Komunalno gospodarstvo - općenito
Člankom 83. ZKG-a propisno je da rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva odnosno jedinstveni upravni odjel (u daljnjem tekstu: upravno tijelo) u skladu s odlukom o komunalnom doprinosu u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke. Člankom 100. ZKG propisano je da rješenje o komunalnoj naknadi donosi upravno tijelo u skladu s odlukom o komunalnoj naknadi i odlukom o vrijednosti boda komunalne naknade (B) u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti. Iz navedenog proizlazi da je u članku 83. Zakona navedeno kako se u nastavku teksta upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva odnosno jedinstveni upravni odjel navodi skraćeno kao upravno tijelo, pa prema tome rješenje o komunalnom doprinosu i rješenje o komunalnoj naknadi donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstveni upravni odjel. Nastavno, prema članku 83. stavku 3. ZKG rješenje o komunalnom doprinosu donosi se i ovršava u postupku i na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Prema članku 100 stavku 3. ZKG-a rješenje o komunalnoj naknadi donosi se i ovršava u postupku i na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako ZKG-om nije propisano drukčije.
Iz navedenog proizlazi kako upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstveni upravni odjel u upravnim postupcima donošenja rješenja o komunalnoj naknadi i komunalnom doprinosu i ovrsi tih rješenja primjenjuje odredbe Općeg poreznog zakona. Stoga, u smislu odredbe članka 3. tog Zakona upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstveni upravni odjel u postupcima utvrđivanja obveze i ovrhe komunalne naknade i komunalnog doprinosa kao javnih davanja ima status poreznog tijela jednako kao i upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja i/ili nadzora i/ili naplate poreza. Slijedom navedenog, upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstveni upravni odjel sukladno odredbi članka 136. Općeg poreznog zakona provodi postupak naplate duga komunalne naknade, odnosno komunalnog doprinosa na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava.
U tom smislu, smatramo kako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o ustroju tijela uprave nije moguće odrediti nadležnost Upravnog odjela za financije i javne prihode za donošenje rješenja o komunalnom doprinosu i komunalnoj naknadi kao ni nadležnost toga tijela uprave za donošenje rješenja o ovrsi komunalne naknade i komunalnog doprinosa jer je Zakonom propisano da ta rješenja donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstveni upravni odjel.
Da li JLS moraju donijeti nove odluke o komunalnom redu, ili se može izvršiti usklađenje postojećih odluka sa ZKG-om u ostavljenom roku?
Obveza donošenja novih odluka o komunalnom redu propisana je odredbom članka 130. stavka 2. ZKG-a. Prema toj odredbi jedinice lokalne samouprave donijet će odluke o komunalnom redu u roku od godine dana od dana stupanja na snagu tog Zakona.
Da li JLS moraju propisati isključivo institut zakupa površina javne namjene, obzirom da je u nekim JLS, do sada bila praksa davanja javnih površina na privremeno korištenje uz naplatu poreza za takvo korištenje?
Obzirom na odredbe članka 104. stavka 1. točke 2. i stavka 3. i članka 107. stavka 2. točke 2. ZKG-a površine javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave mogu se davati na privremeno korištenje i u zakup.
Člankom 110. ZKG-a propisano je da JLS mogu ugovorom ustrojiti zajedničko obavljanje poslova komunalnih redara. Člankom 54. stavkom 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da JLS mogu za obavljanje pojedinih poslova iz svog samoupravnog djelokruga osnovati zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili službu, zajedničko trgovačko društvo ili mogu zajednički organizirati njihovo obavljanje u skladu s posebnim zakonima. Iz navedenih odredbi jasna je mogućnost zajedničkog obavljanja poslova putem zajednički osnovanih tijela. Da li pozivom na navedene odredbe bez osnivanja zajedničkog tijela već samo sklopljenim ugovorom iz članka 110. ZKG-a može komunalni redar iz jedne JLS obavljati poslove komunalnog redara u drugoj JLS? Da li je taj sklopljeni ugovor dovoljna pravna legitimacija komunalnom redaru za donošenja rješenja u upravnom postupku u drugoj JLS u kojoj nije zaposlen?
