Zakon o prostornom uređenju
Postupci izrade prostornih planova u modulu ePlanovi i ePlanovi Editor
Neusklađenost prostornih planova
Povodom vašeg upita o primjeni odredbe članka 85. i 86. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 155/25), a vezano uz mogućnost ishođenja dozvole u slučaju koji opisujete, odnosno u kojem, navodite, postoji neusklađenost prostornih planova, navodimo sljedeće.
Zakonom o prostornom uređenju propisana je obveza hijerarhijske usklađenosti prostornih planova na način da prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine. Ujedno prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine dok prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni.
Prema odredbi članka 86. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati međusobnu usklađenost prostornih planova sukladno članku 85. toga Zakona, a sukladno odredbi stavka 2. istoga članka ovo Ministarstvo naređuje rješenjem nadležnoj jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave početak postupka za otklanjanje neusklađenosti u roku od 90 dana.
Shodno tome, iako Zakonom o prostornom uređenju nije izrijekom propisano pitanje primjene prostornog plana kod izdavanja dozvole, odnosno akta za provedbu prostornog plana u slučaju u kojem bi postojala neusklađenost između planova različitog obuhvata iste razine ili između prostornih planova različite razine, mišljenja smo da je u smislu odredbi članka 85. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom uređenju ispravno postupiti na način da se u slučaju protivnosti prostornog plana niže razine prostornom planu više razine prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjeni prostorni plan više razine. Također, mišljenja smo da je prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana u slučaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana lokalne razine užega područja odredbi, odnosno dijelu prostornog plana lokalne razine širega područja ispravno primijeniti odredbu, odnosno dio prostornog plana širega područja.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 350-01/26-02/121, URBROJ: 531-04-1-2-26-2 od 17. travnja 2026.
Zakonom o prostornom uređenju propisana je obveza hijerarhijske usklađenosti prostornih planova na način da prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine. Ujedno prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine dok prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni.
Prema odredbi članka 86. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati međusobnu usklađenost prostornih planova sukladno članku 85. toga Zakona, a sukladno odredbi stavka 2. istoga članka ovo Ministarstvo naređuje rješenjem nadležnoj jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave početak postupka za otklanjanje neusklađenosti u roku od 90 dana.
Shodno tome, iako Zakonom o prostornom uređenju nije izrijekom propisano pitanje primjene prostornog plana kod izdavanja dozvole, odnosno akta za provedbu prostornog plana u slučaju u kojem bi postojala neusklađenost između planova različitog obuhvata iste razine ili između prostornih planova različite razine, mišljenja smo da je u smislu odredbi članka 85. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom uređenju ispravno postupiti na način da se u slučaju protivnosti prostornog plana niže razine prostornom planu više razine prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjeni prostorni plan više razine. Također, mišljenja smo da je prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana u slučaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana lokalne razine užega područja odredbi, odnosno dijelu prostornog plana lokalne razine širega područja ispravno primijeniti odredbu, odnosno dio prostornog plana širega područja.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 350-01/26-02/121, URBROJ: 531-04-1-2-26-2 od 17. travnja 2026.
Obveza provedbe postupka strateške procjene utjecaja na okoliš u postupku izrade i donošenja prostornog planova
Izdavanje potvrde parcelacijskog elaborata
Primjena Pravilnika o prostornim planovima
Postupci izrade i donošenja prostornih planova u modulu ePlanovi u kojima do 31. prosinca 2025. nije donesena odluka o izradi
Poništavanje i ponavljanje javne rasprave te trajanje ponovne javne rasprave u postupku izrade i donošenja prostornih planova
Transformacija prostornih planova i primjena Pravilnika o prostornim planovima (»Narodne novine«, br. 152/23)
Važenje Odluke o donošenju prostornog plana u kojoj izričito nisu navedene odredbe za provedbu
Ispravak tehničke pogreške u prostornom planu
Mišljenje u vezi primjene Pravilnika o prostornim planovima
Odgovor vezan uz odluku o izradi izmjena i dopuna prostornog plana donesena do 31.12.2023.
Pojašnjenje u svezi izrade transformacije Prostornog plana uređenja Općine Milna
Promjena namjene postojeće građevine
Povodom vaše zamolbe za objašnjenjem propisa vezanih uz prostorno uređenje odnosno vezano uz promjenu namjene postojeće građevine, koja je, kako navodite građevina stambene namjene za povremeni boravak, obavještavamo vas sljedeće.
Sukladno Pravilniku o prostornim planovima („Narodne novine“, broj 152/23) građevine dijele se prema namjeni te prema članku 4. stavku 1. točki 2. alineji 1. toga Pravilnika građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.).
Dakle, promjena namjene postojeće građevine iz, kako navodite, građevine za povremeni boravak u građevinu za stalni boravak, u kontekstu propisa iz upravnog područja gradnje i prostornoga uređenja, nije moguća jer se ne radi o promjeni namjene, tj. propisi iz područja prostornoga uređenja takvu promjenu namjene postojeće građevine ne poznaju.
Naime, građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju, odnosno u smislu citirane odredbe Pravilnika, bez obzira radi li se o stalnom ili povremenom stanovanju u toj građevini, ona je kao takva sukladno prostorno planskim odrednicama građevina stambene namjene.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/24-02/417, URBROJ: 531-04-1-2-25-2 od 22. siječnja 2025.
