Otvorena savjetovanja

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi savjetovanje s javnošću za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji u trajanju od 10 dana od 15. veljače do 25. veljače 2025. 
 

• Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja najkasnije do 25. veljače 2025.

Obrazloženje za skraćeno savjetovanje:

Zakon o društveno poticanoj stanogradnji („Narodne novine“, broj 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12, 07/13, 26/15, 57/18, 66/19, 58/21) donesen je 2001. godine i do danas je mijenjan i dopunjavan više puta. Do sada je provedbom Zakona o društveno poticanoj stanogradnji izgrađeno ukupno 9.126 stanova u 296 objekta u 83 jedinice lokalne samouprave. Ukupna investicijska vrijednost za 9.126 stanova iznosi 648.542.947,03 EUR, a za što je Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: RH) putem poticajnih sredstava uložila 167.645.455,77 EUR.

Cijene nekretnina kontinuirano rastu od 2016. godine, i to kako u RH  tako i u većini država Europske unije. Iz tog razloga je početkom novog mandata u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji odlučeno da će Europska unija od 2024. godine promijeniti svoj stav o problematici stanovanja, te će se zauzeti za pomoć državama članicama kako bi se građanima Europske unije omogućilo priuštivo, održivo i pristojno stanovanje. Prema trenutno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu: DZS) o cijenama prodanih novih stanova u RH u prvom polugodištu 2024. prosječna cijena 1 m2 novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe (bez POS-a), iznosila je 2.473,00 EUR. Ta cijena viša je za 4,8 % u odnosu na drugo polugodište 2023., a za 6,3 % u odnosu na prvo polugodište 2023. Ujedno je u analizama tržišta nekretnina uočeno značajno usporavanje prometa stambenih nekretnina.

Prema sveobuhvatnim analizama stambenog fonda RH koje je proveo Ekonomski institut iz Zagreba za potrebe izrade Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine, pokazalo se da u RH postoji nedostatak od 236.731 stambenih jedinica. Navedeni podatak je tijekom 2024. godine potvrđen i iz dva neovisna izvora i to PricewaterhouseCoopers  (nedostatak od 286.005 stanova) i Međunarodnog monetarnog fonda (nedostatak od 232.750 stambenih jedinica). Iz navedenih analiza proizlazi i da se 40 % stambenog fonda (958.000) koristi u nestambene svrhe. Od tog broja, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, DZS je objavio da u RH postoji 595.280 stambenih nekretnina koje se ne koriste (25 % stambenog fonda) što je potvrđeno i od strane HEP-a s podacima o neaktivnim električnim brojilima u stambenim nekretninama po gradovima.

S obzirom na to da je riješeno stambeno pitanje jedno od temeljnih ljudskih potreba, a nemogućnost realizacije te potrebe direktno utječe na demografska pitanja i pitanja zaustavljanja mladih osoba od iseljavanja, potrebno je žurno donošenje mjera. Ovim Zakonom omogućava se ublažavanje negativnog utjecaja povećanja cijena stanova za kupovinu prve stambene nekretnine i povećanje ponude priuštivih stanova za one građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, do donošenja novog Zakona o priuštivom stanovanju.

Opisana značajna povećanja troškova gradnje i prodajnih cijena stanova, dovode do nemogućnosti ugovaranja izvođenja radova u programima POS-a te se postupci javne nabave učestalo poništavaju jer izvođači radova s obzirom na najviše moguće cijene nemaju ekonomski interes za sudjelovanje u tim postupcima. Tijekom 2024. nije se ugovorio niti jedan projekt nove izgradnje. APN, putem svojih programa, može pomoći u stjecanju prve stambene nekretnine po priuštivim cijenama te u ovom trenutku ima spremne projekte s ishođenim građevinskim dozvolama, ali se suočava s nemogućnošću ugovaranja izvođenja radova zbog zakonski definirane prodajne cijene stanova.