Prema članku 110. ZKG-a jedinice lokalne samouprave mogu ugovorom ustrojiti zajedničko obavljanje poslova komunalnih redara. Prema članku 23. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov. br. 47/09), u upravnom postupku postupa službena osoba u opisu poslova koje je vođenje tog postupka ili rješavanje o upravnim stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela. U javnopravnim tijelima službena osoba koja vodi postupak ili rješava o upravnim stvarima mora imati odgovarajuću stručnu spremu, potrebno radno iskustvo i položen državni stručni ispit. Ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlaštene za rješavanje o upravnoj stvari, rješenje donosi čelnik tijela.
Iz navedene odredbe proizlazi kako je za vođenje upravnog postupka ovlaštena službena osoba tj. službenik upravnog tijela, pa stoga nije moguće da poslove komunalnog redara, u koje spada i provedba upravnog postupka obavlja osoba koja nije službenik upravnog tijela, odnosno, nije dopušteno da poslove provedbe upravnog postupka provodi komunalni redar na temelju ugovora sklopljenog između dvije jedinice lokalne samouprave, a da pri tome nije osnovano zajedničko upravno tijelo.
Međutim, predmetna odredba ne uređuje, odnosno nije od utjecaja na pitanje zapošljavanja na određeno vrijeme lokalnih službenika.
Prema članku 116. stavku 3. ZKG-a ako komunalni redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. Člankom 30. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se u postupku stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Prilikom povrede odredbi Odluke o komunalnom redu, komunalni redar provodi upravni postupak i rješenjem naređuje osobi koja je povrijedila odluku mjere za održanjem komunalnog reda. S obzirom da je Zakonom o općem upravnom postupku propisana obveza izjašnjavanja stranke u upravnom postupku, a Zakonom o komunalnom gospodarstvu dana je mogućnost donošenja rješenja bez saslušanja stranke, kako postupiti prilikom vođenja upravnog postupka.
Prema odredbi članka 30. stavka 1. Zakon o općem upravnom postupku u postupku se stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Međutim, prema odredbi stavka 2. istog članka bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak se može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom. Sukladno potonje citiranoj odredbi, odredbom članka 116. stavka 3. ZKG-a propisano je da komunalni redar može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke ako utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati. U predmetnom slučaju propisana je mogućnost donošenja rješenja bez saslušanja stranke, a ne obveza. Ovu mogućnost, obzirom da se radi o iznimci od jednog od osnovnih pravila Zakona o općem upravnom postupku, treba rabiti restriktivno samo u onim slučajevima u kojima je činjenično stanje nedvojbeno utvrđeno, a gdje istovremeno stranka odbija ili izbjegava sudjelovanje u postupku.
Prema članku 112. stavku 3. ZKG-a optužni prijedlog za prekršaj propisan ovim Zakonom ili odlukom o komunalnom redu koji u nadzoru utvrdi komunalni redar podnosi upravno tijelo. Da li se navedena odredba odnosi i na obavezne prekršajne naloge ili samo na optužne prijedloge?
Odredba članka 112. stavka 3. ZKG-a odnosi se na optužni prijedlog. Pitanje ovlaštenja za donošenje obaveznog prekršajnog naloga uređeno je odredbama Prekršajnog zakona.
Molim vas pojasnite način naplate novčane kazne koju smo donijeli sukladno članku 142. ZUP-a. Naime, komunalni redar je donio rješenje kojim se stranka prisiljava na izvršenje nenovčanih obveza novčanom kaznom. Rješenje je postalo izvršno a stranka nije platila kaznu stoga je istu potrebno naplatiti prisilnim putem suda ili FINA-e?
Prema članku 142. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 47/09) javnopravno tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze iz rješenja novčanom kaznom, ako je izvršenik ne ispuni sam, ako izvršenje putem trećih osoba nije moguće ili je neprikladno za postizanje svrhe izvršenja. Novčana kazna kojom se fizička osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem u iznosu do dvije prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Novčana kazna kojom se pravna osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem odgovornoj osobi te pravne osobe u iznosu do deset prosječnih godišnjih bruto plaća ostvarenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Žalba na rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja. U slučaju daljnjeg neispunjavanja obveze, izreći će se druga, veća novčana kazna unutar utvrđenog raspona. Ako je potrebno, novčana kazna može se izreći i više puta. Novčane kazne izvršavaju se sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine", br 68/18). Prema članku 2. tog Zakona ovrhu novčanih kazni u izvršenju rješenja komunalnog redara Financijska agencija, Hrvatska narodna banka i banke.