Zakon o gradnji

Povodom vašeg dopisa u kojem iznosite dvojbu vezano uz mogućnost rekonstrukcije ruševine u slučaju koji opisujete, odnosno rekonstrukcije ruševine građevine koja je, kako navodite, bila izgrađena prije 15. veljače 1968. i za koju se zbog ruševnosti ne može izdati uporabna dozvola, obavještavamo vas da prema odredbi članka 3. stavka 1. podstavka 19. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13 i 20/17) rekonstrukcija građevine obuhvaća izvedbu građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedbu građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove. Dakle, sukladno navedenoj odredbi, moguća je rekonstrukcija kako postojeće građevine tako i ruševine postojeće građevine u svrhu njezine obnove. S time u vezi valja istaknuti da je prema odredbi članka 3. stavka 1. podstavka 14. Zakona o gradnji postojeća građevina ona građevina koja je izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema tome ili posebnom zakonu s njom izjednačena. S tim u vezi, a imajući u vidu navode iz vašeg dopisa, odnosno kako se radi o građevini izgrađenoj prije 15. veljače 1968., napominjemo da je odredbom članka 184. stavka 1. Zakona o gradnji propisano da se građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole dok je stavkom 2. istoga članka istoga Zakona propisano da se vrijeme izgradnje takve građevine može utvrditi u postupku u kojem je to potrebno utvrditi, a koji provodi to tijelo, odnosno građevinska inspekcija.

Slijedom navedenog, u pogledu ocjene mogućnosti izdavanja građevinske dozvole za rekonstrukciju ruševine građevine odlučno je utvrđenje radi li se o ruševini postojeće građevine, a koja činjenica se u postupku za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju te građevine može utvrđivati svim sredstvima prikladnim za dokazivanje. Shodno tome kao i imajući u vidu ranije rečeno, u slučaju u kojem se želi rekonstruirati, odnosno obnoviti građevina izgrađena do 15. veljače 1968. koja je ruševina i u tu svrhu ishoditi građevinska dozvole, potrebno je u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrditi da je predmetna građevina izgrađena do spomenutog datuma, a u smislu spomenute odredbe članka 184. stavka 2. Zakona o gradnji, tj. u svrhu dokazivanja da se radi o ruševini postojeće građevine. Naposljetku, valja uz navedeno imati na umu da se izvođenje rekonstrukcije ruševine postojeće građevine vrši u skladu s prostornim planom, tj. isto se može izvesti ako je u skladu s prostornim planom.

Mišljenje Ministarstva Klasa: 360-01/18-02/366, Urbroj: 531-05-2-18-2 od 1. listopada 2018.

Povodom vašeg upita u kojem iznosite dvojbu vezanu uz mogućnost rekonstrukcije ruševine u slučaju koji opisujete, odnosno rekonstrukciju ruševine građevine (nema krov, ali ima zidove) koja je, kako navodite, bila izgrađena prije veljače 1968. i koja sjevernim, zapadnim i južnim pročeljem graniči s linijom pomorskog dobra, a prostornim planom je određeno da se rekonstrukcijom mora udaljiti jedan metar od granice pomorskog dobra, obavještavamo vas da je odredbom članka 3. stavka 1. točke 21. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17 i 39/19) propisano da je rekonstrukcija građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine. U skladu s navedenom definicijom, izvođenje rekonstrukcije ruševine postojeće građevine vrši se u skladu s prostornim planom, odnosno moguće je izdati građevinsku dozvolu za rekonstrukciju ruševine postojeće građevine, ali samo ako je to u skladu s prostornim planom. Sukladno navedenom, rekonstrukcija obuhvaća i uklanjanje vanjskog dijela ruševine postojeće građevine, ako je to potrebno da bi rekonstrukcija iste bila u skladu s prostornim planom. Nadalje, ako je prostornim planom, između ostalog, određeno kao uvjet rekonstrukcije, kako navodite, da se rekonstrukcijom građevina mora udaljiti jedan metar od granice pomorskog dobra, rekonstrukcija ruševine postojeće građevine može se izvesti samo sukladno propisanom uvjetu.

Mišljenje Ministarstva Klasa: 360-01/19-02/623, Urbroj: 531-09-19-2 od 19. prosinca 2019.

Povodom Vašeg upita o mogućnosti izvođenja, kako navodite, ''keramičarskih, elektroinstalaterskih i vodoinstalaterskih radova unutar Vašeg objekta'' s obzirom na odluku o privremenoj zabrani izvođenja radova donesenu od strane predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave čije odredbe navodite, napominjemo da sukladno odredbi članka 132. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju turističke zajednice općine, odnosno grada može odlukom za određene vrste građevina, na određenim područjima, odrediti razdoblje iduće kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu izvoditi zemljani radovi i radovi na izgradnji konstrukcije građevine. Dakle sukladno citiranoj odredbi navedenog Zakona radovi koji mogu biti obuhvaćeni tom odlukom, odnosno zabranom su zemljani radovi i radovi na izgradnji konstrukcije građevine. Prema stručnom shvaćanju ovoga Ministarstva pod zemljanim radovima smatraju se radovi iskopavanja zemlje ili drugog materijala iz tla te nasipavanje zemlje ili drugog materijala, a radovima na izgradnji konstrukcije građevine smatraju se izrada temelja, zidova, međukatne konstrukcije i krovne konstrukcije te izgradnja drugih konstruktivnih dijelova građevina koje nisu zgrade.
 
Slijedom iznesenog, ''keramičarski, elektroinstalaterski i vodoinstalaterski radovi'' unutar zgrade ne bi se smatrali zemljanim radovima i radovima na izgradnji konstrukcije građevine, odnosno radovima koji mogu biti predmet spomenute odluke.

Mišljenje Ministarstva klasa: 360-01/21-03/15 od 1. lipnja 2021.

Povodom Vašeg upita o tome je li se u slučaju koji opisujete izgradnja nerazvrstane ceste smatra građevinom za koju je utvrđen interes Republike Hrvatske u kontekstu donesene Odluke o privremenoj zabrani izvođenja radova, odnosno je li se ista može graditi unatoč spomenutoj Odluci, ukazujemo da je odredbom članka 132. svaka 2. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano na građenje kojih se građevina predmetna odluka ne odnosi. Tom je odredbom navedenog Zakona propisano da se spomenuta odluka ne odnosi, uz ostalo, na građevine, odnosno radove za čije je građenje, odnosno izvođenje utvrđen interes Republike Hrvatske.
 