Sukladno Pravilniku o prostornim planovima („Narodne novine“, broj 152/23) građevine dijele se prema namjeni te prema članku 4. stavku 1. točki 2. alineji 1. toga Pravilnika građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.).
Dakle, promjena namjene postojeće građevine iz, kako navodite, građevine za povremeni boravak u građevinu za stalni boravak, u kontekstu propisa iz upravnog područja gradnje i prostornoga uređenja, nije moguća jer se ne radi o promjeni namjene, tj. propisi iz područja prostornoga uređenja takvu promjenu namjene postojeće građevine ne poznaju.
Naime, građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju, odnosno u smislu citirane odredbe Pravilnika, bez obzira radi li se o stalnom ili povremenom stanovanju u toj građevini, ona je kao takva sukladno prostorno planskim odrednicama građevina stambene namjene.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/24-02/417, URBROJ: 531-04-1-2-25-2 od 22. siječnja 2025.
Mišljenje u vezi prostornog plana lokalne razine
Povodom vašeg upita kojim tražite mišljenje u vezi provedbe odredaba prostornog plana lokalne razine, obavještavamo vas da ovo Ministarstvo nije nadležno za provedbu prostornih planova lokalne razine.
Naime, odredbe prostornih planova lokalne razine, pa tako i prostornog plana grada odnosno općine tumače se u postupcima njihove provedbe, odnosno u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, a što znači da ih tumači službena osoba koja rješava o upravnoj stvari.
Ujedno, napominjemo da sukladno Zakonu o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) stranka u upravnom postupku ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je nezadovoljna, a o kojoj žalbi odlučuje nadležno drugostupanjsko tijelo, ispitujući zakonitost rješenja koje se pobija. Dakle, zaštitu svojih prava i pravnih interesa stranka ostvaruje sudjelovanjem u upravnom postupku, a ako je stranka nezadovoljna prvostupanjskim rješenjem ima pravo izjaviti žalbu o kojoj odlučuje drugostupanjsko tijelo, tj. ovo Ministarstvo.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 350-01/25-02/42, URBROJ: 531-04-1-2-25-2 26. veljače 2025.
Naime, odredbe prostornih planova lokalne razine, pa tako i prostornog plana grada odnosno općine tumače se u postupcima njihove provedbe, odnosno u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, a što znači da ih tumači službena osoba koja rješava o upravnoj stvari.
Ujedno, napominjemo da sukladno Zakonu o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) stranka u upravnom postupku ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je nezadovoljna, a o kojoj žalbi odlučuje nadležno drugostupanjsko tijelo, ispitujući zakonitost rješenja koje se pobija. Dakle, zaštitu svojih prava i pravnih interesa stranka ostvaruje sudjelovanjem u upravnom postupku, a ako je stranka nezadovoljna prvostupanjskim rješenjem ima pravo izjaviti žalbu o kojoj odlučuje drugostupanjsko tijelo, tj. ovo Ministarstvo.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 350-01/25-02/42, URBROJ: 531-04-1-2-25-2 26. veljače 2025.
Obračun tlocrtne površine građevine
Povodom vašeg upita o obračunu tlocrtne površine građevine, odnosno o tome ulazi li povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, kao sastavni dio mjera njene energetske učinkovitosti, kako navodite, u izračun tlocrtne površine kod rekonstrukcije postojeće građevine, navodimo sljedeće.
Sukladno odredbi članka 3. stavka 1. podstavka 5. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan tim Zakonom i propisom donesenim na temelju toga Zakona.
Odredbom članka 4. Pravilnika o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade ("Narodne novine", broj 93/17) propisano je da se u građevinsku (bruto) površinu, između ostalog, ne uračunava površina toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se stavlja na postojeću zgradu.
Shodno navedenom, površina toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se postavlja prilikom rekonstrukcije te zgrade ne bi se trebala uračunavati u građevinsku (bruto) površinu niti u tlocrtnu površinu te zgrade.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 350-01/24-02/522, URBROJ: 531-04-1-1-25-2 od 11. ožujka 2025.
Sukladno odredbi članka 3. stavka 1. podstavka 5. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan tim Zakonom i propisom donesenim na temelju toga Zakona.
Odredbom članka 4. Pravilnika o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade ("Narodne novine", broj 93/17) propisano je da se u građevinsku (bruto) površinu, između ostalog, ne uračunava površina toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se stavlja na postojeću zgradu.
Shodno navedenom, površina toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se postavlja prilikom rekonstrukcije te zgrade ne bi se trebala uračunavati u građevinsku (bruto) površinu niti u tlocrtnu površinu te zgrade.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 350-01/24-02/522, URBROJ: 531-04-1-1-25-2 od 11. ožujka 2025.
Odgovor Općini Karojba vezano uz odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja sunčane elektrane Karojba i s tim u vezi IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Karojba
Odgovor u vezi s postupkom izrade i donošenja Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone „Krčevine"
Pojam privezišta utvrđenog u Zakonu o prostornom uređenju i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama
Postupak izrade izmjena i dopuna PPU putem sustava ePlanovi
Odgovor u vezi mogućnosti povećanja građevinskog područja Grada Slatine
Tumačenja vezana uz gradnju sunčanih elektrana
Tumačenje i primjena pojma „konačno uređeni teren" iz članka 4. Pravilnika o prostornim planovima
Tumačenje odredbi članka 75. Zakona o prostornom uređenju
Tumačenje odredbe članka 3. stavka 34. Zakona o prostornom uređenju
povodom Vašeg upita kojim je zatraženo tumačenje odredbe članka 3. stavka 34. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23 - u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno pojašnjenje pojma „infrastrukturne građevine sunčanih elektrana“ navedenog u predmetnoj odredbi, očitujemo se kako slijedi.