Predmetnim Zakonom povećava se najveća prodajna cijena stana propisana odredbama Zakona te se usklađuje s prosječnom prodajnom cijenom stana koju su postigla trgovačka društva i druge pravne osobe u 2024. godini, što će u kratkom roku omogućiti izgradnju novih stanova u POS-u. Navedeno je potrebno žurno urediti jer je, s obzirom na visoke cijene gradnje, POS trenutno u zastoju, a brojni mladi ljudi na listama prvenstva voljni su platiti i višu cijenu po metru četvornom koja bi, i u tom slučaju, bila 20-40% niža od tržišne cijene.

Također, ovim Zakonom omogućava se isplata potpore u vidu povrata novčanih sredstava u dijelu plaćenog poreza na kupovinu stambene nekretnine građanima RH koji su mlađi od 45 godina i koji kupuju ili grade svoju prvu stambenu nekretninu ovisno o primjerenoj površini stana i lokalnoj prosječnoj cijeni stana. Ova mjera je potrebna mladima koji su uspjeli kupiti stan na tržištu kako bi jednostavnije okončali proces kupnje stana. Ova je mjera najavljena krajem ljeta 2024. te je javno objavljeno da će pravo na povrat poreza imati svi koji kupuju nekretninu nakon 1. siječnja 2025. Uočeno je da je sama najava imala utjecaj na tržište i da su mladi odlučili sačekati sa kupnjom stambene nekretnine. Kako bi se tržište čim prije stabiliziralo, potrebno je ovaj Zakon donijeti u hitnoj proceduri i u skraćenom javnom savjetovanju u trajanju od 10 dana.

Kako su pokazale analize, cijene stanova i najma u proteklim godinama su značajno porasle što građanima uvelike otežava stjecanje vlastite stambene nekretnine ili dostupnost dugoročnog najma po primjerenim cijenama, posebno uzimajući u obzir nedostupnost stambenih jedinca za dugoročni najam. Ovim se Zakonom uređuje pokretanje novog programa priuštivog najma koji bi, uz naknadu vlasnicima, koristio postojeće višegodišnje prazne stanove na način da ih daje u najam građanima RH koji ne mogu svoje stambeno pitanje riješiti na tržištu nekretnina.

Iz svega navedenog proizlazi kako se RH, po pitanju stanovanja i tržišta nekretnina, nalazi u situaciji koja negativno utječe na živote jednog dijela građana, a posljedično i na demografsku sliku i na gospodarske aktivnosti. Kako bi se predložene mjere za omogućavanje priuštivog stanovanja što prije aktivirale i kako bi se već tijekom 2025. godine omogućilo rješavanje stambenog pitanja po povoljnijim uvjetima za građane RH nužno je da ovaj Zakon stupi na snagu što prije, stoga se i predlaže njegovo donošenje po hitnom postupku, kao i skraćeno javno savjetovanje u trajanju od 10 dana. 

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi savjetovanje s javnošću za Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji u trajanju od 10 dana od 15. veljače do 25. veljače 2025. 
 

• Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja najkasnije do 25. veljače 2025.

Obrazloženje za skraćeno savjetovanje:

Zakon o društveno poticanoj stanogradnji („Narodne novine“, broj 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12, 07/13, 26/15, 57/18, 66/19, 58/21) donesen je 2001. godine i do danas je mijenjan i dopunjavan više puta. Do sada je provedbom Zakona o društveno poticanoj stanogradnji izgrađeno ukupno 9.126 stanova u 296 objekta u 83 jedinice lokalne samouprave. Ukupna investicijska vrijednost za 9.126 stanova iznosi 648.542.947,03 EUR, a za što je Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: RH) putem poticajnih sredstava uložila 167.645.455,77 EUR.