Budući da je interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste utvrđen izričitom odredbom članka 105. stavka 1. Zakona o cestama (''Narodne novine'', broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19), tj. interes Republike Hrvatske za građenje nerazvrstane ceste proizlazi iz zakona, to se odluka o privremenoj zabrani izvođenja radova sukladno odredbi članka 132. stavka 2. Zakona o gradnji ne odnosi na građenje nerazvrstane ceste.

Obavijest Ministarstva klasa: 360-01/21-02/283, od 1. lipnja 2021.

Povodom Vašeg upita o mogućnosti da se, kako navodite, ''prije formiranja građevne čestice u Zemljišniku ishodi uporabna dozvola za građevinu za koju je ne temelju članka 145. stavka 1. podstavka 2. Zakona o gradnji izdana privremena uporabna dozvola'', pri čemu navodite kako je nakon ishođenja privremene uporabne dozvole građevna čestica formirana u katastru, obavještavamo Vas kako slijedi.
 
Prema odredbi članka 145. stavka 1. podstavka 2. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) privremena uporabna dozvola izdaje se za privremenu uporabu  građevine za koju je na tehničkom pregledu utvrđeno da je  izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom te da su provedeni svi kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine za sve radove tijekom građenja kada je ta obveza propisana tim Zakonom, propisima donesenim na temelju toga Zakona, posebnim propisima ili određena glavnim projektom, ako u katastru nije formirana građevna čestica za građevinu čije je građenje u interesu Republike Hrvatske. Prema odredbama stavka 3. i 4. članka 145. Zakona o gradnji privremena uporabna dozvola u tom slučaju prestaje važiti istekom roka od šest mjeseci od dana formiranja građevne čestice u katastru dok je u svrhu nastavka korištenja građevine za koju je izdana privremena uporabna dozvola koja je prestala važiti, rada pogona u toj građevini, njezina evidentiranja u katastru i obavljanja djelatnosti prema posebnom zakonu u toj građevini, potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.
 
Iz citiranih odredaba Zakona o gradnji ne proizlazi da je provedba upisa u zemljišnoj knjizi uvjet za izdavanje uporabne dozvole za građevinu za koju je izdana privremena uporabna dozvole iz razloga što u katastru nije bila formirana građevna čestica za građevinu čije je građenje u interesu Republike Hrvatske već je u takvom slučaju nakon formiranja građevne čestice u katastru moguće pristupiti ishođenju uporabne dozvole.

Obavijest Ministarstva Klasa: 360-01/21-02/203 od 9. travnja 2021.

Vezano uz mogućnost izdavanja uporabne dozvole za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. u slučaju kojeg opisujete, odnosno navodite kako je ''izgubljen grafički dio građevinske dozvole'', skrećemo pozornost da se spomenuta uporabna dozvola može izdati ako su za njezino izdavanje ispunjeni uvjeti propisani Zakonom u gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19). Ovo Ministarstvo nije nadležno za odlučivanje o podnesenim zahtjevima za izdavanje navedene uporabne dozvole već o njima samostalno odlučuje nadležno tijelo graditeljstva.

Prema važećim propisima, kao i propisima koji su bili na snazi prije njih, tijelo graditeljstva dužno trajno čuvati glavni projekt koji je sastavni dio građevna dozvola zajedno s tom dozvolom. S obzirom da u slučaju koji opisujete proizlazi da je građevinska dozvola bila izdana, dok nadležno tijelo graditeljstva navodi kako se predmetni spisi građevinske dozvole za predmetnu zgradu ne nalazi se u arhivi, u tom slučaju treba izvršiti obnavljanje (rekonstrukciju) spisa sukladno Zakonu o općem upravnom postupku (''Narodne novine'', broj 47/09). Naime, odredbom članka 78. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da ako se pojedini spisi upravnog postupka izgube, oštete ili unište, po potrebi se može pokrenuti postupak za obnovu spisa (rekonstrukcija), a koji postupak se pokreće na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. Sam postupak obnove izgubljenog spisa u slučaju u kojem je to potrebno nadležno javnopravno tijelo pokreće rješenjem koje donosi čelnik javnopravnog tijela koje je nadležno za rješavanje u upravnoj stvari koje spis treba obnoviti.

Ako predmetni spis građevinske dozvole za predmetnu zgradu nije moguće pronaći u arhivi nadležnog tijela koje ju je dužno trajno čuvati iz razloga koje imaju u vidu odredbe članka 190. i 191. Zakona o gradnji, tj. da je arhiva tijela graditeljstva u kojoj se nalazila građevinska dozvola uništena zbog prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja djelovanja ili događaja, može se u takvom slučaju zatražiti od tijela graditeljstva izdavanje uporabne dozvole za građevinu čiji je akt za građenje uništen. Za istaknuti je da izdavanje uporabne dozvole za građevinu čiji je akt za građenje uništen nema u vidu ''izgubljen spis'', odnosno spis koji se ne nalazi u arhivi tijela već se treba raditi o tome da je arhiva tijela graditeljstva u kojoj se nalazila građevinska dozvola uništena zbog prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja djelovanja ili događaja.

Povodom Vaših upita vezanih uz primjenu odredbe članka 108. stavka 2. podstavka 9. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) u vezi s odredbom članka 171. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) dajemo mišljenje kako slijedi.
 
Vezano uz Vaš upit u pravcu dužnosti tijela graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrditi obvezu prijenosa zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave s obzirom na, kako navodite, ''odredbe prostornog plana kojima je regulirano osiguranje minimalne širine javnoprometne površine'', skrećemo pozornost da sukladno odredbi članka 171. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju dužnost vlasnika građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja na predaju zemljišta jedinici lokalne samouprave u vlasništvo postoji u slučaju u kojem je dio tog zemljišta prostornim planom koji određuje oblik i veličinu građevne čestice, lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određeno za građenje komunalne infrastrukture koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj čestici.
 
Dakle, postojanje predmetne dužnosti za vlasnika zemljišta proizlazi iz prostornoga plana, lokacijske ili građevinske dozvole. Isto se dokazuje uvidom u prostorni plan u konkretnom slučaju, odnosno u lokacijsku ili građevinsku dozvolu za građenje komunalne infrastrukture, ako je takva izdana. Slijedom spomenute odredbe Zakona o prostornom uređenju, a u kontekstu odredbi prostornog plana o ''osiguranju minimalne širine javnoprometne površine'', dužnost vlasnika zemljišta na predaju zemljišta postojat će u slučaju u kojem se radi o prostornom planu koji u svom grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice prema kojem je to zemljište uključeno, odnosno, planirano za građevnu česticu na kojoj se planira gradnja komunalne infrastrukture (''javnoprometnu površinu'') pa na isto, mišljenja smo, nije od utjecaja postupak utvrđivanja uvjeta priključenja. Naime, predmet utvrđivanja uvjeta priključenja sukladno Zakonu o gradnji je definiranje uvjeta za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan Zakonom o gradnji, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu. U kontekstu utvrđivanja uvjeta priključenja na javnu prometnu površinu javnopravno tijelo je s tim u vezi prije svega dužno utvrditi uvjete za izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu bez zadiranja u prostorno-planska pitanja iz nadležnosti tijela graditeljstva.
 