Odredba članka 3. stavka 34. Zakona propisuje na kojim se površinama planiraju površine za gradnju sunčanih elektrana, a na kojima je, sukladno odredbama ovog Zakona, moguće graditi infrastrukturne građevine sunčanih elektrana pri čemu se navedeni pojam ne odnosi na integrirane sunčane elektrane koje se postavljaju na postojeće građevne.
Odredba članka 3. stavka 34. Zakona propisuje na kojim se površinama planiraju površine za gradnju sunčanih elektrana, a na kojima je, sukladno odredbama ovog Zakona, moguće graditi infrastrukturne građevine sunčanih elektrana pri čemu se navedeni pojam ne odnosi na integrirane sunčane elektrane koje se postavljaju na postojeće građevne.
Postavljanje spremišta za alat na poljoprivrednom zemljištu
Vezano uz vaše pitanje o postavljanju spremišta za alat na poljoprivrednom zemljištu, dajemo sljedeći odgovor.
Sukladno Zakonu o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole ili bez građevinske dozvole ako se radi o građevinama iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23). U tome pravcu napominjemo da spomenuti Pravilnik ne sadrži odredbe o gradnji spremišta za alat na poljoprivrednom području.
Nadalje, odredbom članka 42. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) propisano je da se građevinsko područje određuje prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba radi razgraničenja izgrađenih dijelova tih naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja. Prema odredbi članka 44. stavka 1. istog Zakona, izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja uz ostalo i građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji. Valja napomenuti da je odredbom članka 114. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju propisano da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako tim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije.
Slijedom navedenog, gradnja izvan građevinskog područja uređuje se u svakom gradu i općini njezinim važećim prostornim planom, pa vas za dobivanje odgovora na pitanje što se može graditi na poljoprivrednom zemljištu upućujemo na mjesno nadležno upravno tijelo velikog grada, odnosno županije.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/24-01/26, URBROJ: 531-04-1-2-24-2 od 8. travnja 2024.
Sukladno Zakonu o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole ili bez građevinske dozvole ako se radi o građevinama iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23). U tome pravcu napominjemo da spomenuti Pravilnik ne sadrži odredbe o gradnji spremišta za alat na poljoprivrednom području.
Nadalje, odredbom članka 42. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) propisano je da se građevinsko područje određuje prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba radi razgraničenja izgrađenih dijelova tih naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja. Prema odredbi članka 44. stavka 1. istog Zakona, izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja uz ostalo i građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji. Valja napomenuti da je odredbom članka 114. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju propisano da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako tim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije.
Slijedom navedenog, gradnja izvan građevinskog područja uređuje se u svakom gradu i općini njezinim važećim prostornim planom, pa vas za dobivanje odgovora na pitanje što se može graditi na poljoprivrednom zemljištu upućujemo na mjesno nadležno upravno tijelo velikog grada, odnosno županije.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/24-01/26, URBROJ: 531-04-1-2-24-2 od 8. travnja 2024.
Kupnja čestice u vlasništvu jedinice lokalne samouprave
Povodom vašeg upita o obvezi prodaje zemljišta od strane jedinice lokalne samouprave odnosno primjene odredbe članka 176. točke 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), navodimo sljedeće.
Odredbom članka 176. točke 3. Zakona o prostornom uređenju propisano je da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine, odnosno investitora zgrade po tržišnoj cijeni prodati bez provedbe javnog natječaja zemljište koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada.
Dakle, u slučaju u kojem se građevna čestica zgrade koja je ozakonjena na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (''Narodne novine'', broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) utvrdi rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, a dio tim rješenjem utvrđene građevne čestice te zgrade čini zemljište koje je u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinica je dužna postupiti sukladno citiranoj odredbi, tj. dio zemljišta koji je u njezinom vlasništvu i koji čini utvrđenu građevnu česticu prodati po tržišnoj cijeni bez provedbe javnog natječaja vlasniku zemljišta, odnosno građevine ako on to zatraži.
Ujedno, napominjemo da je odredbom članka 17. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) propisano da je stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju, između ostalih i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 940-01/24-01/696, URBROJ: 531-04-1-1-24-2 od 6. lipnja 2024.
Odredbom članka 176. točke 3. Zakona o prostornom uređenju propisano je da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine, odnosno investitora zgrade po tržišnoj cijeni prodati bez provedbe javnog natječaja zemljište koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada.
Dakle, u slučaju u kojem se građevna čestica zgrade koja je ozakonjena na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (''Narodne novine'', broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) utvrdi rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, a dio tim rješenjem utvrđene građevne čestice te zgrade čini zemljište koje je u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinica je dužna postupiti sukladno citiranoj odredbi, tj. dio zemljišta koji je u njezinom vlasništvu i koji čini utvrđenu građevnu česticu prodati po tržišnoj cijeni bez provedbe javnog natječaja vlasniku zemljišta, odnosno građevine ako on to zatraži.
Ujedno, napominjemo da je odredbom članka 17. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) propisano da je stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju, između ostalih i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 940-01/24-01/696, URBROJ: 531-04-1-1-24-2 od 6. lipnja 2024.
