuna te je isplaćeno 233,3 milijuna kuna.
 
Za štetu nastalu kao posljedica potresa na području Petrinje, za koji je prijava podnesena u ožujku 2021. godine, Europska Komisija je 2. kolovoza 2021. izvršila uplatu dijela predujma u iznosu od oko 41 milijuna eura, a prema prijedlogu odluke Europske Komisije ostatak iznosa od 319 milijuna eura u prosincu 2021. 
 
Resorna ministarstva 5. siječnja 2022. objavila su 12 poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, energetskog sektora, prometne infrastrukture, telekomunikacija i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, financiranje službi spašavanja kao i čišćenja područja pogođenih katastrofom te obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.
 
Na te je pozive do 15. veljače 2022. godine zaprimljeno više 401 projektnih prijedloga ukupne vrijednosti 2,84 milijardi kuna. 
 
U pripremi samih poziva sagledana su sva tijela koja su dosad već realizirala troškove prihvatljive za Fond solidarnosti, kako bi refundacijom tako nastalih troškova osigurali brzu realizaciju i primarno vratili već uložena sredstva, ali i osigurali dio sredstava za novo ugovaranje.
 
Prema raspoloživim podacima, od već nastalih ili ugovorenih troškova u iznosu od oko 240 milijuna eura, gotovo 80 milijuna eura je dosad utrošeno na operacije čije financiranje je prihvatljivo iz Fonda solidarnosti, dok projekcije potreba po konkretnim projektima iskazanim na potresom pogođenom području sežu i do 760 milijuna eura.

NPOO
 
Pored sredstava koja su na raspolaganju iz Fonda solidarnosti EU, dodatnih 5,9 milijardi kuna planirano je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026. kroz inicijativu obnove zgrada.
 

Za 2021. godinu, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je ispunilo sve potrebne indikatore, donijelo potrebne programe provedbe te su ustrojeni one stop shopovi (jedinstvene kontaktne točke za građane). U sljedećoj fazi implementacije slijedi priprema među-indikatora kako bi se do kraja ove godine izvršili planirani indikatore za 2022. godinu.
 
Za Komponentu C6. Inicijativa: Obnova zgrada ostvareni su predviđeni indikatori (tzv. milestones) s rokom ostvarenja do 31. prosinca 2021. godine, a koje su se odnosile na:
 
Donošenje nacionalnih programa energetske obnove za:  
 

Donošenje nacionalnih programa: 
 
 
Programe je donijela Vlada RH na prijedlog Ministarstva a odnose se na predstojeće desetogodišnje razdoblje. 
 
Zajam Svjetske banke

Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, potpisan je zajam u iznosu 183,9 milijuna eura od Svjetske banke, od čega je 165,5  milijuna eura namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, dok dio vezan uz pripravnost javnog zdravstva iznosi 13,8 milijuna eura. 
 
Financijska sredstva dostupna iz navedenog zajma ugovorena su prema sljedećim alokacijama: 60% od ukupnog iznosa (93,8 milijuna eura) utrošit će se na zdravstveni sustav, obnovu zdravstvenih objekata i jačanje otpornosti gdje su pokrenuta tri projekta – projekt obnove KBC Zagreb ''Rebro'', Infektivna zarazna klinika Dr. Fran Mihaljević te Hrvatski zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar, dok je preostalih 40% alokacije (62,5 milijuna eura) usmjereno na znanost i obrazovanje – obnovu i  rekonstrukciju nove Strukovne škole u Petrinji i nove Ekonomske škole u Sisku čiji ugovori o izgradnji su potpisani u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a u prisutnosti premijera Vlade Andreja Plenkovića i župana Sisačke-moslavačke županije Ivana Celjaka 29.12.2021. godine.