S tim u vezi, skrećemo pozornost da u postupku izdavanja građevinske dozvole na temelju Zakona o gradnji planirani profil i druge tehničke značajke prometne površine na koju postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade nisu od utjecaja na mogućnost izdavanja građevinske dozvole. Drugim riječima, na ocjenu mogućnosti priključenja građevne čestice na prometnu površinu u smislu odredbe članka 110. stavka 4. podstavka 2. Zakona o gradnji odlučna je stvarna mogućnost priključenja na prometnu površinu (površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice), a nerealizirane planirane karakteristike i svojstva prometne površine ne isključuju postojanje mogućnosti priključenja.
 
Također, skrećemo pozornost da je sukladno odredbi članka 110. stavka 1. Zakona o gradnji tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da su, uz ostalo, uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, a kako je propisano odredbom članka 108. Zakona o gradnji. Dakle, dužnost je tijela graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrditi, uz ostalo, jesu li zahtjevu priloženi svi odgovarajući dokumenti propisani spomenutim Zakonom, a što uključuje i dokaz propisan odredbom članka 108. stavka 2. podstavka 9. istog Zakona. Slijedom toga, tijelo graditeljstva bi u slučaju da nađe da bi takva dužnost postojala o tome trebalo obavijestiti podnositelja zahtjeva. Naime, treba imati na umu da predaja zemljišta kojeg imaju u vidu odredbe Zakona o prostornom uređenju i s tim povezan postupak nije dio postupka izdavanja građevinske dozvole. U kontekstu postupka izdavanja građevinske dozvole traži se prilaganje dokaza o ispunjenoj dužnosti predaje zemljišta. U svrhu dokazivanja predmetne činjenice uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole potrebno je priložiti kopiju zapisnika o predaji zemljišta.
 
Naime, a vezano uz ''zahtjev za prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave'', skrećemo pozornost da se sukladno odredbi članka 173. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. istog Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba. U tom kontekstu nadležno upravno tijelo županije treba paziti da se prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave obavi u skladu sa svim odredbama Zakona o prostornom uređenju koje uređuju ova pitanja, a pri tome, uz ostalo, mora paziti i na okolnosti koje ima u vidu odredba članka 171. istoga Zakona, jer se radi o uvjetima koji moraju biti ispunjeni da bi se zemljište moglo predati. Uz to nadležno upravno tijelo dužno je pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju predmetne izjave vlasnika zemljišta, a u svrhu i s ciljem iznošenja činjenica od mogućeg utjecaja na primjenu Zakonskih odredbi. Dakle, jedinica lokalne samouprave može, odnosno treba iznijeti sve što smatra relevantnim prije davanja spomenute izjave.
 
Zapisnik o prijenosu zemljišta koji je potpisao vlasnik zemljišta i službena osoba, ovjeren pečatom nadležnog upravnog tijela je pravna osnova za stjecanje vlasništva prenesenog zemljišta od strane jedinice lokalne samouprave. Nadalje, prema odredbi članka 174. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju nadležno tijelo je dužno zapisnik o prijenosu zemljišta i parcelacijski elaborat pregledan i potvrđen u skladu s tim Zakonom i posebnim zakonom kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, ako je isti bio potreban za prijenos zemljišta, uručiti zastupniku jedinice lokalne samouprave, odnosno bez odgađanja dostaviti jedinici lokalne samouprave u čije je vlasništvo preneseno zemljište, te iste dostaviti katastarskom uredu i zemljišnoknjižnom sudu radi provedbe po službenoj dužnosti. Dakle, ako je za prijenos zemljišta u spomenutom smislu bio potreban parcelacijski elaborat smislu, isti mora biti pregledan i potvrđen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i posebnim zakonom kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina.
 
Također Vas obavještavamo da kada je u skladu s odredbom članka 171. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju, vlasnik građevinskog zemljišta dužan prenijet jedinici lokalne samouprave u vlasništvo dio zemljišta, to može izvršiti na način propisan za stjecanje prava vlasništva na nekretninama, kupoprodajom ili darovanjem. Shodno tome, primjerice u slučaju u kojem je u smislu ranije spomenute odredbe članka 171. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju izdana lokacijska dozvola za gradnju nerazvrstane ceste u postupku izdavanja građevinske dozvole investitor kao dokaz u smislu odredbe članka 108. stavka 2. podstavka 9. Zakona o gradnji može priložiti valjan ugovor o darovanju kojim vlasnik dio svog zemljišta koji je prema parcelacijskom elaboratu izrađenim na temelju te lokacijske dozvole potreban za česticu ceste daruje jedinici lokalne samouprave.

Mišljenje Ministarstva Klasa: 360-01/21-02/60 od 31. ožujka 2021.

Povodom Vašeg pitanja o tome je li za dobivanje uporabne dozvole za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. nužno da građevina ima fasadu, obavještavamo Vas da je s tim u vezi prema stajalištu zauzetom u drugostupanjskoj upravno-pravnoj praksi ovoga Ministarstva potrebno da su na građevini izvršeni radovi na fasadi, odnosno fasada.

Odgovor Ministarstva Klasa: 360-01/20-02/689 od 5. ožujka 2021.

Povodom Vašeg upita o tome je li od podnositelja zahtjeva za izdavanjem dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine u slučaju u kojem je, kako navodite, kao dokaz postojeće građevine priložena uporabna dozvola za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. potrebno tražiti ''snimku postojećeg stanja'' građevine s obzirom na odredbu članka 152. stavka 1. podstavka 2. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/19, 114/18, 39/19 i 98/19), obavještavamo Vas da smo mišljenja da se u slučaju koji opisujete od podnositelja zahtjeva ne može tražiti prilaganje ''snimke postojećeg stanja''. Naime, sukladno izričitoj odredbi članka 192. stavka 1. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) građevina za koju je izdana, između ostalih, uporabna dozvola za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. smatra se u smislu toga Zakona postojećom građevinom te se ista može koristiti, odnosno staviti u pogon, evidentirati u katastru, priključiti na komunalnu i drugu infrastrukturu te se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu. Dakle, u slučaju u kojem je za građevinu izdana uporabna dozvola za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. ista je dokaz da se radi o postojećoj građevini u smislu odredbe članka 152. stavka 1. podstavka 2. Zakona o prostornom uređenju. S obzirom da ''snimka izvedenog stanja'' nije prilog zahtjevu za izdavanje spomenute uporabne dozvole niti njezin sastavni dio, traženje iste bi značilo traženje izrade dokumenta povrh zakonitog dokaza da se radi o postojećoj građevini odnosno građevini za koju je izdana uporabna dozvola.  
 