Rok važenja i izmjena i dopuna lokacijske dozvole
Povodom vašeg upita o roku važenja lokacijske dozvole u slučaju u kojem investitor podnese zahtjev za izmjenom ili dopunom lokacijske dozvole, obavještavamo vas da se izmjenom ili dopunom lokacijske dozvole ne odlučuje o njezinom važenju već je rješenje o izmjeni ili dopuni lokacijske dozvole integralni dio lokacijske dozvole koji ne utječe na rok njezina važenja.
Vezano uz dio vašeg upita o tome može li se tražiti izmjena i dopuna lokacijske dozvole koja je izdana navodite za jednu građevnu česticu i jednu građevinu, ako se ta čestica naknadno parcelira na dvije manje čestice radi gradnje dvije građevine, navodimo da se prema mišljenju ovog Ministarstva u takvom slučaju radi o drugom zahvatu te je potrebno ishoditi nove lokacijske dozvole za svaku građevnu česticu.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 350-01/24-02/365, URBROJ: 531-04-1-1-24-2 od 24. listopada 2024.
Vezano uz dio vašeg upita o tome može li se tražiti izmjena i dopuna lokacijske dozvole koja je izdana navodite za jednu građevnu česticu i jednu građevinu, ako se ta čestica naknadno parcelira na dvije manje čestice radi gradnje dvije građevine, navodimo da se prema mišljenju ovog Ministarstva u takvom slučaju radi o drugom zahvatu te je potrebno ishoditi nove lokacijske dozvole za svaku građevnu česticu.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 350-01/24-02/365, URBROJ: 531-04-1-1-24-2 od 24. listopada 2024.
Povećanje broja samostalnih uporabnih cjelina
Povodom vašeg upita koji se odnosi na mogućnost izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabe građevine sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), u slučaju koji opisujete, navodimo sljedeće.
Odredbom članka 151. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je da se promjena namjene postojeće građevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potrebna građevinska dozvola odobrava dozvolom za promjenu namjene i uporabu građevine.
Sukladno članku 140. stavku 1. podstavku 3. Zakona o prostornom uređenju lokacijski uvjet je, između ostalih, namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.).
Međutim, sukladno odredbi članka 3. stavka 1. podstavku 28. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskoj dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.
Shodno navedenom, budući da je broj posebnih dijelova nekretnine (samostalnih uporabnih cjelina) lokacijski uvjet, povećanje broja samostalnih uporabnih cjelina u zgradi predstavlja rekonstrukciju za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/24-02/347, URBROJ: 531-04-1-1-24-2 od 30. listopada 2024.
Odredbom članka 151. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je da se promjena namjene postojeće građevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potrebna građevinska dozvola odobrava dozvolom za promjenu namjene i uporabu građevine.
Sukladno članku 140. stavku 1. podstavku 3. Zakona o prostornom uređenju lokacijski uvjet je, između ostalih, namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.).
Međutim, sukladno odredbi članka 3. stavka 1. podstavku 28. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskoj dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.
Shodno navedenom, budući da je broj posebnih dijelova nekretnine (samostalnih uporabnih cjelina) lokacijski uvjet, povećanje broja samostalnih uporabnih cjelina u zgradi predstavlja rekonstrukciju za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.
Mišljenje Ministarstva KLASA: 360-01/24-02/347, URBROJ: 531-04-1-1-24-2 od 30. listopada 2024.
Tumačenje odredbe članka 89. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju
Zaprimili smo Vaš dopis kojim tražite mišljenje ovog Ministarstva u svezi provedbe postupka izrade i donošenja urbanističkog plana uređenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja, sukladno odredbi članka 89. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23 - u daljnjem tekstu: Zakon). Naime, s obzirom da se u predmetnim postupcima donose vezane odluke o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja i izradi urbanističkog plana uređenja, pitate da li je također potrebno zasebno provesti objave javne rasprave i izvješća o javnoj raspravi predmetnih prostornih planova.
Sukladno odredbi članka 86. stavka 5. Zakona, postupak izrade i donošenja prostornog plana kroz sve faze izrade i donošenja prostornog plana određenih ovim Zakonom vodi se u elektroničkom sustavu ePlanovi. U tom smislu, sukladno odredbi članka 48. stavka 1. Pravilnika o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), odluka o donošenju prostornog plana elektronički se izrađuje u modulu ePlanovi iz podataka prenesenih iz modula ePlanovi Editor te iz predloška i podataka upisanih u modul ePlanovi tijekom postupka izrade i donošenja prostornog plana.
Slijedom navedenog, postupci izrade i donošenja urbanističkog plana uređenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja, sukladno odredbi članka 89. stavka 3. Zakona, također se vodi u elektroničkom sustavu ePlanovi kroz sve faze izrade i donošenja prostornog plana određene ovim Zakonom za svaki prostorni plan zasebno, te je potrebno donijeti zasebne (vezane) odluke o izradi, također zasebne objave javne rasprave, kao i izvješća o javnoj raspravi, a kako bi se isti mogli upisati/unijeti u modul ePlanovi za svaki prostorni plan zasebno.
Sukladno odredbi članka 86. stavka 5. Zakona, postupak izrade i donošenja prostornog plana kroz sve faze izrade i donošenja prostornog plana određenih ovim Zakonom vodi se u elektroničkom sustavu ePlanovi. U tom smislu, sukladno odredbi članka 48. stavka 1. Pravilnika o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), odluka o donošenju prostornog plana elektronički se izrađuje u modulu ePlanovi iz podataka prenesenih iz modula ePlanovi Editor te iz predloška i podataka upisanih u modul ePlanovi tijekom postupka izrade i donošenja prostornog plana.