Cijene nekretnina kontinuirano rastu od 2016. godine, i to kako u RH  tako i u većini država Europske unije. Iz tog razloga je početkom novog mandata u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji odlučeno da će Europska unija od 2024. godine promijeniti svoj stav o problematici stanovanja, te će se zauzeti za pomoć državama članicama kako bi se građanima Europske unije omogućilo priuštivo, održivo i pristojno stanovanje. Prema trenutno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu: DZS) o cijenama prodanih novih stanova u RH u prvom polugodištu 2024. prosječna cijena 1 m2 novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe (bez POS-a), iznosila je 2.473,00 EUR. Ta cijena viša je za 4,8 % u odnosu na drugo polugodište 2023., a za 6,3 % u odnosu na prvo polugodište 2023. Ujedno je u analizama tržišta nekretnina uočeno značajno usporavanje prometa stambenih nekretnina.

Prema sveobuhvatnim analizama stambenog fonda RH koje je proveo Ekonomski institut iz Zagreba za potrebe izrade Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine, pokazalo se da u RH postoji nedostatak od 236.731 stambenih jedinica. Navedeni podatak je tijekom 2024. godine potvrđen i iz dva neovisna izvora i to PricewaterhouseCoopers  (nedostatak od 286.005 stanova) i Međunarodnog monetarnog fonda (nedostatak od 232.750 stambenih jedinica). Iz navedenih analiza proizlazi i da se 40 % stambenog fonda (958.000) koristi u nestambene svrhe. Od tog broja, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, DZS je objavio da u RH postoji 595.280 stambenih nekretnina koje se ne koriste (25 % stambenog fonda) što je potvrđeno i od strane HEP-a s podacima o neaktivnim električnim brojilima u stambenim nekretninama po gradovima.

S obzirom na to da je riješeno stambeno pitanje jedno od temeljnih ljudskih potreba, a nemogućnost realizacije te potrebe direktno utječe na demografska pitanja i pitanja zaustavljanja mladih osoba od iseljavanja, potrebno je žurno donošenje mjera. Ovim Zakonom omogućava se ublažavanje negativnog utjecaja povećanja cijena stanova za kupovinu prve stambene nekretnine i povećanje ponude priuštivih stanova za one građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, do donošenja novog Zakona o priuštivom stanovanju.

Opisana značajna povećanja troškova gradnje i prodajnih cijena stanova, dovode do nemogućnosti ugovaranja izvođenja radova u programima POS-a te se postupci javne nabave učestalo poništavaju jer izvođači radova s obzirom na najviše moguće cijene nemaju ekonomski interes za sudjelovanje u tim postupcima. Tijekom 2024. nije se ugovorio niti jedan projekt nove izgradnje. APN, putem svojih programa, može pomoći u stjecanju prve stambene nekretnine po priuštivim cijenama te u ovom trenutku ima spremne projekte s ishođenim građevinskim dozvolama, ali se suočava s nemogućnošću ugovaranja izvođenja radova zbog zakonski definirane prodajne cijene stanova.

Predmetnim Zakonom povećava se najveća prodajna cijena stana propisana odredbama Zakona te se usklađuje s prosječnom prodajnom cijenom stana koju su postigla trgovačka društva i druge pravne osobe u 2024. godini, što će u kratkom roku omogućiti izgradnju novih stanova u POS-u. Navedeno je potrebno žurno urediti jer je, s obzirom na visoke cijene gradnje, POS trenutno u zastoju, a brojni mladi ljudi na listama prvenstva voljni su platiti i višu cijenu po metru četvornom koja bi, i u tom slučaju, bila 20-40% niža od tržišne cijene.

Također, ovim Zakonom omogućava se isplata potpore u vidu povrata novčanih sredstava u dijelu plaćenog poreza na kupovinu stambene nekretnine građanima RH koji su mlađi od 45 godina i koji kupuju ili grade svoju prvu stambenu nekretninu ovisno o primjerenoj površini stana i lokalnoj prosječnoj cijeni stana. Ova mjera je potrebna mladima koji su uspjeli kupiti stan na tržištu kako bi jednostavnije okončali proces kupnje stana. Ova je mjera najavljena krajem ljeta 2024. te je javno objavljeno da će pravo na povrat poreza imati svi koji kupuju nekretninu nakon 1. siječnja 2025. Uočeno je da je sama najava imala utjecaj na tržište i da su mladi odlučili sačekati sa kupnjom stambene nekretnine. Kako bi se tržište čim prije stabiliziralo, potrebno je ovaj Zakon donijeti u hitnoj proceduri i u skraćenom javnom savjetovanju u trajanju od 10 dana.