Vezano uz vaš upit u pravcu, kako navodite, građenja nogostupa uz državnu ili  županijsku ili nerazvrstanu cestu (na čestici postojeće ceste) s čim u vezi iskazujete dvojbu radi li se o građenju nogostupa ili rekonstrukciji postojeće ceste te može li za navedeno investitor biti jedinica lokalne samouprave, obavještavamo Vas da prema mišljenju ovoga Ministarstva građenje nogostupa na dijelu katastarske čestice javne ceste predstavlja rekonstrukciju javne ceste slijedom čega bi investitor istoga bio osoba koja je investitor javne ceste sukladno posebnom propisu. Naime, smatramo da se, u smislu odredbe članka 4. Zakona o cestama kojom su odredbom propisani dijelovi javne ceste, nogostup može smatrati dijelom javne ceste, tj. da isti čini javnu cestu. U slučaju u kojem se nogostup gradi uz nerazvrstanu cestu, a koja je sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu (''Narodne novine'', 68/18, 110/18 i 32/20) komunalna infrastruktura, investitor istoga je jedinica lokalne samouprave. 

Vezano uz vašu dvojbu vezanu uz građenje parkirališta uz državnu cestu, županijsku cestu, odnosno nerazvrstanu cestu (na čestici postojeće ceste), odnosno pitate radi li se u takvom slučaju o rekonstrukciji ceste ili se parkiralište može graditi na temelju odredbe članka 4. točke 20. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, obavještavamo Vas da prema mišljenju Ministarstva građenje parkirališta na čestici postojeće ceste predstavlja rekonstrukciju ceste za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

MIšljenje Ministarstva Klasa: 360-01/20-02/693 od 5. veljače 2021.

Nakon snažnih potresa koji su tijekom 2020. godine pogodili Republiku Hrvatsku te su prouzročili ljudske žrtve i ogromne materijalne štete na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, ovom uputom, radi sigurnosti građana i imovine, ukazujemo na potrebu dosljedne i redovite potrebe ispunjavanja zakonske regulative u odnosu na održavanje građevina, kako slijedi...

Uputa Ministarstva Klasa: 360-01/21-01/20, Urbroj:  531-01-21-2 od 25. veljače 2021. godine

Povodom vašeg upita kojim kako navodite tražite tumačenje odredbe članka 136. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) i članka 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (''Narodne novine'', broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20), s čime u vezi iznosite dvojbu o potrebi izdavanja uporabne dozvole za radove koji se izvode, kako navodite, na temelju članka 5. točke 1. spomenutog Pravilnika, obavještavamo vas da je odredbom članka 6. stavka 1. istog Pravilnika određeno za građenje kojih građevina i izvođenje kojih radova koji se grade, odnosno izvode na temelju toga Pravilnika se ne izdaje uporabna dozvola. Dakle, uporabna se dozvola ne izdaje ako se  radi o radovima iz odredbi predmetnog Pravilnika za koje se prema odredbi članka 6. stavka 1. istog Pravilnika ne izdaje uporabna dozvola. U tome pravcu, a imajući u vidu navode iz vašeg dopisa, odnosno da su radovi koji su predmet vašeg upita, radovi koji se izvode na temelju odredbe članka 5. točke 1. spomenutog Pravilnika za koje člankom 6. stavkom 1. istog Pravilnika nije određeno da se za iste uporabna dozvola ne izdaje to je stoga za radove koji se izvode na temelju odredbe članka 5. točke 1. toga Pravilnika potrebno ishoditi uporabnu dozvolu.

Pritom napominjemo da odredbom članka 6. stavka 1. Pravilnika nije uređeno pitanje potrebe utvrđivanja posebnih uvjeta i potvrđivanje glavnog projekta od strane javnopravnog tijela u slučajevima u kojima se za građenje građevina, odnosno izvođenje radova koji se izvode na temelju tog Pravilnika ne izdaje uporabna dozvola.

Ta pitanja su uređena odredbama članaka 81., 82. i 83. Zakona o gradnji kojima je propisan način i postupak utvrđivanja posebnih uvjeta u svrhu izrade glavnog projekta, a člancima 86. i 87. istog Zakona je propisan način i postupak izdavanja potvrde glavnog projekta. Člankom 128. tog Zakona određeno je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom kojeg donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole, te da se građenju građevina i izvođenju radova određenih tim pravilnikom može pristupiti, između ostalog, na temelju glavnog projekta ako je to propisano spomenutim pravilnikom.

Iz tih odredbi Zakona o gradnji, posebice iz odredbe članka 87. stavka 1. toga Zakona nedvojbeno proizlazi da u svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima za građenje, odnosno izvođenje jednostavnih i drugih građevina i radova iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima javnopravno tijelo određeno posebnim propisima po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.

Vezano uz pitanje u pravcu vremena izdavanja potvrde glavnog projekta za radove koji se izvode sukladno spomenutom Pravilniku na temelju glavnog projekta, odnosno s čime u vezi postavljate pitanje je li moguće potvrde glavnog projekta izdati nakon što je izvođač izveo radove s obzirom na odredbe članaka 81. do 88. Zakona o gradnji, skrećemo pozornost da prema odredbi članka 87. stavka 1. spomenutog Zakona u svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima u slučaju za građenje, odnosno izvođenje jednostavnih i drugih građevina i radova određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. toga Zakona tj. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom dok izdavanje potvrde glavnog projekta traži projektant putem upravnog tijela, odnosno Ministarstva putem kojega je tražio utvrđivanje posebnih uvjeta. Dakle, priroda uvjeta priključenja i posebnih uvjeta je da se isti utvrđuju u svrhu izrade glavnog projekta, odnosno služe da bi glavni projekt bio izrađen u skladu s istima kako bi se osigurala sukladnost glavnog projekta tim uvjetima za građenje. S time u vezi ističemo da je sukladno odredbi članka 131. stavka 4. Zakona o gradnji u prijavi početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta investitor dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama. Ako prijavi početka građenja ne prileže obvezni propisani prilozi prema stajalištu ovoga Ministarstva ima se smatrati da u takvom slučaju nije izvršena prijava početka građenja.