Slijedom navedenog, postupci izrade i donošenja urbanističkog plana uređenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja, sukladno odredbi članka 89. stavka 3. Zakona, također se vodi u elektroničkom sustavu ePlanovi kroz sve faze izrade i donošenja prostornog plana određene ovim Zakonom za svaki prostorni plan zasebno, te je potrebno donijeti zasebne (vezane) odluke o izradi, također zasebne objave javne rasprave, kao i izvješća o javnoj raspravi, a kako bi se isti mogli upisati/unijeti u modul ePlanovi za svaki prostorni plan zasebno.
Pokretanje postupka izrade Izmjena i dopuna UPU-a u sustavu ePlanovi
Tumačenje odredbe čl. 79. st. 2. Zakona o prostornom uređenju
Tumačenje Zakona o prostornom uređenju u svezi Pravilnika o prostornim planovima
Tumačenje čl. 4. Pravilnika o prostornim planovima
Tumačenje Zakona o prostornom uređenju u vezi 4. Izmjene i dopune PP Varaždinske županije
Prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave
Povodom vašeg upita veznog uz prijenosa zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), a u pogledu prostornog plana kojim treba biti planirano građenje, odnosno uređenje površine javne namjene, navodimo da je odredbom članka 170. stavka 1. spomenutog Zakona propisano da vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojemu je urbanističkim planom uređenja planirano građenje, odnosno uređenje površine javne namjene može to zemljište prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave.
Slijedom navedenog, mogućnost prijenosa vlasništva sukladno citiranoj odredbi spomenutog Zakona postoji samo u slučajevima u kojima se radi o zemljištu koje se nalazi na području za koje je donesen urbanistički plan uređenja. Drugim riječima, navedena mogućnost ne postoji u slučajevima u kojima se zemljište nalazi na području za koje urbanistički plan uređenja nije donesen, a planirana namjena toga zemljišta u drugim prostornim planovima nije od utjecaja.
Odgovor Ministarstva klasa: 350-01/21-02/115 od 16. travnja 2021.
Slijedom navedenog, mogućnost prijenosa vlasništva sukladno citiranoj odredbi spomenutog Zakona postoji samo u slučajevima u kojima se radi o zemljištu koje se nalazi na području za koje je donesen urbanistički plan uređenja. Drugim riječima, navedena mogućnost ne postoji u slučajevima u kojima se zemljište nalazi na području za koje urbanistički plan uređenja nije donesen, a planirana namjena toga zemljišta u drugim prostornim planovima nije od utjecaja.
Odgovor Ministarstva klasa: 350-01/21-02/115 od 16. travnja 2021.
Tumačenje odredbe čl. 43. st. 6. Zakona o prostornom uređenju
Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta i izrada UPU-a
Povodom vašeg upita u kojem iskazujete dvojbu u pogledu primjene odredbe članka 168. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/189 i 98/19) odnosno pitate odnose li se iznimke predviđene odredbom članka 168. Zakona o prostornom uređenju samo na one slučajeve u kojima svi vlasnici zemljišta u obuhvatu budućeg UPU-a sklapaju s jedinicom lokalne samouprave ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta ili je smisao predmetne odredbe u tome da se onom broju vlasnika zemljišta u obuhvatu budućeg plana koji u cijelosti financira izradu UPU-a omogući direktan odabir i plaćanje izrađivača dajemo sljedeće mišljenje.
Prema odredbi članka 167. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili za izgradnju komunalne infrastrukture može snositi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta dok prema stavku 4. istoga članka sklapanje toga ugovora ne isključuju primjenu posebnih propisa o javnoj nabavi. Nadalje, odredbom je članka 168. stavka 1. navedenog Zakona određeno da iznimno od članka 167. stavaka 3. i 4. istog Zakona, ako se urbanistički plan uređenja donosi za zemljište u vlasništvu jedne ili više osoba koje u cijelosti financiraju njegovu izradu, ugovorom o financiranju uređenja građevinskog zemljišta može se ugovoriti da izrađivača tog plana odabiru i izravno plaćaju te osobe. Dakle, propisana mogućnost odabira izvođača izrađivača plana i njegovo izravno plaćanje od strane vlasnika zemljišta, odnosno ne primjena propisa o javnoj nabavi u tome pogledu je uvjetovana time da se urbanistički plan uređenja donosi za zemljište vlasnika koji u cijelosti financiraju njegovu izradu. To stoga nije slučaj u kojem izradu urbanističkog plana uređenja financiraju, odnosno sklope ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta s jedinicom lokalne samouprave neki od vlasnika zemljišta unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja neovisno o tome što bi oni financirali izradu urbanističkog plana u cijelosti.
Mišljenje Ministarstva klasa: 350-01/20-02/190, od 19. svibnja 2020.