Kako su pokazale analize, cijene stanova i najma u proteklim godinama su značajno porasle što građanima uvelike otežava stjecanje vlastite stambene nekretnine ili dostupnost dugoročnog najma po primjerenim cijenama, posebno uzimajući u obzir nedostupnost stambenih jedinca za dugoročni najam. Ovim se Zakonom uređuje pokretanje novog programa priuštivog najma koji bi, uz naknadu vlasnicima, koristio postojeće višegodišnje prazne stanove na način da ih daje u najam građanima RH koji ne mogu svoje stambeno pitanje riješiti na tržištu nekretnina.

Iz svega navedenog proizlazi kako se RH, po pitanju stanovanja i tržišta nekretnina, nalazi u situaciji koja negativno utječe na živote jednog dijela građana, a posljedično i na demografsku sliku i na gospodarske aktivnosti. Kako bi se predložene mjere za omogućavanje priuštivog stanovanja što prije aktivirale i kako bi se već tijekom 2025. godine omogućilo rješavanje stambenog pitanja po povoljnijim uvjetima za građane RH nužno je da ovaj Zakon stupi na snagu što prije, stoga se i predlaže njegovo donošenje po hitnom postupku, kao i skraćeno javno savjetovanje u trajanju od 10 dana. 

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi savjetovanje s javnošću za Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju u trajanju od 7 dana od 14. veljače do 21. veljače 2025. 
 

• Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja najkasnije do 21. veljače 2025.

Obrazloženje za skraćeno savjetovanje:

Postupak javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću za Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju provest će se u trajanju 7 dana.
Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (NN 88/17, 90/20, 1/21, 45/21) potrebno je hitno donijeti radi usklađivanja sa donesenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (NN 145/24), a koji je objavljen 13. prosinca 2024. godine te stupio na snagu 01. siječnja 2025. godine.
 
Izrazito je bitno donijeti navedeni Pravilnik što prije, iako je rok izrade navedenog Pravilnika 90 dana od donošenja izmjena Zakona o gradnji, s obzirom da navedeni Pravilnik uređuje izgled i izradu energetskih certifikata, a odredbe Zakona se primjenjuju prilikom izrade energetskih certifikata od 1. siječnja 2025.
 
Također, skraćeno trajanje javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću potrebno je i iz razloga što se energetski certifikati izdaju svakodnevno kroz aplikaciju IEC, čija je prilagodba već spremna za puštanje u produkciju, odnosno na korištenje certifikatorima i javnosti.
 

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi savjetovanje s javnošću za Prijedlog Godišnjeg plana upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za 2025. godinu u trajanju od 30 dana od 13. veljače do 15. ožujka 2025. 
 

• Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja najkasnije do 15. ožujka 2025.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi savjetovanje s javnošću za Uredbu o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja prava građenja i prava služnosti u trajanju od 15 dana od 12. do 27. veljače 2025. 
 

• Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja najkasnije do 27. veljače 2025.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi savjetovanje s javnošću za Zakon o grobljima u trajanju od 15 dana od 5. veljače do 20. veljače 2025. 
 

• Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja najkasnije do 20. veljače 2025.

Obrazloženje za skraćeno savjetovanje:

Prilikom izrade i rada na Nacrtu Zakona o grobljima uvidjelo se da postoje velike razlike u praksi između pojedinih uprava groblja te da postoji pravna nesigurnost budućih korisnika koji nemaju jasne garancije kako i gdje će biti pokopani. Potrebno je ujednačiti postupanje svih upravitelja groblja čime se povećava pravna sigurnost korisnika groblja i smanjuje neizvjesnost koju trenutno imaju teško bolesne osobe koje nemaju osigurano grobno mjesto.