Mišljenje Ministarstva Klasa: 360-01/20-02/453, od 14. rujna 2020.

Povodom vaših upita vezanih uz razvrstavanje građevina s obzirom na uvjete priključenja, odnosno posebne uvjete koji se utvrđuju u svrhu gradnje građevina s čime u vezi navodite slučajeve u kojima smatrate da dolazi do nepravilnog razvrstavanja građevina pa pitate jesu li javnopravna tijela obvezna uskladiti svoje propise s terminologijom koju koristi Zakon o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), skrećemo pozornost na definicije pojmova uvjeta priključenja i posebnih uvjeta danih spomenutim Zakonom. Prema odredbi članka 3. stavka 1. podstavka 24. spomenutog Zakona posebni uvjeti su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan tim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja, uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Prema odredbi članka 3.stavka 1. podstavka 27. istog Zakona uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan tim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu. S druge strane, posebni uvjeti za građenje iz primjerice, područja posebnih propisa zaštite od požara ili zaštite od buke predstavljaju posebne uvjete za građenje koje u svrhu izrade glavnog projekta utvrđuju nadležna javnopravna tijela te u svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s istima izdaju potvrdu glavnog projekta.

Dakle, u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. Propisi iz upravnog područja graditeljstva i prostornoga uređenja ne mogu utjecati na terminologiju, odnosno nazive akata koje prema posebnom propisu izdaju javnopravna tijela određena posebnim propisom u svrhu utvrđivanja uvjeta za građenje. Shodno navedenom te akte treba promatrati kroz ranije citirane definicije uvjeta priključenja, odnosno posebnih uvjeta sadržanih u Zakonu o gradnji.

Prema Uredbi o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu (''Narodne novine'', broj 7/18) koja je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju Zakona o energiji (''Narodne novine'', broj 120/12, 14/14, 95/15, 102/15 i 68/18) i Zakona o tržištu električne energije (''Narodne novine'', broj 22/13, 95/15, 102/15 i 68/18), elektroenergetska suglasnost je suglasnost koju izdaje operator sustava temeljem zahtjeva investitora, odnosno vlasnika građevine za izdavanje elektroenergetske suglasnosti, a kojom se definiraju uvjeti priključenja građevine na elektroenergetsku mrežu. Promatrajući spomenuti sadržaj elektroenergetske suglasnosti kroz spomenute definicije iz Zakona o gradnji za reći je da predstavlja uvjete priključenja s obzirom da određuje tehničku mogućnost i tehničke uvjete priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu. S time u vezi treba spomenuti da prema stajalištu ovoga Ministarstva mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu postoji ako je izdana elektroenergetska suglasnost prema kojoj je priključenje zgrade moguće na mjestu u neposrednoj blizini zgrade ili građevne čestice zgrade tj. bez rekonstrukcije postojeće niskonaponske električne mreže, primjerice dodatne izgradnje električnih vodova ili trafostanice.

Vezano uz slučaj u kojem se građevina planira priključiti na septičku jamu u svrhu rješavanja odvodnje za potrebe te zgrade jer infrastrukturna građevina odvodnje na koju se građevina može priključiti ne postoji pri čemu Hrvatske vode izdaju ''Vodopravne uvjete'', koji su u smislu Zakona o gradnji uvjeti priključenja za reći je da je građevina septičke jame zapremine do 27 m3 prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama (''Narodne novine'', broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20) pomoćna građevina koja se može graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje (članak 2. točka 1. podtočka a) te se za građenje iste ne utvrđuju posebni uvjeti. S obzirom na navedeno ''Vodopravni uvjeti'' u tom slučaju predstavljaju uvjete priključenja u smislu Zakona o gradnji jer u suštini definiraju rješavanje tehničkih pitanja odvodnje za građevinu, što se u tom slučaju rješava izgradnjom septičke jame.

Shodno iznesenom, za reći je da pri utvrđivanja skupine za određenu građevinu ne dolazi do razvrstavanju iste u neodgovarajuću skupinu iz razloga što neki akt kojeg izdaje javnopravno tijelo ima naziv koji je ''neusklađen'' pojmovima iz Zakona o gradnji pa da isto stoga uzrokuje sumnju i razvrstavanje građevine u višu skupinu već iste treba cijeniti s obzirom na prirodu tih akata u smislu definicija sadržanih u Zakonu o gradnji.

Mišljenje Ministarstva Klasa: 360-01/20-02/252, od 10. rujna 2020.

Povodom vašeg upita u kojem iznosite problematiku povezanu s Odlukom o privremenoj zabrani radova koju na temelju odredbe članka 132. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) može donijeti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju turističke zajednice općine, odnosno grada s čime u vezi postavljate pitanje u pravcu mogućnosti da se spomenuta Odluka izmijeni u pogledu područja na koje se ista odnosi, mišljenja smo da se prošlogodišnja donesena Odluka na temelju spomenute odredbe Zakona o gradnji ne može u godini za koju je donesena mijenjati. Međutim, mišljenja smo da nema zapreke da se predmetna Odluka stavi van snage.

Mišljenje Ministarstva klasa: 360-01/20-03/16, od 19. lipnja 2020.

Povodom vašeg upita vezanog uz dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole koji se obvezno prilaže zahtjevu za izdavanje te dozvole u slučaju kojeg ima u vidu odredba članka 109. stavka 5. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), a vezano uz građenje vjetroelektrana na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, obavještavamo vas kako slijedi.

Odredbom članka 109. stavka 5. Zakona o gradnji propisano je da se dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u slučajevima iz stavaka 1. i 2. toga članka smatra i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje, odnosno ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave. Drugim riječima, radi se o pravnoj fikciji postojanja pravnog interesa investitora za izdavanje građevinske dozvole koja postoji, u slučaju izdavanja građevinske dozvole za građenje građevina od interesa za Republiku Hrvatsku, i na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Shodno tome, u takvom slučaju, iako investitor nema dokaz pravnog interesa propisan odredbama stavka 1. i 2. članka 109. Zakona o gradnji, tj. riješene imovinskopravne odnose na način da može podnijeti neki od dokaza pravnog interesa propisanih tim odredbama, smatrat će se da ima pravni interes za izdavanje građevinske dozvole ako podnese zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa u tom smislu.