Prema odredbi članka 167. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili za izgradnju komunalne infrastrukture može snositi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta dok prema stavku 4. istoga članka sklapanje toga ugovora ne isključuju primjenu posebnih propisa o javnoj nabavi. Nadalje, odredbom je članka 168. stavka 1. navedenog Zakona određeno da iznimno od članka 167. stavaka 3. i 4. istog Zakona, ako se urbanistički plan uređenja donosi za zemljište u vlasništvu jedne ili više osoba koje u cijelosti financiraju njegovu izradu, ugovorom o financiranju uređenja građevinskog zemljišta može se ugovoriti da izrađivača tog plana odabiru i izravno plaćaju te osobe. Dakle, propisana mogućnost odabira izvođača izrađivača plana i njegovo izravno plaćanje od strane vlasnika zemljišta, odnosno ne primjena propisa o javnoj nabavi u tome pogledu je uvjetovana time da se urbanistički plan uređenja donosi za zemljište vlasnika koji u cijelosti financiraju njegovu izradu. To stoga nije slučaj u kojem izradu urbanističkog plana uređenja financiraju, odnosno sklope ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta s jedinicom lokalne samouprave neki od vlasnika zemljišta unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja neovisno o tome što bi oni financirali izradu urbanističkog plana u cijelosti.
Mišljenje Ministarstva klasa: 350-01/20-02/190, od 19. svibnja 2020.
Potvrda katastarskog ureda o rezervaciji broja nove građevne čestice i utvrđivanje uvjeta priključenja
Povodom vaših upita o primjeni odredaba Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) i Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) s obzirom na slučajeve koje opisujete, obavještavamo vas kako slijedi.
Vezano uz vaš upit u pravcu potvrde katastarskog ureda o rezervaciji broja nove građevne čestice u slučaju u kojem se građevinskom dozvolom određuje novi oblik ili veličina građevne čestice, a koja je potvrda sukladno odredbi članka 70. stavka 2. Zakona o gradnji, uz ostalo, sastavni dio prve mape glavnog projekta za građevinsku dozvolu pri čemu navodite da određen katastarski ured odbija izdati predmetnu potvrdu zbog ''neusklađenosti propisa'', skrećemo pozornost da je u izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 39/19) neposredno sudjelovala Državna geodetskom uprava te je na njihovu inicijativu i u skladu s njihovim uputama u predmetni Zakon unesen institut izdavanja potvrde o rezervaciji broja nove građevne čestice. Osim toga, iz Pravilnika o geodetskim elaboratima (''Narodne novine'', broj 59/18 i 112/18), a koji je propis iz djelokruga državne izmjere i katastra, razvidno je da predmetna potvrda može biti sastavnim dijelom geodetskog elaborata (članak 40.) Također, rezervacija broja katastarskih čestica dio je funkcionalnosti sustava One-Stop-Shop Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS OSS). U tome pravcu skrećemo pozornost da je izdavanje potvrda uređeno Zakonom o općem upravnom postupku (''Narodne novine'', broj 49/07). Odredbom članka 159. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija (katastar je službena evidencija) izdaju stranci na njezin zahtjev, u pravilu istoga dana kad je stranka zatražila izdavanje potvrde, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje, ako propisom kojim je ustanovljena službena evidencija nije drukčije propisano, a potvrda se može izdati i u elektroničkom obliku. Kad javnopravno tijelo ne izda izmijenjenu potvrdu, dužno je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva stranke za izmjenu potvrde u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako se u propisanom roku ne izda tražena potvrda ili ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva stranke, stranka može izjaviti žalbu radi šutnje administracije.
Nadalje, imajući u vidu slučajeve koje opisujete, a vezano uz izdavanje potvrda glavnog projekta s čime u vezi tražite pojašnjenje, obavještavamo vas da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 39/19) utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta uređeno s intencijom ubrzanja toga postupka (digitalizacija i uvođenje e-konferencija) te je također intencija pri izradi bila da izdani uvjeti priključenja nisu predmet potvrđivanja (potvrde glavnog projekta). Isto je stoga i izričito propisano odredbom članka 86. stavka 1. Zakona o gradnji. Dakle, sukladno Zakonu o gradnji utvrđeni uvjeti priključenja u svrhu izrade glavnog projekta se u postupku izdavanja građevinske dozvole ne potvrđuju potvrdom glavnog projekta. U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta.
U pogledu situacije koju opisujete, a u kojoj se, kako navodite, ''prilikom izdavanja građevinske dozvole zahtijeva da se prije izdavanja lokacijske dozvole dostavi potvrđen parcelacijski elaborat kako bi se sa sigurnošću mogli utvrditi oblik i površina građevne čestice pri čemu katastarski ured inzistira na ishođenju lokacijske dozvole kao osnove za potvrdu parcelacijskog elaborata'', treba reći da iz navedenog nije sasvim jasno što se želi pitati. Naime, nije jasno radi li se o izdavanju građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola ili izdavanju građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola. U slučaju u kojem građevinskoj dozvoli ne prethodi lokacijska dozvola, a građevinskom se dozvolom određuje oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru, prva mapa glavnog projekta (kao obveznog priloga zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole), uz ostalo, sadrži isprave i dokumente propisane odredbom članka 70. stavka Zakona o gradnji. Ako se građevinska dozvola izdaje za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola i kojom je određeno formiranje građevne čestice ili je istom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica, u tom slučaju zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilaže se parcelacijski elaborat koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrdilo Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. Dakle, redoslijed radnji u tom slučaju je da se na temelju lokacijske dozvole kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica izrađuje spomenuti parcelacijski elaborat koji se ovjerava i potvrđuje te se takav prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole.