Istodobno se, zbog neplaćanja godišnjih grobnih naknada pojedini upravitelji groblja nalaze u financijskim poteškoćama te im je otežano redovno poslovanje. Pritom je važno napomenuti da su brojna groblja u Republici Hrvatskoj zaštićena kulturna dobra i da postoji mogućnost da se neadekvatnim održavanjem trajno izgubi vrijedna kulturna baština. Iz toga je razloga potrebno jasno propisati mehanizme redovne naplate godišnje grobne naknade.

Važno je napomenuti da se, zbog zabrane izmještanja groblja u trajanju od 100 godina koja je trenutno na snazi, pojedini veliki infrastrukturni projekti ne mogu realizirati. U Republici Hrvatskoj postoje napuštena groblja koja stoje na putu npr. cestovnih koridora u kojima, s jedne strane nitko nije pokopan preko 30 godina, a istovremeno je ugrožena sigurnost građana jer je postojeća cesta preuska što može dovesti do tragičnih nesreća.

Konačno, najbitniji razlog za donošenje novog Zakona o grobljima i skraćeno savjetovanje su spomenici koji veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu. Takve spomenike, odnosno sporne simbole na spomenicima, koji iz dana u dan povećavaju tenzije među lokalnim stanovništvom i urušavaju temelje društva potrebno je čim prije ukloniti.

Zbog svih navedenih razloga potrebno je da se Zakon o grobljima donese u kratkim rokovima, ali i da se savjetovanje s javnošću provede u skraćenom trajanje (ali dovoljno dugom da se jave sve zainteresirane strane).

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi savjetovanje s javnošću za Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o grobljima u trajanju od 15 dana od 5. veljače do 20. veljače 2025. 
 

• Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja najkasnije do 20. veljače 2025.

Obrazloženje za skraćeno savjetovanje:

Prilikom izrade i rada na Nacrtu Zakona o grobljima uvidjelo se da postoje velike razlike u praksi između pojedinih uprava groblja te da postoji pravna nesigurnost budućih korisnika koji nemaju jasne garancije kako i gdje će biti pokopani. Potrebno je ujednačiti postupanje svih upravitelja groblja čime se povećava pravna sigurnost korisnika groblja i smanjuje neizvjesnost koju trenutno imaju teško bolesne osobe koje nemaju osigurano grobno mjesto.

Istodobno se, zbog neplaćanja godišnjih grobnih naknada pojedini upravitelji groblja nalaze u financijskim poteškoćama te im je otežano redovno poslovanje. Pritom je važno napomenuti da su brojna groblja u Republici Hrvatskoj zaštićena kulturna dobra i da postoji mogućnost da se neadekvatnim održavanjem trajno izgubi vrijedna kulturna baština. Iz toga je razloga potrebno jasno propisati mehanizme redovne naplate godišnje grobne naknade.

Važno je napomenuti da se, zbog zabrane izmještanja groblja u trajanju od 100 godina koja je trenutno na snazi, pojedini veliki infrastrukturni projekti ne mogu realizirati. U Republici Hrvatskoj postoje napuštena groblja koja stoje na putu npr. cestovnih koridora u kojima, s jedne strane nitko nije pokopan preko 30 godina, a istovremeno je ugrožena sigurnost građana jer je postojeća cesta preuska što može dovesti do tragičnih nesreća.

Konačno, najbitniji razlog za donošenje novog Zakona o grobljima i skraćeno savjetovanje su spomenici koji veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu. Takve spomenike, odnosno sporne simbole na spomenicima, koji iz dana u dan povećavaju tenzije među lokalnim stanovništvom i urušavaju temelje društva potrebno je čim prije ukloniti.

Zbog svih navedenih razloga potrebno je da se Zakon o grobljima donese u kratkim rokovima, ali i da se savjetovanje s javnošću provede u skraćenom trajanje (ali dovoljno dugom da se jave sve zainteresirane strane).