Slijedom navedenog, ako je investitor građevine od interesa za Republiku Hrvatsku na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske uputio, odnosno podnio zahtjev osobama ovlaštenima raspolagati istima u svrhu rješavanja imovinskopravnih odnosa u prije navedenom smislu smatra se da je podnošenjem toga zahtjeva dokazao pravni interes za izdavanje građevinske dozvole pri čemu odvijanje toga postupka nije od utjecaja na izdavanje građevinske dozvole. U postupku izdavanja građevinske dozvole investitor dokazuje postojanje pravnog interesa u smislu odredbe članka 109. stavka 5. Zakona o gradnji prilaganjem odgovarajućeg zahtjeva podnesenog odgovarajućem tijelu iz kojeg je razvidno da je isti u tome tijelu zaprimljen (poštanska povratnica, otisnut prijamni štambilj i sl.). 

Mišljenje Ministarstva klasa: 360-01/20-02/289, od 5. lipnja 2020. 

Povodom vašeg upita u kojem iskazujete dvojbu u pogledu primjene odredbe članka 168. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/189 i 98/19) odnosno pitate odnose li se iznimke predviđene odredbom članka 168. Zakona o prostornom uređenju samo na one slučajeve u kojima svi vlasnici zemljišta u obuhvatu budućeg UPU-a sklapaju s jedinicom lokalne samouprave ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta ili je smisao predmetne odredbe u tome da se onom broju vlasnika zemljišta u obuhvatu budućeg plana koji u cijelosti financira izradu UPU-a omogući direktan odabir i plaćanje izrađivača dajemo sljedeće mišljenje.

Prema odredbi članka 167. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili za izgradnju komunalne infrastrukture može snositi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta dok prema stavku 4. istoga članka sklapanje toga ugovora ne isključuju primjenu posebnih propisa o javnoj nabavi. Nadalje, odredbom je članka 168. stavka 1. navedenog Zakona određeno da iznimno od članka 167. stavaka 3. i 4. istog Zakona, ako se urbanistički plan uređenja donosi za zemljište u vlasništvu jedne ili više osoba koje u cijelosti financiraju njegovu izradu, ugovorom o financiranju uređenja građevinskog zemljišta može se ugovoriti da izrađivača tog plana odabiru i izravno plaćaju te osobe. Dakle, propisana mogućnost odabira izvođača izrađivača plana i njegovo izravno plaćanje od strane vlasnika zemljišta, odnosno ne primjena propisa o javnoj nabavi u tome pogledu je uvjetovana time da se urbanistički plan uređenja donosi za zemljište vlasnika koji u cijelosti financiraju njegovu izradu. To stoga nije slučaj u kojem izradu urbanističkog plana uređenja financiraju, odnosno sklope ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta s jedinicom lokalne samouprave neki od vlasnika zemljišta unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja neovisno o tome što bi oni financirali izradu urbanističkog plana u cijelosti.

Mišljenje Ministarstva Klasa: 350-01/20-02/190, od 19. svibnja 2020.

Povodom vašeg upita u kojem opisujete slučaj nemogućnost nalaženja dokumentacije za građevinu (građevinska i uporabna dozvola koju je 1980. gradila Industrogradnja) kod nadležnog tijela graditeljstva, a koji su vam potrebni radi apliciranja na EU fondove te vam je to tijelo odgovorilo da dio dokumentacije ne postoji, odnosno da se ne nalazi u arhivi toga tijela pa postavljate pitanje o mogućnosti izdavanja uporabne dozvole za građevinu čiji je akt za građenje uništen skrećemo pozornost da se navedena uporabna dozvola može izdati ako su za njezino izdavanje ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19). U tome pravcu se sukladno odredbi članka 191. stavka 1. navedenog Zakona  uporabna dozvola za građevinu čiji je akt za građenje uništen izdaje se nakon što se utvrdi, uz ostalo, da je akt za građenje uništen i da je uništena arhiva tijela graditeljstva zbog prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događa kao i da se akt za građenje ne nalazi u drugom nadležnom arhivu. Dakle, spomenuta uporabna dozvola može se izdati ako je uništena ili izgubljena građevinska dozvola posljedica prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja te se predmetna činjenica utvrđuje u postupku njezina izdavanja. Drugim riječima, izdavanje spomenute uporabne dozvole nema u vidu ''izgubljen spis'', odnosno spis koji se ne nalazi u arhivi tijela. Treba istaknuti s tim u vezi da je prema važećim propisima, kao i propisima koji su bili na snazi prije njih, tijelo graditeljstva dužno trajno čuvati glavni projekt koji je sastavni dio građevne dozvole zajedno s tom dozvolom.

Međutim, a s obzirom da iz navoda iz vašeg dopisa proizlazi da je građevinska i uporabna dozvola bila izdana (navodite da ste dobili ste njezinu fotokopiju), dok nadležno tijelo graditeljstva navodi kako se spisi građevinske i uporabne dozvole za predmetnu zgradu ne nalazi se u arhivi toga tijela, u tom slučaju treba izvršiti obnavljanje (rekonstrukciju) spisa sukladno Zakonu o općem upravnom postupku (''Narodne novine'', broj 47/09). Naime, odredbom članka 78. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da ako se pojedini spisi upravnog postupka izgube, oštete ili unište, po potrebi se može pokrenuti postupak za obnovu spisa (rekonstrukcija), a koji postupak se pokreće na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. Sam postupak obnove izgubljenog spisa u slučaju u kojem je to potrebno nadležno javnopravno tijelo pokreće rješenjem koje donosi čelnik javnopravnog tijela koje je nadležno za rješavanje u upravnoj stvari koje spis treba obnoviti.

Mišljenje Ministarstva Klasa: 360-01/20-03/8, od 11. svibnja 2020.

Povodom vaših upita u pravcu postupanja vezano uz postupak izmjene, odnosno dopune rješenja o uvjetima građenja, a s čime u vezi pitate je li se takvo rješenje izdaje putem sustava, odnosno programa eDozvole, skrećemo pozornost da je sustav eDozvole alat koji je razvijen i nastao radi mogućnosti digitalizacije radnji unutar upravih postupaka izdavanja akata koji su uređeni Zakonom o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) i Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i digitalizacije drugih radnji povezanih s tim postupcima (utvrđivanje posebnih uvjeta, izdavanje potvrda glavnog projekta). Dakle, predmetni je sustav sačinjen imajući prvenstveno u vidu da se putem istoga podnose zahtjevi za izdavanje akata čije je izdavanje uređeno spomenutim zakonima te da se upravni postupci izdavanja tih akata provode uz korištenje sustava eDozvole. Izdavanje rješenje o uvjetima građenja uređivao je Zakon o prostornom uređenju i gradnji (''Narodne novine'', broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) te se isto izdavalo na temelju toga Zakona. Odredbom članka 178. Zakona o gradnji uređeno je da se odredbe toga Zakona kojima se uređuje izmjena, dopuna i ukidanje građevinske dozvole na odgovarajući način primjenjuju na izmjenu, dopunu i ukidanje i/ili poništavanje, između ostalog, i rješenja o uvjetima građenja donesenog na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