Međutim, nema zapreke da se građevinskom dozvolom kojoj nije prethodilo izdavanje lokacijske dozvole određuje oblik i veličina građevne čestice pri čemu se parcelacija zemljišta u tom slučaju provodi u skladu s tom građevinskom dozvolom. Drugim riječima, za mogućnost provedbe parcelacije zemljišta povodom formiranja građevne čestice nije potrebno da građevinskoj dozvoli prethodi izdavanje lokacijske dozvole niti da se izrađuje spomenuti parcelacijski elaborat u tu svrhu, već se takav parcelacijski elaborat izrađuje samo ako je građevinskoj dozvoli prethodila lokacijska dozvola (za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica) u kojem slučaju se predmetni parcelacijski elaborat obvezno prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole dok se u slučaju u kojem se traži izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola taj parcelacijski elaborat ne izrađuje niti prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole.
Naposljetku, a u pogledu vašeg upita vezanog uz ocjenu mogućnosti priključenja zgrade kao uvjeta za izdavanje lokacijske dozvole sukladno odredbi članka 146. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) obavještavamo vas da je s tim u vezi zauzeto stajalište ovoga Ministarstva izraženo kroz drugostupanjsku upravnu praksu prema kojem mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje, odnosno na niskonaponsku električnu mrežu u smislu spomenute odredbe postoji ako je ono (priključenje) moguće na mjestu u neposrednoj blizini zgrade ili građevne čestice zgrade tj. bez rekonstrukcije postojećeg sustava, odnosno mreže, primjerice dodatne izgradnje električnih vodova ili trafostanice. Pri tome napominjemo da uvjet za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju nove zgrade u smislu članka 146. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju, nije prethodno niti paralelno ishođenje lokacijske ili građevinske dozvole za sustav odvodnje, odnosno električnu mrežu, već da postoji mogućnost priključenja zgrade na te građevine u naprijed navedenom smislu.
Mišljenje Ministarstva klasa: 350-01/20-02/90, od 6. ožujka 2020.
Vezano uz vaš upit u pravcu potvrde katastarskog ureda o rezervaciji broja nove građevne čestice u slučaju u kojem se građevinskom dozvolom određuje novi oblik ili veličina građevne čestice, a koja je potvrda sukladno odredbi članka 70. stavka 2. Zakona o gradnji, uz ostalo, sastavni dio prve mape glavnog projekta za građevinsku dozvolu pri čemu navodite da određen katastarski ured odbija izdati predmetnu potvrdu zbog ''neusklađenosti propisa'', skrećemo pozornost da je u izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 39/19) neposredno sudjelovala Državna geodetskom uprava te je na njihovu inicijativu i u skladu s njihovim uputama u predmetni Zakon unesen institut izdavanja potvrde o rezervaciji broja nove građevne čestice. Osim toga, iz Pravilnika o geodetskim elaboratima (''Narodne novine'', broj 59/18 i 112/18), a koji je propis iz djelokruga državne izmjere i katastra, razvidno je da predmetna potvrda može biti sastavnim dijelom geodetskog elaborata (članak 40.) Također, rezervacija broja katastarskih čestica dio je funkcionalnosti sustava One-Stop-Shop Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS OSS). U tome pravcu skrećemo pozornost da je izdavanje potvrda uređeno Zakonom o općem upravnom postupku (''Narodne novine'', broj 49/07). Odredbom članka 159. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija (katastar je službena evidencija) izdaju stranci na njezin zahtjev, u pravilu istoga dana kad je stranka zatražila izdavanje potvrde, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje, ako propisom kojim je ustanovljena službena evidencija nije drukčije propisano, a potvrda se može izdati i u elektroničkom obliku. Kad javnopravno tijelo ne izda izmijenjenu potvrdu, dužno je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva stranke za izmjenu potvrde u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako se u propisanom roku ne izda tražena potvrda ili ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva stranke, stranka može izjaviti žalbu radi šutnje administracije.
Nadalje, imajući u vidu slučajeve koje opisujete, a vezano uz izdavanje potvrda glavnog projekta s čime u vezi tražite pojašnjenje, obavještavamo vas da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj 39/19) utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta uređeno s intencijom ubrzanja toga postupka (digitalizacija i uvođenje e-konferencija) te je također intencija pri izradi bila da izdani uvjeti priključenja nisu predmet potvrđivanja (potvrde glavnog projekta). Isto je stoga i izričito propisano odredbom članka 86. stavka 1. Zakona o gradnji. Dakle, sukladno Zakonu o gradnji utvrđeni uvjeti priključenja u svrhu izrade glavnog projekta se u postupku izdavanja građevinske dozvole ne potvrđuju potvrdom glavnog projekta. U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta.
U pogledu situacije koju opisujete, a u kojoj se, kako navodite, ''prilikom izdavanja građevinske dozvole zahtijeva da se prije izdavanja lokacijske dozvole dostavi potvrđen parcelacijski elaborat kako bi se sa sigurnošću mogli utvrditi oblik i površina građevne čestice pri čemu katastarski ured inzistira na ishođenju lokacijske dozvole kao osnove za potvrdu parcelacijskog elaborata'', treba reći da iz navedenog nije sasvim jasno što se želi pitati. Naime, nije jasno radi li se o izdavanju građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola ili izdavanju građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola. U slučaju u kojem građevinskoj dozvoli ne prethodi lokacijska dozvola, a građevinskom se dozvolom određuje oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru, prva mapa glavnog projekta (kao obveznog priloga zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole), uz ostalo, sadrži isprave i dokumente propisane odredbom članka 70. stavka Zakona o gradnji. Ako se građevinska dozvola izdaje za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola i kojom je određeno formiranje građevne čestice ili je istom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica, u tom slučaju zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilaže se parcelacijski elaborat koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrdilo Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je izdalo lokacijsku dozvolu za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. Dakle, redoslijed radnji u tom slučaju je da se na temelju lokacijske dozvole kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica izrađuje spomenuti parcelacijski elaborat koji se ovjerava i potvrđuje te se takav prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole.