Dakle, u slučaju potrebe izmjene i dopune rješenja o uvjetima građenja, izdanog prema odredbama ranije važećeg zakona (Zakona o prostornom uređenju i gradnji), primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članaka 125. i 126. Zakona o gradnji, kojima je propisan postupak izmjene i dopune građevinske dozvole. Međutim, imajući u vidu da rješenje o uvjetima građenja nije akt koji se izdaje na temelju Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, mišljenja smo da povodom podnesenog zahtjeva kojim se traži izdavanje rješenja o izmjeni, odnosno dopuni rješenja o uvjetima građenja takvo rješenje nije potrebno izdavati putem programa eDozvola. Istim, mišljenja smo da u svrhu izdavanja rješenja o izmjeni, odnosno dopuni rješenja o uvjetima građenja nije potrebno izrađivati projekt u elektroničkom obliku.

S tim u vezi, a s obzirom da je sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji sastavni dio rješenja o uvjetima građenja idejni projekt, a ne glavni projekt, te imajući u vidu da se spomenute odredbe Zakona o gradnji primjenjuju na odgovarajući način, prilikom izmjene rješenja o uvjetima građenja nije potrebno priložiti glavni projekt, već je namjeravane izmjene i dopune potrebno prikazati kroz izmjene i dopune idejnog projekta. Također, a s obzirom da se idejni projekt koji je sastavni dio rješenja o uvjetima građenja ne potvrđuje, u  postupku izdavanja rješenja o izmjeni, odnosno dopuni toga rješenja ne izdaju se potvrde glavnoga projekta.

Vezano uz način utvrđivanja posebnih uvjeta u slučaju izmjene, odnosno dopune rješenja o uvjetima građenja treba reći da se u smislu odredbe članka 126. stavka 3. Zakona o gradnji u postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja pribavljaju se samo oni posebni uvjeti i uvjeti priključenja na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja. S obzirom da je postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja sukladno Zakonu o gradnji koji se provodi putem programa eDozvole prethodi podnošenju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, mišljenja smo da se u slučaju potrebe utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u svrhu podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, isti mogu utvrditi putem programa eDozvole provođenjem tzv. e-konferencije.

U pogledu pitanja u vezi trenutka plaćanja komunalnog doprinosa u slučaju izdavanja rješenja o izmjeni/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, obavještavamo vas da predmetno pitanje uređeno odredbom članka 88. Zakona o komunalnom gospodarstvu (''Narodne novine'', broj 86/18, 110/18 i 32/20) iz koje proizlazi da se ovršno, odnosno pravomoćno rješenje o komunalnom doprinosu po službenoj dužnosti ili po zahtjevu obveznika komunalnog doprinosa odnosno investitora mijenja ako je izmijenjena građevinska dozvola, drugi akt za građenje ili glavni projekt na način koji utječe na obračun komunalnog doprinosa. Dakle u slučaju pokrenutog postupka donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, rješenje o izmjeni rješenja o komunalnom doprinosu ako je to potrebno donosi se nakon ishođenja rješenja o izmjenu i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja.

Mišljenje Ministarstva Klasa: 360-01/20-02-113, od 8. svibnja 2020.

Povodom vašeg upita o potrebi traženja izdavanja potvrde glavnog projekta od javnopravnog tijela koje nije dostavilo posebne uvjete u roku propisnom odredbom članka 82. stavka 3. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), obavještavamo vas da je odredbom stavkom 5. istoga članka istoga Zakona propisano da se smatra da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. toga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. Iz citirane odredbe proizlazi da u slučaju u kojem javnopravno tijelo ne utvrdi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u propisanom roku iz odredbe članka 82. stavka 3. Zakona o gradnji, smatrat će se da nema posebnih uvjeta, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu slijedom čega također proizlazi da se u tom slučaju ne izdaje potvrda glavnog projekta od javnopravnog tijela koje nije u propisanom roku utvrdilo posebne uvjete.

Međutim, a imajući u vidu okolnost da posebni uvjeti mogu biti utvrđeni nakon proteka roka iz odredbe članka 82. stavka 3. Zakona o gradnji te s obzirom na prijelazno razdoblje uređeno Pravilnikom o obveznom sadržaju idejnog projekta (''Narodne novine'', broj 118/19) te Pravilnika u obveznom sadržaju i opremanju projekta građevina (''Narodne novine'', broj 118/19) u kojem je dopušteno koristiti posebne uvjete prikupljene i na drugi način osim putem elektroničkog programa eDozvola, prema stajalištu i praksi ovoga Ministarstva u slučaju u kojem bi posebni uvjeti bili utvrđeni, odnosno zaprimljeni nakon proteka propisanog roka ostavlja se na dispoziciji projektanta odluka hoće li takve posebne uvjete uvažiti ili ne pri čemu se u tome pravcu od projektanta traži da dade izjavu. Drugim riječima, projektant u takvom slučaju može izjavom prihvatiti takve posebne uvjete, ali i nemora.

Zaključno, a vezano uz sudjelovanje javnopravnih tijela u ''daljnjim postupcima'' u takvim slučajevima, u pogledu izdavanja uporabne dozvole je odredbom je članka 140. stavka 2. Zakona o gradnji propisano da se na tehnički pregled u postupku izdavanja uporabne dozvole pozivaju investitor, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta i po potrebi neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva. Dakle, javnopravna tijela koja nisu utvrdila posebne uvjete, odnosno izdala potvrdu glavnog projekta u postupku izdavanja lokacijske, odnosno građevinske dozvole ne pozivaju se na tehnički pregled u postupku izdavanja uporabne dozvole. U pogledu pribavljanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u postupku izdavanja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole, odnosno drugog akta za građenje, odredbom je članka 126. stavka 3. Zakona o gradnji propisano da se u postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole pribavljaju samo oni posebni uvjeti i uvjeti priključenja, odnosno potvrde glavnog projekta na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja. U slučaju u kojem se u postupku donošenja rješenja o izmjeni/ili dopuni građevinske dozvole namjeravana izmjena i/ili dopuna zahvata ujedno ima utjecaja na posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja (primjerice drugačije projektirano rješenje zaštite od požara) mišljenja smo da u takvom slučaju treba pribaviti posebne uvjete i uvjete priključenja, odnosno potvrde glavnog projekta, neovisno o tome jesu li oni bili utvrđeni, odnosno s njima u vezi izdane potvrde glavnog projekta u postupku izdavanja građevinske dozvole koja je predmet izmjene, odnosno dopune.

Mišljenje Ministarstva Klasa: 360-01/20-02/28, od 21. travnja 2020.

Povodom vaših upita o primjeni odredaba Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) i Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) s obzirom na slučajeve koje opisujete, obavještavamo vas kako slijedi.

Vezano uz vaš upit u pravcu potvrde katastarskog ureda o rezervaciji broja nove građevne čestice u slučaju u kojem se građevinskom dozvolom određuje novi oblik ili veličina građevne čestice, a koja je potvrda sukladno odredbi članka 70. stavka 2. Zakona o gradnji, uz ostalo, sastavni dio prve mape glavnog projekta za građevinsku dozvolu pri čemu navodite da određen katastarski ured odbija izdati predmetnu potvrdu zbog ''neusklađenosti propisa'', skrećemo pozornost da je u izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 39/19) neposredno sudjelovala Državna geodetskom uprava te je na njihovu inicijativu i u skladu s njihovim uputama u predmetni Zakon unesen institut izdavanja potvrde o rezervaciji broja nove građevne čestice. Osim toga, iz Pravilnika o geodetskim elaboratima (''Narodne novine'', broj 59/18 i 112/18), a koji je propis iz djelokruga državne izmjere i katastra, razvidno je da predmetna potvrda može biti sastavnim dijelom geodetskog elaborata (članak 40.) Također, rezervacija broja katastarskih čestica dio je funkcionalnosti sustava One-Stop-Shop Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS OSS).  U tome pravcu skrećemo pozornost da je izdavanje potvrda uređeno Zakonom o općem upravnom postupku (''Narodne novine'', broj 49/07). Odredbom članka 159. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija (katastar je službena evidencija) izdaju stranci na njezin zahtjev, u pravilu istoga dana kad je stranka zatražila izdavanje potvrde, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje, ako propisom kojim je ustanovljena službena evidencija nije drukčije propisano, a potvrda se može izdati i u elektroničkom obliku. Kad javnopravno tijelo ne izda izmijenjenu potvrdu, dužno je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva stranke za izmjenu potvrde u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako se u propisanom roku ne izda tražena potvrda ili ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva stranke, stranka može izjaviti žalbu radi šutnje administracije.

Nadalje, imajući u vidu slučajeve koje opisujete, a vezano uz izdavanje potvrda glavnog projekta s čime u vezi tražite pojašnjenje, obavještavamo vas da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 39/19) utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta uređeno s intencijom ubrzanja toga postupka (digitalizacija i uvođenje e-konferencija) te je također intencija pri izradi bila da izdani uvjeti priključenja nisu predmet potvrđivanja (potvrde glavnog projekta). Isto je stoga i izričito propisano odredbom članka 86. stavka 1. Zakona o gradnji. Dakle, sukladno Zakonu o gradnji utvrđeni uvjeti priključenja u svrhu izrade glavnog projekta se u postupku izdavanja građevinske dozvole ne potvrđuju potvrdom glavnog projekta. U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta.

U pogledu situacije koju opisujete, a u kojoj se, kako navodite, ''prilikom izdavanja građevinske dozvole zahtijeva da se prije izdavanja lokacijske dozvole dostavi potvrđen parcelacijski elaborat kako bi se sa sigurnošću mogli utvrditi oblik i površina građevne čestice pri čemu katastarski ured inzistira na ishođenju lokacijske dozvole kao osnove za potvrdu parcelacijskog elaborata'', treba reći da iz navedenog nije sasvim jasno što se želi pitati. Naime, nije jasno radi li se o izdavanju građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola ili izdavanju građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola. U slučaju u kojem građevinskoj dozvoli ne prethodi lokacijska dozvola, a građevinskom se dozvolom određuje oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru, prva mapa glavnog projekta (kao obveznog priloga zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole), uz ostalo, sadrži isprave i dokumente propisane odredbom članka 70. stavka Zakona o gradnji. Ako se građevinska dozvola izdaje za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola i kojom je određeno formiranje građevne čestice ili je istom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica, u tom slučaju zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilaže se parcelacijski elaborat koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrdilo Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. Dakle, redoslijed radnji u tom slučaju je da se na temelju lokacijske dozvole kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica izrađuje spomenuti parcelacijski elaborat koji se ovjerava i potvrđuje te se takav prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole.

Međutim, nema zapreke da se građevinskom dozvolom kojoj nije prethodilo izdavanje lokacijske dozvole određuje oblik i veličina građevne čestice pri čemu se parcelacija zemljišta u tom slučaju provodi u skladu s tom građevinskom dozvolom. Drugim riječima, za mogućnost provedbe parcelacije zemljišta povodom formiranja građevne čestice nije potrebno da građevinskoj dozvoli prethodi izdavanje lokacijske dozvole niti da se izrađuje spomenuti  parcelacijski elaborat u tu svrhu, već se takav parcelacijski elaborat izrađuje samo ako je građevinskoj dozvoli prethodila lokacijska dozvola (za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica) u kojem slučaju se predmetni parcelacijski elaborat obvezno prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole dok se u slučaju u kojem se traži izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola taj parcelacijski elaborat ne izrađuje niti prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole.

Naposljetku, a u pogledu vašeg upita vezanog uz ocjenu mogućnosti priključenja zgrade kao uvjeta za izdavanje lokacijske dozvole sukladno odredbi članka 146. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) obavještavamo vas da je s tim u vezi zauzeto stajalište ovoga Ministarstva izraženo kroz drugostupanjsku upravnu praksu prema kojem mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje, odnosno na niskonaponsku električnu mrežu u smislu spomenute odredbe postoji ako je ono (priključenje) moguće na mjestu u neposrednoj blizini zgrade ili građevne čestice zgrade tj. bez rekonstrukcije postojećeg sustava, odnosno mreže, primjerice dodatne izgradnje električnih vodova ili trafostanice. Pri tome napominjemo da uvjet za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju nove zgrade u smislu članka 146. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju, nije prethodno niti paralelno ishođenje lokacijske ili građevinske dozvole za sustav odvodnje, odnosno električnu mrežu, već da postoji mogućnost priključenja zgrade na te građevine u naprijed navedenom smislu.

Mišljenje Ministarstva Klasa: 350-01/20-02/90, od 6. ožujka 2020.