Međutim, nema zapreke da se građevinskom dozvolom kojoj nije prethodilo izdavanje lokacijske dozvole određuje oblik i veličina građevne čestice pri čemu se parcelacija zemljišta u tom slučaju provodi u skladu s tom građevinskom dozvolom. Drugim riječima, za mogućnost provedbe parcelacije zemljišta povodom formiranja građevne čestice nije potrebno da građevinskoj dozvoli prethodi izdavanje lokacijske dozvole niti da se izrađuje spomenuti parcelacijski elaborat u tu svrhu, već se takav parcelacijski elaborat izrađuje samo ako je građevinskoj dozvoli prethodila lokacijska dozvola (za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica) u kojem slučaju se predmetni parcelacijski elaborat obvezno prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole dok se u slučaju u kojem se traži izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola taj parcelacijski elaborat ne izrađuje niti prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole.
Naposljetku, a u pogledu vašeg upita vezanog uz ocjenu mogućnosti priključenja zgrade kao uvjeta za izdavanje lokacijske dozvole sukladno odredbi članka 146. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) obavještavamo vas da je s tim u vezi zauzeto stajalište ovoga Ministarstva izraženo kroz drugostupanjsku upravnu praksu prema kojem mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje, odnosno na niskonaponsku električnu mrežu u smislu spomenute odredbe postoji ako je ono (priključenje) moguće na mjestu u neposrednoj blizini zgrade ili građevne čestice zgrade tj. bez rekonstrukcije postojećeg sustava, odnosno mreže, primjerice dodatne izgradnje električnih vodova ili trafostanice. Pri tome napominjemo da uvjet za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju nove zgrade u smislu članka 146. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju, nije prethodno niti paralelno ishođenje lokacijske ili građevinske dozvole za sustav odvodnje, odnosno električnu mrežu, već da postoji mogućnost priključenja zgrade na te građevine u naprijed navedenom smislu.
Mišljenje Ministarstva klasa: 350-01/20-02/90, od 6. ožujka 2020.
Utvrđivanje građevne čestice za zgradu kao preduvjet za izdavanje potvrde o samostalnoj uporabnoj cjelini
Povodom vašeg upita može li se u smislu članka 73. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15- pročišćeni tekst) izdati potvrda kojom se potvrđuje da stan, odnosno drugi posebni dio zgrade koji postoji u naravi, a koji je naveden i opisan u potvrdi predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, a da prije toga nije utvrđena građevna čestica s obzirom da se radi o zgradi koja se nalazi na dvije katastarske čestice, a za koju je izdano Rješenje o izvedenom stanju dajemo sljedeće mišljenje:
Sukladno odredbi članka 73. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.
Sukladno citiranoj odredbi predmetnom potvrdom se potvrđuje da stan, odnosno drugi posebni dio zgrade koji postoji u naravi, a koji je naveden i opisan u potvrdi predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, te da je isti izgrađen u skladu s dozvolom nadležnog tijela. U slučaju u kojem je za zgradu, izdano rješenje o izvedenom stanju dozvolu nadležnog tijela u smislu spomenute odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predstavlja to rješenje.
Zaključno, prema odredbi članka 157. stavka 2. točke 2. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19) smatra se da za građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica te se u tom slučaju ista utvrđuje rješenjem o utvrđivanju građevne čestice budući da je u smislu odredbe članka 73. stavka 3. za izdavanje predmetne potrebe potrebno da se nalazi na „određenoj zemljišnoj čestici“ te je u slučaju u kojem se radi o izdavanju predmetne potvrde u ozakonjenoj zgradi utvrđivanje građevne čestice uvjet da bi se predmetna potvrda mogla izdati.
Mišljenje Ministarstva klasa: 360-01/19-02/401, od 19. rujna 2019.
Sukladno odredbi članka 73. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.
Sukladno citiranoj odredbi predmetnom potvrdom se potvrđuje da stan, odnosno drugi posebni dio zgrade koji postoji u naravi, a koji je naveden i opisan u potvrdi predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, te da je isti izgrađen u skladu s dozvolom nadležnog tijela. U slučaju u kojem je za zgradu, izdano rješenje o izvedenom stanju dozvolu nadležnog tijela u smislu spomenute odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predstavlja to rješenje.
Zaključno, prema odredbi članka 157. stavka 2. točke 2. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19) smatra se da za građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica te se u tom slučaju ista utvrđuje rješenjem o utvrđivanju građevne čestice budući da je u smislu odredbe članka 73. stavka 3. za izdavanje predmetne potrebe potrebno da se nalazi na „određenoj zemljišnoj čestici“ te je u slučaju u kojem se radi o izdavanju predmetne potvrde u ozakonjenoj zgradi utvrđivanje građevne čestice uvjet da bi se predmetna potvrda mogla izdati.
Mišljenje Ministarstva klasa: 360-01/19-02/401, od 19. rujna 2019.